U BiH prijavljeno 767 neželjenih reakcija na cjepivo protiv koronavirusa

Potvrdila je to za Faktor Azira Čajić, šefica Sektora za farmakovigilanciju i materiovigilanciju u Agenciji, navodeći kako je u SZO-UMC bazi (najveći svjetski centar za praćenje nuspojava na lijekove) evidentirano ukupno 1.770 prijava.

Najviše neželjenih reakcija bilo na cjepivo protiv COVID-19 – čak 767, na drugom mjestu je lijek iopromide (jodirano kontrastno sredstvo za rendgensko snimanje) sa 77 neželjenih reakcija, a na trećem pembrolizumab (lijek koji se koristi u liječenju onkoloških pacijenata) s 54 neželjene reakcije.

Najčešće prijavljene neželjene reakcije na lijekove bile su povraćanje, progresija maligne bolesti, urtikarija, osip, dispneja, mučnina, anemija, astenija, malaksalost, neutropenija, a odnosile su se na reakcije zbog upotrebe lijekova koji se koriste za liječenje poremećaja metabolizma, kardiovaskularnih bolesti, genitourinarnog sustava te antineoplastika i imunomodulatora.

Od početka godine do sada za 14 pacijenata prolongirana je hospitalizacija, a u najvećem broju slučajeva radilo se o lijekovima koji se koriste za liječenje malignih bolesti, kazala je Čajić.

Inače, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH od travnja 2019. godine punopravna je članica mreže nacionalnih farmakovigilantnih centara Uppsala Monitoring Centre (UMC) te je jedina institucija iz BiH koja ima pristup SZO – UMC bazi u koju se prosljeđuju prijave na neželjene reakcije na lijekove iz cijelog svijeta. Do kraja prošle godine u SZO – UMC bazu za globalno praćenje neželjenih reakcija na lijekove iz BiH je upućeno ukupno 1.680 prijava.

Kako se navodi u izvješću o prijavama neželjenih reakcija na lijekove i cjepiva u BiH koje je objavila Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMS BiH), Sektor za farmakovigilanciju i materiovigilanciju, ALMS BiH je u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca prošle godine ukupno zaprimio 311 prijava, od toga 284 prijave neželjenih reakcija na lijekove i 27 prijava reakcija na cjepiva (šest iz programa redovite imunizacije i 21 na cjepiva protiv COVID-19).

U UWC – UMC bazu za globalno praćenje neželjenih reakcija na lijekove iz BiH u prošloj godini prijavljene su ukupno 543 prijave na lijekove i cjepiva, što je uključivalo i prijave koje ranije nisu bile prijavljene u SZO – UMC bazu, a dostavljene su od nositelja odobrenja nakon što je utvrđeno da nisu globalno dvostruko prijavljeni slučajevi od nositelja odobrenja, stoji u navedenom izvješću.

Od navedene 284 prijave neželjenih reakcija na lijekove koje je tijekom prošle godine zaprimio Sektor za farmakovigilanciju i materiovigilanciju ALMS BiH, 79 ih se odnosi na prijave zaprimljene od zdravstvenih djelatnika, dok je 205 prijava zaprimljenih od nositelja odobrenja. Pet prijava zabilježeno je kao reakcija na lijekove iz kliničkih studija, a jedna prijava neželjene reakcije na lijek iz nelegalne distribucije na internetu, piše Faktor.

Neželjene reakcije, prema podacima iz ovog izvješća, nešto su češće kod žena nego kod muškaraca. Kada je riječ o starosnoj strukturi, neželjene reakcije zabilježene su u svim dobnim skupinama, međutim, najviše prijava odnosi se na osobe od 45 do 64 godine.

Prema podacima iz navedenog izvješća, najviše pojedinačnih reakcija prijavljeno je na lijek pembrolizumab, i to njih 50, od kojih je 48 spadalo u kategoriju ozbiljnih reakcija. Riječ je o imunološkom lijeku koji se koristi za liječenje određenih vrsta karcinoma.

Na drugom mjestu prema broju prijava nalazi se ibuprofen, na koji je neželjenu reakciju imalo 38 bolesnika, od kojih je jedna kategorizirana kao ozbiljna. S 21 prijavom na neželjenu reakciju, od kojih je 18 kategorizirano ozbiljnim, lijek rivaroksaban, koji se koristi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka u mozgu, našao se na trećem mjestu.

Sektor za farmakovigilanciju i materiovigilanciju u 2021. godini zaprimio je i procijenio ukupno 161 prijavu o sumnjama na neželjene reakcije na lijekove na području BiH, od toga 52 su klasificirane kao ozbiljne, i to najviše na onkološke lijekove.