Hoće li DORH zamolnicu poslati za UZP nad Hrvatima?

U pitanju je tzv. institut zamolnice kojom se na temelju naloga tužitelja iz BiH i prijave vlasti iz Banje Luke traži procesuiranje za zločine počinjene u sjevernome dijelu zemlje s obzirom na to da su, prema tvrdnjama iz prijave, počinitelji nedostupni. U slučaju pak Bosne i Hercegovine, deseci ratnih zločina nisu procesuirani, a slabi su izgledi da će se to dogoditi i u budućnosti. Ponajprije zbog posve različite percepcije o posljednjem ratu, ali i očekivanja da se procesuiranjem ratnih zločina potvrde stereotipi koje je utvrdio Haaški sud. Upravo zbog toga što je više od dvadeset godina prošlo od trenutka kada su počinjeni zločini, a gotovo ništa nije učinjeno, sedam hrvatskih stradalničkih udruga podnijelo je kaznene prijave Državnome odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH).

U BiH nema pravde

Kaznena prijava zaprimljena je 2. ožujka 2017. godine te s obzirom na aktualni kontekst sa zamolnicom koja je u RH stigla iz BiH, postavljeno je protupitanje hoće li na identičan način sada postupiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske prema ovoj zemlji. Udruge iz BiH su u kaznenoj prijavi navele kako je podnose protiv šesnaest časnika bošnjačke Armije BiH kao oštećenici u slučajevima ratnih i zločina protiv čovječnosti, bilo da su članovi obitelji ubijenih civila ili ratnih zarobljenika koji su mučeni ili zlostavljani u logorima Armije BiH.

"Budući da u Bosni i Hercegovini nisu pokrenuti postupci protiv u kaznenoj prijavi navedenih zapovjednika i pripadnika Armije BiH iako je o svim zločinima upoznato Tužiteljstvo BiH, podnošenjem ove kaznene prijave očekuje se provođenje postupka protiv odgovornih za počinjene zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenim pripadnicima HVO-a" - stoji u prijavi.

S obzirom na nove okolnosti u Tužiteljstvu BiH da se ipak procesuiraju zločini na svim stranama, poslali smo upit DORH-u hoće li na sličan način reagirati sa zamolnicom prema Tužiteljstvu BiH, no do sada nismo dobili potvrdu dokle se stiglo s tim predmetom. A kaznena prijava odnosi se na Sefera Halilovića, prvog zapovjednika Armije RBiH, na dužnosti načelnika Glavnog stožera Armije BiH, zatim Jovana Divjaka, koji je preminuo u međuvremenu, kao i Vehbiju Karića, člana Stožera vrhovnog zapovjedništva Armije BiH, te Envera Hadžihasanovića, zapovjednika 3. korpusa ABiH. Među kazneno prijavljenima je i Selmo Cikotić, zapovjednik operativne skupine "Zapad" ABiH za Bugojno, Uskoplje i Novi Travnik, koji je bio i načelnik Stožera zapovjedništva 7. korpusa ABiH. Prijavljen je i Asim Koričić, zapovjednik 37. muslimanske lake brigade 3. korpusa Armije BiH, te Sakib Mahmuljin, zapovjednik odreda "El Mudžahid" u sastavu 3. korpusa, kao i Amir Kubura, zapovjednik 7. muslimanske brigade u sastavu 3. korpusa ABiH. Zapovjednik 2. bataljuna 7 muslimanske brigade 3. korpusa ABiH te zapovjednik 7. muslimanske brdske brigade 3. korpusa ABiH Šerif Patković također je kazneno prijavljen. Hrvatske udruge kazneno su prijavile Đemala Merdana, zamjenika zapovjednika 3. korpusa, Ramiza Drekovića, zapovjednika 4. korpusa Armije BiH, Salku Gušića, zapovjednika 6. korpusa ABiH, i Enesa Kovačevića, zapovjednik 44. brdske brigade ABiH. U kaznenoj prijavi navode se i Bakir Alispahić, ministar unutarnjih poslova BiH i načelnik Centra službe sigurnosti, te Fahrudn Agić kao zapovjednik 317. brigade ABiH, te konačno Midhat Cerovac kao zapovjednik 7. brigade "Suad Alić".

Progon, ubojstva i izlaz na more

Udruge objašnjavaju da prijavu podnose jer su za vrijeme oružanoga sukoba između HVO-a i Armije BiH, zajedno s Rasimom Delićem, Arifom Pašalićem i drugima, suprotno međunarodnim sporazumima i odlukama mirovnih konferencija u vrijeme dogovaranja mirovnih planova..., planirali prognati Hrvate i ostvariti izlaz na more te vojno zauzeti Lašvansku dolinu i otvoriti put Armiji BiH prema Hercegovini i Jadranu.

Zapovjedali su postrojbama u sastavu 3. i 6. korpusa te tom prigodom ubijali i mučili civile, zatvarali ih u logore i ubijali ratne zarobljenike, rušili crkvene objekte, palili kuće, protjerali Hrvate iz njihovih kuća i područja na kojima su živjeli, prikrivali počinjene zločine, pa je tako na području središnje Bosne ubijeno 876 civila i zarobljenih pripadnika HVO-a, protjerano je i izbjeglo 118.000 Hrvata, na stotine civila i zarobljenih pripadnika HVO-a.