Siromaštvo, bolesti, iseljavanje i ratovi izravno su utjecali na demografsku sliku ŽZH

Neizostavnim dijelom naših svakodnevnica postale su njihove reakcije na procese i pojave koje se javljaju na Zemlji, kao i na brzi gospodarski razvoj, a kroz to i negativan utjecaj čovjeka na okolinu u kojoj živi. Unatoč tome, o populacijskom razvoju i demografskim promjenama u Županiji Zapadnohercegovačkoj do sada nije bilo značajnijeg istraživanja, osim rada Ante F. Markotića koji se djelomično doticao ove problematike, dovodeći pritom u vezu promjene u demografskoj slici Širokog Brijega 20. stoljeća s ukupnim društveno-gospodarskim promjenama.

Mrenu s ove problematike u Županiji Zapadnohercegovačkoj konačno je skinula dr. sc. Jelica Galić koja je u svojoj novoj knjizi ”Demografske promjene i njihov odraz na naselja Županije Zapadnohercegovačke (1961. – 2011.)” s demografskog stajališta analizirala prostor Županije Zapadnohercegovačke.

Čovjek je u središtu svake znanosti

Iako je dugogodišnja profesorica fizike i tehničkog koja je radno iskustvo stjecala radeći kao nastavnik u osnovnoj školi, strukovnoj i gimnaziji u rodnom Širokom Brijegu, Jelica Galić od svoga srednjoškolskog obrazovanja posebno se zanima za proučavanje odnosa čovjeka i prostora u kojem živi i njihove međusobne interakcije i međuovisnosti.

To moje zanimanje za problematiku stanovništva i okoliša dovelo je do toga da odaberem za magistarski rad temu iz znanstvenog područja demogeografije na poslijediplomskom doktorskom studiju te temu za doktorsku disertaciju. Čovjek je u središtu svake znanosti pa nije problem povezati geografiju i fiziku kao i ostale znanosti, istaknula je Jelica Galić, čija je posljednja knjiga ujedno i njezin doktorski rad obranjen na Univerzitetu u Novom Sadu.

Jelica Galić autorica je knjige ”Demografske promjene i njihov odraz na naselja Županije Zapadnohercegovačke (1961. – 2011.)”

Cilj njezinog istraživanja bio je utvrditi stvarnu demografsku sliku Županije Zapadnohercegovačke iz razloga što do sada nije bilo značajnijih radova koji bi se na metodološki kompleksan i znanstveno utemeljen način bavili problematikom stanovništva u ovoj županiji. Autorica smatra kako će njezina knjiga predstaviti važan doprinos demografskim istraživanjima na prostoru Zapadne Hercegovine, ali i šire regije.

Značaj proučavanja stanovništva ogleda se i u vezi koju stanovništvo ostvaruje s okolinom. Zbog ubrzanog rasta stanovništva i njegove sve veće koncentracije u središnjim naseljima Županije Zapadnohercegovačke, riječ je uglavnom o intenzivnoj degradaciji okoliša, što za sobom nosi brojne druge posljedice koje na kraju mogu rezultirati ograničavajućim čimbenikom za daljnji razvoj stanovništva. Demografsko istraživanje, osim što uključuje proučavanje prostornog rasporeda, veličine i strukture stanovništva koji su pod izravnim utjecajem fertiliteta, mortaliteta i migracije, također se bavi utjecajem demografskih promjena na gospodarski razvoj, ekološke promjene, socijalna pitanja i razvoj naselja, ističe autorica.

Predstavnici crkve dali su veliki doprinos istraživanju

U samom tijeku svoga istraživanja imala je pomoć brojnih ustanova i institucije, polazeći od mjesnih zajednica, preko općinskih do županijskih, kao i onih na državnoj razini. Ipak, osobit doprinos njezinom istraživanju, kako potvrđuje autorica, dali su predstavnici crkava i Biskupski ordinarijat u Mostaru koji posjeduju podatke o približno točnom broju stanovnika u svojim naseljima. ‘

Većina trenutačno raspoloživih podataka obuhvaćena je u Prostornim planovima te u Strategijama razvoja općina pojedinačno i kao sastavnice Županije Zapadnohercegovačke. Ostali podatci o značajkama ovog područja analizirani su na temelju aktualnih podataka kojima raspolažu relevantne institucije, naglašava Jelica Galić.

