DIP potvrdio: General Glasnović ipak neće dobiti mandat u Saboru

Nakon izvršenog uvida u Zapisnik o radu biračkog odbora, utvrđeno je da je nakon otvaranja glasačkih kutija na biračkom mjestu broj 1 – Stockholm 4. i 5. srpnja 2020. u glasačkim kutijama bilo ukupno 19 glasačkih listića, dok je za liste I. izborne jedinice glasovalo ukupno 18 birača. Budući da je glasovao manji broj birača (18) od broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji (19) odlučeno je da se izbori ponište.

S obzirom da se radi o biračkom tijelu I. izborne jedinice koje čine birači koji su se prethodno registrirali, kao i birači koji su na biračko mjesto pristupili sa potvrdom za glasovanje izvan mjesta prebivališta, a što se odnosi na dane provedbe izbora u inozemstvu 4. i 5. srpnja 2020. i ne postoji mogućnost prethodne registracije ili ishodovanja potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta za dan eventualnog ponavljanja glasovanja, nije moguće ponoviti glasovanje za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za liste I. izborne jedinice na biračkom mjestu broj 1 – Stockholm. Izbori u Stockholmu za liste II., III., IV., VI., VII., VIII., IX., X., XI. (inozemstvo) izborne jedinice su uredno provedeni.

Informacija koja bi general Željko Glasnović ipak mogao ući u Sabor Republike Hrvatske izazvala je veliko zanimanje javnosti. Zbog toga smo potražili odgovore od Državnog izbornog povjerenstva Hrvatske, a njihov odgovor prenosimo u cijelosti.

U Švedskoj su poništeni izbori za I. izbornu jedinicu i neće se ponavljati. U XI. izbornoj jedinici lista Hrvatske demokratske zajednice je osvojila 17.905 glasova, a Neovisna lista g. Željka Glasnovića 5958 glasova.

Sukladno odredbama članka 44. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor broj zastupnika koji će biti izabrani s kandidacijskih lista u posebnoj izbornoj jedinici birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj utvrđuje se na sljedeći način:

–ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se brojevima od 1 do zaključno 3, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, treći rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj važećih glasova svake kandidacijske liste (biračka masa liste). Svaka kandidacijska lista dobit će onoliko od tri zastupnička mjesta koliko puta ukupni broj njezinih važećih glasova (biračka masa liste) sadrži zajednički djelitelj, uključujući i decimalne ostatke,

–preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista,

–izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata,

–ako na temelju podstavaka 2. i 3. ovoga članka nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.

Dakle primjenjujući ovu metodu preračunavanja glasova u mandate Hrvatske demokratska zajednica je osvojila sva tri mandata, jer kada podijelimo važeće glasove svake liste sa brojevima 1, 2 i 3, treći rezultat po redu je 5968,33333, odnosno to je zajednički djelitelj. Iz toga proizlazi da je 17.905 : 5968,33333 = 3, odnosno 3 mandata, a 5958 : 5968,33333 = 0,99826 odnosno 0 mandata – navedeno je u odgovoru Državnog izbornog povjerenstva Hrvatske RTV-u Herceg Bosni.