Pčelarstvo u Hercegovini suočeno s problemima

kao i poticajna politika da bi ova grana poljoprivrede imala svoju perspektivu, istaknuo je u razgovoru za Fenu predsjednik Saveza udruga pčelara u HNŽ-u Boras Kvesić.

Klimatske promjene itekako utječe na pčelarstvo u Hercegovini, upozorio je Kvesić s kojim su razgovarali u povodu 20. svibnja – Svjetskog dana pčela.

Mi pčelari moramo se prilagoditi ovim vremenskim uvjetima jer oni nama i pčelama sigurno neće. Trebamo kompletno mijenjati stari način pčelarenja i sve što se do sada radilo jer se sve promijenilo. Što se tiče medenja i prinosa medonosnog bilja pojavljuju se mikrolokacije tako da, recimo, negdje postoje prinosi, a samo dva kilometra dalje nema apsolutno ništa. Pčelari moraju puno više raditi, moraju se prilagoditi trenutnoj situaciji, moraju postati mobilni, pokretni i mijenjati tehnologiju, kazao je Kvesić.

Naglasio je kako ova godina u Hercegovini nije obećavajuća za med.

Prošla godina bila je jako dobra nakon dugog niza loših godina, a ova do sada nije bila dobra i prema svim naznakama nije obećavajuća. Sada je najbitnije da pčela može sebi unijeti, odnosno da ima sama za sebe dovoljno meda, a što se tiče pčelara vidjet ćemo, kazao je Kvesić.

Još postoji veliki broj ljudi koji se bave pčelarstvom, ali bez poticajne politike države njihov trud je uzaludan, upozorio je.

Što se tiče broja košnica, možemo reći da se u Federaciji to stabiliziralo, ali problem je stanje što se tiče mlađih pčelara i poticajne politike u pčelarstvu. Mi nemamo mladih pčelara na tržištu koji mogu naći i vidjeti svoj život u tome. Mislim da bi trebalo stvoriti neku perspektivu jer u trenutnoj ponudi, stanju na tržištu i svemu što se događa mladi se ne mogu naći, a to će biti veliki problem u budućnosti. Trenutni prosjek starosti pčelara je oko 58 godina, istaknuo je Kvesić.

Da bi se unaprijedilo pčelarstvo u Federaciji BiH potrebno je, kako kaže, posvetiti više pozornosti poticajnim politikama.

Mi smo negdje na margini što se tiče poljoprivrede, a također mislim da bi od strane stručnih službi na županijskoj razini trebalo biti malo više sluha. Trebaju se poduzeti konkretne stvari, mlađim pčelarima treba dati šansu, uvesti ih unutra i dati im poticaj. Ministarstva i stručne službe moraju se ozbiljno pozabaviti ovom temom, a ne da to bude samo dekorativna priča. Što se tiče HNŽ-a, mi kroz proteklih nekoliko godina imamo sređenu poticajnu politiku, nije velika, bila je od 10-12 maraka i sad se opet predlaže do 12 maraka po aktivnoj pčelinjoj zajednici, naveo je Kvesić.

Jedna od stvari kojoj se također valja posvetiti pažnja je zdravlje pčela.

Postoji dosta bolesti koje pogađaju pčele. Uputili smo prijedlog prema resornom županijskom ministarstvu da se potiče zdravstvena zaštita pčela i očuvanje pčelinjeg fonda, ali ove godine nismo dobili razumijevanje, iako bi bilo jako bitno da nam se na taj način izađe u susret jer imamo puno takvih problema na terenu, kazao je Kvesić.

Pored svega navedenog, dodatni problem mostarskim pčelarima ovoga proljeća izazvala je željeznička nesreća u mostarskom prigradskom naselju Opine, gdje su se prevrnuli teretni vagoni natovareni industrijskim šećerom.

Nakon što je pala kiša stvorile su se lokve onečišćene zašećerene vode, koja je privukla pčela. Stradao je veliki broj pčela, a u pitanje je dovedena i kvaliteta meda.

Kada se dogode ovakve situacije onda institucije počnu prebacivati odgovornost s jedne na drugu, to je trajalo oko dva mjeseca i nije se reagiralo na vrijeme, pale su kiše i to je stvorilo velike probleme za pčele i pčelare. Teret je morao biti osiguran kada krene i netko je to sve morao sanirati na vrijeme, a ovako bilježimo velike gubitke jer svi pčelari koji nisu na vrijeme prebacili svoje košnice ove godine ne mogu računati na prinose meda, kazao je Kvesić.