Sjetva kukuruza, pšenice, ječma, zobi i drugih ratarskih kultura skuplja je za trećinu u usporedbi s prošlom godinom. Ranko Sarajlić iz gradiškog sela Laminci koji je posijao žitarice na više od 300 hektara kaže da je kalkulacija jasna. Ovu godinu, poput ostalih ratara, završit će u velikom minusu, javlja BHRT.
"Trošak proizvodnje pšenice za 2022/2023. je oko 2,5 tisiuće maraka po hektaru. Prinosi neće biti ni pet tona. Otkupna cijena neće biti ni 30 feninga. U prosjeku to je znači 1.500 maraka plus poticaji od 500 maraka od Ministarstva poljoprivrede. To je, znači, negdje dvije tisuće maraka u vrh glave. Znači, malo koji proizvođač neće namirivati ove godine", kaže Sarajlić.
Loše vremenske prilike rezultirale su manjim prinosima, ali i slabijim kvalitetom.
Dragoljub Savanović, poljoprivrednik Laminci kod Gradiške smatra da su prinosi duplo manji nego prošle godine.
"A cijene su dva puta manje. Što ću ja, neću to ni prodavati. Samo ću ostaviti za svoje potrebe", kaže Savanović.
Niska otkupna cijena pšenice koja je upola manja nego lani i pad cijena žitarica na svjetskim burzama rezultirali su padom cijena brašna koje je u zadnja dva mjeseca pojeftinilo 20 posto. A, moglo bi još pojeftiniti kada se mlinari riješe zaliha.
"Ako cijena pšenice ostane na trenutnoj razini, hajde da kažem, oko 200 eura po toni, mlinari kako potroše ove svoje skupe zalihe, znači morat će usklađivati svoje cijene s cijenom pšenice. Znači, moguće je da dođe i do sljedećeg vala pojeftinjenja mlinskih proizvoda", navodi Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS kaže kako nikada nije bilo jeftinije žito i brašno.
"Ja kažem nikad veća plaća. Nikada veći troškovi. Prema tome, nije za očekivati da dođe do pojeftinjenja pekarskih proizvoda nego čak sigurno u pola godine, ako se nastavi ovakav trend s rastom plaća, može se dogoditi da dođe do daljnjeg povećanja cijena kruha. Prema tome, putujemo prema europskim plaćama i prema europskim cijenama kruha", kaže Trivić.
Bez obzira što je otkupna cijena pšenice niska i što je pojeftinilo brašno nema naznaka da će pojeftiniti pekarski proizvodi. Naprotiv. Očekuje se poskupljenje.
Iako svatko ima svoju računicu, građani su ogorčeni i ne razumiju kako može pojeftiniti brašno, a poskupјеti kruh.
Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača "Дон" kaže kako se svi pravdaju da je uvoz znatno skuplji.
"Sada smo svjedoci da je žito i na svjetskoj burzi znatno jeftinije. Da je nafta na svjetskoj burzi, da je barel davno pojeftinio. Evo, nešto su snižene cijene kod nas. Ali, nekako mi građani to ne osjetimo nego ponovno plaćamo danak svih poskupljenja", ističe Marić.
Ma kako paradoksalno zvučalo, jeftinije brašno, pa i gorivo, ne znači automatski i jeftini kruh. Ovaj put su izgovor plaće radnika.
