Na prestižnom popisu 100 najbogatijih tvrtki u regiji 12 vlasnika i poduzeća iz BiH

U bogato opremljenom specijalu na pune 32 stranice nalazi se priča o popisu 100 najbogatijih u regiji, a koji su sastavile dvije renomirane konzultantske tvrtke koje rade u sklopu burze u New Yorku. U ovoj sveobuhvatnoj analizi korišteni su najmjerodavniji multiplikatori Stern School of Business New York Universityja (i komparativnih tvrtki), a u samu analizu uključeni su i rezultati tržišnih transakcija u regiji i svijetu. Poslovni ljudi su u ovom istraživanju i analizi vrednovani na temelju statutarnih financijskih izvješća poslovanja njihovih tvrtki.

Regionalno rivalstvo

Iz Nedeljnika su napomenuli kako je osnovna zamisao bila pokazati koliko vrijede te tvrtke i koliko bi novca mogle dobiti ako bi ih, recimo, danas prodavali.

Ono što je na svojstven način pokazao ovaj popis 100 najbogatijih u regiji jest ponajprije činjenica da postoji žestoko rivalstvo na regionalnoj razini. Naime, za titulu najbogatijeg poslovnog čovjeka u državama bivše Jugoslavije pretendirali su 2021. godine hrvatski i srpski biznismeni - Dubravko Grgić, vlasnik Agram grupe, i Miodrag Kostić, vlasnik MK grupe, te Miroslav Mišković, vlasnik kompanije Delta Holding. Razlika između Grgića na prvom mjestu i Kostića te Miškovića iznosi oko 60 milijuna eura u odnosu na, recimo, razliku (48 milijardi dolara) između prvog i drugog (Musk - Bezos) na Forbesovoj listi.

Popisom dominira generacija poduzetnika koji su razvili biznise 90-ih godina prošlog stoljeća i poslije pada komunizma, kad je ova regija doslovno krenula od nule.

Međutim, najznačajniji dojam koji se može steći jest da novo gospodarstvo preuzima primat u regiji. Riječ je o sinergiji znanja - intelektualnog vlasništva, digitalnih komunikacija i informacija, interneta, mrežnog poslovnog uvezivanja, inovacija, virtualnog poslovanja, globalne konkurencije, fleksibilnih proizvodnih sustava i organizacijske strukture...

Dokaz tomu je i činjenica da trojica među prvih pet najbogatijih biznismena u regiji posluju u oblastima nove ekonomije: Mate Rimac (Rimac grupa), braća Kutić i Izabel Jelinić (Infobip) te Miroslav Mišković (Ananas).

Na prvom mjestu ove liste nalazi se Dubravko Grgić, inače podrijetlom iz Ljubuškog, vlasnik Agram grupe, vrijednost čije je tvrtke 2.840,000.000 eura. Sa svojim tvrtkama Grgić pokriva oko 25 posto tržišta osiguranja u Hrvatskoj.

Stotinu najbogatijih poslovnih ljudi u državama nekadašnje SFRJ (bez Slovenije) vrijedi oko 69 milijardi eura. Prvih deset mjesta na objavljenoj listi zauzimaju vlasnici i tvrtke iz Hrvatske i Srbije, po petorica iz svake zemlje, a na listi je primjetan i broj od ukupno 18 milijardera.

Kakvo je stanje u BiH?

Na samom popisu 100 najbogatijih u regiji, uz vlasnike i tvrtke iz susjednih zemalja i Sjeverne Makedonije, našlo se i 12 vlasnika i tvrtki iz Bosne i Hercegovine.

Među bh. poduzetnicima najbolje je pozicioniran Senad Džambić, vlasnik Bingo grupe. On se s procijenjenom vrijednošću tvrtke od 741,381.160 eura našao na visokom 30. mjestu popisa 100 najbogatijih u regiji. Sedam mjesta iza njega nalazi se poslovno carstvo obitelji Hastor, koje je financijski vrijedno 651,469.523 eura. Na 44. mjestu ove prestižne ljestvice je grudski biznismen Petar Ćorluka, vlasnik tvrtki Violeta i Lasta. Kao sljedeći biznismen iz BiH na 47. mjestu pozicionirao se Svjetlan Stanić iz Kreševa, vlasnik Stanić grupe. Obitelj Bogdan, vlasnici FEAL-a, našla se na polovini ove ljestvice, na 50. mjestu, s tržišnom vrijednošću tvrtke od čak 519,114.820 eura.

