Kako je Vladimir Putin uništio proizvođače u Dolini Neretve

„Dok je bila majka Rusija i dok smo izvozili 40 tisuća tona u Rusiju, prihodi su bili slični iznosu za koji je župan Dobroslavić rekao da će koštati Centar za gospodarenje otpadom. Dakle od 45 do 50 milijuna eura,“ izjavio je tada Jambo.

'NISMO VIŠE HRVATSKA KALIFORNIJA NEGO HRVATSKI JAD'

Kazao je tada kako je otkup počeo s cijenom prve klase narančina, ili mandarine, od 3 kune i 20 lipa i druge klase od 2 kune i 50 lipa. Nekoliko godina nakon, cijena otkupa prve klase bila je 2 kune i 20 lipa, a druge jednu i po' kunu, podsjetio je tada Jambo, dodavši kako je Neretva bila poznata kao 'hrvatska Kalifornija', a danas je 'hrvatski jad'. Zamolio je tada župana Dobroslavića da poduzme potrebne korake kako bi se zaštitila cijena narančina.

Dobroslavić je pojasnio kako je u tržišnom gospodarstvu nemoguće utvrditi zaštitnu cijenu otkupa, no kako će Županija putem mjera i programa nastavljati pomagati Neretvi.

EMBARGO IH JE DOTUKAO

Krah 'zlatnog doba neretvanskog narančina' dogodio se 2014. godine kad je Rusija okupirala Krim i potom ga anektirala. Zapad i Rusija i tad su snage odmjeravali nametanjem mjera, a ona Vladimira Putina bila je uvođenje embarga na neretvanske mandarine.

Rusi su dotad bili najzahvalniji kupci neretvanskih narančina, a procjenjuje se da se od 30 do 50 posto ukupnog uroda izvozilo upravo u Rusiju. Nakon nametanja sankcija od strane Rusije, predstavnici otkupljivača i proizvođača narančina okupljenih u udrugu 'Mandarina' u srcu krize su otputovali u Rusiju kako bi sudjelovali na sajmu hrane u Moskvi. Tamo su apelirali na ukidanje embarga i predstavljali svoje proizvode, u nadi kako će se nešto promijeniti u posljednji trenutak. No, to se nije dogodilo, a kad su prije osam godine uvedene sankcije, propalo je oko osam tisuća tona neretvanskih narančina.

POLA PROIZVODNJE JE IŠLO U MOSKVU

„Još 2014. godine EU je uvela sankcije Rusiji, a onda i Rusija EU. Dolina Neretve je tu najteže stradala. Otad mi ne izvozimo tamo niti jednu jedinu mandarinu, a izgleda da se to neće tako lako promijeniti. Naprotiv, vidimo da će se još više zaoštriti,“ govori nam Stipo Gabrić Jambo koji opisuje srž problema koji je nastao, a neretvanske proizvođače bacio u očaj.

„U Moskvu je odlazilo praktički 50 posto proizvodnje jer izvezena roba tamo dođe prije nego u Tursku ili Grčku. Nakon uvođenja sankcija, sve se svelo na preživljavanje. Do 2014. godine imali smo stalnu zagarantiranu cijenu oko tri kune. Prošlo je osam godina, a sad je prosjek 1,8 kuna. Po cijenama ispod tri kune, ne isplati se raditi,“ kaže Gabrić.

Vidi se to i golim okom, govori Gabrić. Voćnjaci su zapušteni, radna snaga je skupa, a zakon ponude i potražnje im ne ide na ruku. Mandarina rađa u kratkom periodu pa se stvaraju velike količine, a postojeće tržište je nedostatno. Najdeblji kraj izvlači proizvođač narančina.

„U sedam godina smo u prosjeku izvozili oko 40 tisuća tona godišnje, a 50 posto proizvodnje, oko 20 tisuća tona, izvozilo se u Rusiju. Izgubili smo najmanje 280 milijuna kuna,“ tvrdi Gabrić koji dodaje kako nije optimističan oko razvoja situacije.

„Nećemo mi ni u sljedećih 30 godina izvoziti ništa u Rusiju. Nema od toga ništa. S Nijemcima i Francuzima se još i nešto dogovore jer su oni ovisni o ruskom plinu, a mi smo najviše pogođeni u ovih sedam godina i to nam nije nikako nadoknađeno,“ smatra on.

PREPRODAJA PREKO SRBIJE

Jure Kapović još je jedan proizvođač narančina s područja Neretve koji poručuje kako je 'od 2014. godine sve pošlo naopako'. U nekom trenutku su krenuli izvoziti mandarine prema trećim zemljama koje su ih potom prodavale u Rusiju, no ni to nije značajno poboljšalo situaciju.

„Kad je uveden ruski embargo, nismo mogli prodati ništa u Rusiju pa smo prodavali preko trećih zemalja. U prvom redu preko Srbije, a oni su onda dalje prodavali njima. Sad izvozimo u BiH, Srbiju, Češku, Slovačku… Valjda će tako i ostati i valjda se neće situacija oko rata u Ukrajini pogoršavati. Ne bi bilo dobro da se destabiliziraju Češka ili Slovačka, to bi nam onda bio veliki problem. Međutim, sve su to manje količine. Dok je bilo ruskog tržišta, dobro smo trgovali, cijene su bile dobre i nije se stvarao višak. Sada ne možemo držati tu cijenu, nego je obaramo, a onda vas ucjenjuju…,“ kaže Kapović.

O tome kakav će biti ovogodišnji urod, još je rano govoriti. Kapović podsjeća kako mandarine nisu počele ni cvjetati. Prognozirat će se moći tek za mjesec dana. A prognoze im se ne čine sjajne. Aktualna poskupljenja energenata poskupljuju proizvodnju pa će to svakako biti dodatna otegotne okolnost proizvođačima mandarina, ali i onima koji u Neretvi proizvode pipune, dinje, jagode i ostalo voće.

Iz tiskanog izdanja Dubrovačkog dnevnika.