Autorica objašnjava kako su migracije u Županiji Zapadnohercegovačkoj tipične za prostorni raspored naselja te prirodno-geografske i društveno-gospodarske čimbenike koji na njih utječu.  Čitavo je područje ove županije, kako ističe, u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata pa sve do danas izloženo intenzivnim migracijskim kretanjima.

Prirodno i društveno okružje, opće siromaštvo, razne bolesti, iseljavanje i tri rata imali su izravan i presudan utjecaj na demografske pojave i procese u ovim tradicionalno emigracijskim hercegovačkim općinama.

Migracijska kretanja stanovništva usko su povezana i s procesima industrijalizacije koja su zahvatila prostore i izvan ruralnih zona. Iseljavanje stanovništva Županije Zapadnohercegovačke usmjereno je poglavito prema Republici Hrvatskoj, a onda i prema zemljama današnje Europske unije (na tzv. privremeni rad koji bi u pravilu potrajao sve do umirovljenja), objašnjava Jelica Galić te dodaje kako su migracijska kretanja ponajprije uključivala muško mlado i zrelo stanovništvo, a zatim i članove njihovih obitelji.

Intenzitet tih migracija različit je u pojedinim naseljima, a razdoblje od 80-ih godina prošlog stoljeća može se okarakterizirati kao vrijeme kada je depopulacija zahvatila čitavu zapadnu Hercegovinu i traje do danas, dodaje.

Idealna podloga u edukativne svrhe Županija Zapadnohercegovačka tradicionalno je emigracijsko područje koje je već desetljećima zahvaćeno procesom depopulacije. Šire je područje, kako objašnjava autorica, značajnije počelo izumirati nakon Drugoga svjetskog rata, dok su gradski prostor i njegova okolina, inače centri imigracija, stvarali područja i žarišta gospodarskog i općeg razvoja Županije Zapadnohercegovačke.

Depopulaciju u naseljenim mjestima planinskog dijela (brdskih predjela) županije pratilo je napuštanje tradicionalnih gospodarskih aktivnosti, u prvom redu zemljoradnje i stočarstva.

Tako je došlo do pojave socijalnog pustošenja, promjena u krajoliku te izumiranja pojedinih naselja. Najznačajniji utjecaj imali su znatno iseljavanje stanovništva u drugoj polovici 20. stoljeća što se nastavilo i do danas, pojašnjava autorica.

Problem depopulacije i provođenja populacijske politike u Županiji Zapadnohercegovačkoj zahtijeva aktiviranje tijela lokalne uprave i samouprave. Teško je vjerovati da je demografska i gospodarska revitalizacija pojedinih brdskih naselja i naselja u planinskom dijelu moguća, jer takvu promjenu trendova nije realno očekivati, stoga napore treba usmjeriti na revitalizaciju onih naselja i prostora koja imaju dobre izglede i potencijale za oporavak, zaključuje Jelica Galić.

“Najznačajniji utjecaj imali su znatno iseljavanje stanovništva u drugoj polovici 20. stoljeća što se nastavilo i do danas”

Napominje kako je upitno ostvarenje pojedinih segmenata nacionalne populacijske politike, poglavito onih koji se odnose na značajniji povratak iseljeništva i financijske mogućnosti države da ostvari sve navedene ciljeve. Autorica na koncu ističe kako se rezultati njezinog istraživanja mogu primjenjivati na način da teoretski koncept mora biti razumljiv donositeljima odluke kako bi oni bili spremni prihvatiti odgovornost za prijedloge koji proizlaze iz provedene analize. Istraživanjem dobiveni podatci mogu se koristiti kao podloga u edukativne svrhe, za potrebe obrazovnih ustanova te za razvoj Županije Zapadnohercegovačke i šire okolice (za potrebe prostornog planiranja, zaštitu okoliša, planiranja socijalne politike itd.).