Slijedi predstavnik BiH na ovoj prestižnoj ljestvici u energetskom sektoru, a riječ je o Izudinu Ahmetliću, vlasniku tvrtke za distribuciju nafte Hifa Oil. Nalazi se na 54. mjestu s vrijednošću tvrtke od 473,603.010 eura. Jedna za drugom na 66., 67. i 68. mjestu nalaze se tri tvrtke iz BiH. Riječ je o tvrtkama Euroasfalt (379,211.754 eura), Mepas (375,371.627 eura) i TT kabeli (362,282.176 eura).

Mirko Risović, vlasnik tvrtke Tropic, vrijedne 324,761.045 eura, našao se na 74. mjestu, dok se na 82. mjestu nalazi obitelj Gudelj koja je vlasnik FIS-a iz Viteza s ukupnom vrijednošću tvrtke od 296,329.763 eura.

Drago Malinović i njegova tvrtka Komerc Mali Prnjavor, s vrijednošću biznisa od 264,805.058 eura, posljednji je bh. biznismen koji se našao na ovom popisu, i to na 88. mjestu.

Kad se promatra struktura objavljenog popisa u cjelini, onda se sa sigurnošću može kazati kako je “staroj gardi” biznismena stigla ozbiljna konkurencija - neki “novi klinci” koji “plivaju” na valu tzv. 4. industrijske revolucije, digitalizacije, umjetne inteligencije, strojnog učenja, električne mobilnosti... Oni su ti koji osvajaju tržišta i dominiraju njima te zauzimaju sve bolje pozicije na poslovnim ljestvicama. Potrebno im je znatno manje vremena da kapitaliziraju svoje znanje, vještine i rizik. Tvrtke su im nerijetko ravnopravna, pa čak i superiorna konkurencija najboljim i najvećim tvrtkama na globalnim tržištima.

Popis je i vidljiva potvrda kako veličina, ali i otvorenost tržišta definitivno potpomažu rast vrijednosti tvrtki i bogatstvu vlasnika te kako (politička) ideja o državnim granicama kad je riječ o poslovanju gubi smisao. Vlasnici tvrtki trenutačno uspješno integriraju regiju na razini resursa, potrošača, slobode kretanja ljudi i kapitala. Ogroman broj najvećih tvrtki i najbogatijih vlasnika s popisa značajni su poslovni igrači na regionalnom ili čak i na globalnom tržištu. Iz ovoga je, nažalost, vidljivo da još uvijek postoji jasna linija razdvajanja razvijenih i nerazvijenih. Gospodarstva Crne Gore, BiH i Sjeverne Makedonije daleko su iza Hrvatske, Slovenije i Srbije i to nema veze samo s tržištem i snagom kupovne moći lokalnog stanovništva, već mnogo više ima veze s nedostatkom ljudskih resursa.

Zamjetno je i to kako je na popisu mnoštvo obiteljskih poduzeća. Također je primjetan i veliki broj združenih, partnerskih grupa. To navodi na zaključak da je unutar mnogih tvrtki na snazi tranzicija od modela klasičnih u model modernih vlasnika koji angažiraju sposobne upravljačke strukture i profesionalni menadžment. Nema sumnje da će se udruživanja i partnerstva tvrtki uvećavati na regionalnoj razini te kako će ta spajanja ubrzati dva procesa unutar tvrtki - profesionalizaciju i regionalizaciju menadžmenta.

Na kraju ovaj popis nudi jedinstven zaključak - u godinama koje su pred nama nova ekonomija i izvozno orijentirane tvrtke i njihovi vlasnici preuzimaju primat među najuspješnijim i najbogatijim ljudima u regiji, piše beogradski tjednik “Nedeljnik”.