Mišetić: Hrvatska i Srbija će vjerojatno moći raskinuti Daytonski sporazum

Nakon izbora u listopadu, Hrvatska i Srbija će vjerojatno imati pravo prema međunarodnom pravu raskinuti Daytonski sporazum, uključujući Daytonski ustav, kao rezultat kršenja Daytona od strane Bosne i Hercegovine.

Evo zašto.

U osnovi Daytonskog sporazuma je pravo Srba, Hrvata i Bošnjaka kao „konstitutivnih naroda“ na ravnopravnost, napisao je na Twitteru Luka Mišetić, pravni stručnjak i američki odvjetnik hrvatskih korijena, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Mišetić ponavlja da su i Ustavni sud Bosne i Hercegovine i OHR potvrdili da su prava ova tri “konstitutivna naroda” temelj Daytonskog sporazuma.

Zaključno, ustavno načelo kolektivne ravnopravnosti konstitutivnih naroda koje proizlazi iz označavanja Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda zabranjuje bilo kakvu posebnu privilegiju za jedan ili dva od ovih naroda, bilo kakvu dominaciju u strukturama vlasti ili bilo kakvu etničku homogenizaciju kroz segregaciju zasnovanu na teritorijalna odvojenost, citirao je Mišetić očitovanje Venecijsnke komisije na implementaciju odluke U5/98 (“KONSTITUTIVNI NARODI”, apelacija Alije Izetbegovića, op. HMS) Ustavnog suda BiH vezano za amandmane na Ustav Republike Srpske.

Američki pravni stručnjak ovome je priložio i izjavu tadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH, Valentina Inzka, od 29. svibnja 2019.

Osiguranje istih prava za sve konstitutivne narode u Bosni i Hercegovini u svakom dijelu zemlje predstavlja temeljni stup Daytona. Poštivanje prava konstitutivnih naroda, ali i svih građana, jedini je način da se Bosna i Hercegovina razvija kao sigurna i suverena demokratska zemlja koja poštuje europske vrijednosti, rekao je tada visoki predstavnik.

Mišetić je mišljenja da je sada evidentno da bošnjačke političke stranke namjeravaju iskoristiti izbore u listopadu 2022. kako bi Hrvatima oduzeli status konstitutivnog naroda i sveli ih na nacionalnu manjinu.

To bi bilo kršenje jednog od temeljnih stupova Daytonskog ustava, napisao je Mišetić na Twitteru.

On dodaje da su potpisnice Daytonskog sporazuma su Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina.

Tri države su izričito obećale jedna drugoj u članku V da će “u potpunosti poštovati i promicati ispunjenje” Daytonskog ustava, koji uključuje prava konstitutivnih naroda, istaknuo je Mišetić.

Strane pozdravljaju i podupiru postignute dogovore o Ustavu Bosne i Hercegovine, što je izloženo u Aneksu 4. Strane će u cijelosti poštovati i promicati ispunjenje obveza preuzetih u skladu s njim, citirao je Mišetić članak V Ustava BiH posebno podcrtavši ovo “u cijelosti poštovati i promicati.”

Pravni stručnjak drži da je BiH ima pravnu obvezu prema Hrvatskoj i Srbiji.

BiH stoga ima materijalnu obvezu prema Hrvatskoj i Srbiji poštovati prava tri konstitutivna naroda. Kao potpisnice ovog međunarodnog ugovora, svaka od tri zemlje ima pravo suspendirati Daytonski sporazum u slučaju materijalnog kršenja od strane jedne strane, ili ga raskinuti ako dvije od tri strane utvrde da je treća strana materijalno prekršila Daytonski sporazum. To jasno proizlazi iz članka 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, napisao je Mišetić na Twitteru.

Kao elaboraciju ove teze Mišetić je priložio članak 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora (na engleskom jeziku).
Prestanak ili suspenzija primjene ugovora kao posljedica njegove povredtie

1. Bitna povreda dvostranog ugovora od jedne stranke ovlašćuje drugu stranku da se pozove na povredu kao na uzrok prestanka ugovora ili suspenzije njegove primjene u cijelosti ili djelomice.

2. Bitna povreda mnogostranog ugovora od jedne stranke ovlašćuje:

(a) ostale stranke da jednoglasnim sporazumom suspendiraju primjenu ugovora u cijelosti ili djelomice ili da ga dokinu:
(i) u odnosima između njih i državapovrediteljice, ili (ii) između svih stranaka;
(b) povredom osobito oštećenu stranku da se na povredu pozove kao na uzrok suspenzije primjene ugovora u cijelosti ili djelomice, u odnosima između nje i državapovrediteljice;
(c) svaku stranku, osim državapovrediteljice, da se pozove na povredu kao na uzrok suspenzije primjene ugovora u cijelosti ili djelomice u odnosu na samu sebe, ako je taj ugovor takve prirode da bitna povreda njegovih odredaba od jedne stranke korjenito mijenja položaj svake stranke što se tiče budućeg izvršavanja njezinih obveza na temelju ugovora.

3. U svrhe ovoga Članka, bitnu povredu ugovora čini:

(a) odbacivanje ugovora koje nije predviđeno ovom Konvencijom; ili
(b) povreda odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili svrhe ugovora.

4. Prethodni stavci ne diraju nijednu odredbu ugovora koja se primjenjuje u slučaju povrede.

5. Stavci 1. do 3. ne primjenjuju se na odredbe ugovora o zaštiti čovjeka što ih sadrže ugovori humanitarnog karaktera, osobito ne na odredbe koje zabranjuju svaki oblik represalija prema osobama koje su tim ugovorima zaštićene.

Mišetić dodaje da, također, svaka stranka može jednostrano suspendirati ugovor zbog kršenja od strane drugog potpisnika.

Dakle, ako BiH kao rezultat listopadskih izbora nastavi s oduzimanjem prava Hrvatima kao konstitutivnom narodu, Hrvatska ima pravo prema međunarodnom pravu jednostrano suspendirati Daytonski sporazum koji se odnosi na odnose između Hrvatske i BiH, napisao je Mišetić.

Ugledni pravni stručnjak pojasnio je i pod kojim uvjetima se može u potpunosti raskinuti Daytonski sporazum.

Ako se Srbija složi s Hrvatskom da je BiH materijalno prekršila Dayton, onda će Hrvatska i Srbija imati ovlasti prema članku 60. Bečke konvencije raskinuti Daytonski sporazum, uključujući i Daytonski ustav, koji je samo aneks Daytonskog sporazuma i ne može opstati. kao poseban dokument ako se raskine sam Daytonski sporazum, napisao je Mišetić na Twitteru.