Nikad više cijene na ”hercegovačkoj burzi voća i povrća”

Od početka rada veletržnice, navedene 1997., pa do 2020. godine pravila “igre” bila su poznata. Ta nepisana pravila podrazumijevala su da nakon mjesec, dva viših cijena s početka sezone, prvih dana srpnja počinje pad koji završava krizom koja bi nastupala oko Ilindana, 20. srpnja, piše Večernji list.

Ove godine na veletržnici u Tasovčićima bilježe se stabilne cijene ili njihov rast. Primjerice, krumpiri su se u trećoj dekadi lipnja prodavali po 1 – 1,20 KM, da bi točno 7. srpnja njihova cijena porasla na 1,20 – 1,70 KM. Krumpiri su trenutačno tri puta skuplji nego pandemijske, 2020. godine, kada su stajali od 0,40 do 0,50 KM po kilogramu.

U srpnju, u odnosu na konac lipnja, skočila je i cijena kupusa koji je od 1 do 1,30 KM, dva i pol puta skuplji je nego 2020., kada se, kao i krumpiri, prodavao od 0,40 do 0,50 KM. Pandemijsku 2020. godinu kao reprezentativnu uzimamo jer je upravo te godine počela promjena, cijene domaćeg povrća i voća počele su rasti.

U prvoj dekadi srpnja u usporedbi s posljednjom dekadom lipnja veća je i cijena krastavaca koji trenutačno, na veliko, stoje od 1 do 1,30 KM. Usporedbe radi, 10. srpnja 2020. bili su samo od 0,20 do 0,30 KM, gotovo su pet puta skuplji. Slično je s češnjakom, tikvicama…

Ilustrativna je usporedba cijena iz prve dekade ovogodišnjeg srpnja s cijenama iz istog razdoblja 2020. godine. Rajčice su trenutačno od 1,50 do 3 KM, ovisno o vrsti i kvaliteti, prije tri godine bile su od 0,80 do 1,40 KM, paprike se na veliko cijene od 1,80 do 2,50 KM, dok su 2020. bile od 1 do 1,40 KM, mrkva i cikla su od 1,50 do 2 KM, prije tri godine bile su od 0,80 do 1 KM, crveni luk se prije tri godine, na veliko, cijenio od 0,70 do 1 KM, a trenutačno je od 1,50 do 1,80 KM. Peršin i celer bili su od 2 do 3 KM, trenutačno su od 4 do 5 KM, raštika je bila oko 1 KM, dok je trenutačno od 2 do 3 KM, dok je mahuna bila od 1 do 2 KM, a trenutačno je od 1,50 do 3 KM…

Kod voća najuočljivija je promjena kod lubenica, čija je trenutačna cijena od 1 do 1,10 KM, u istom razdoblju 2020. stajale su od 0,30 do 0,40 KM, dinja – 1,60 – 2 KM prema 0,80 – 1,20 KM, šljiva – 2,50 – 2,80 KM prema 1 – 1,50… Zanimljivo, cijena bresaka i nektarina gotovo je identična – 1,50 – 2 KM odnosno 1,70 – 2 KM po kilogramu itd., piše novinar Večernjeg lista Dušan Musa.

Što je uzrok rastu cijena povrća i voća u posljednje tri godine u odnosu na prethodne 23 – nepovoljne vremenske prilike, pad proizvodnje, skup uvoz zbog rasta troškova prijevoza, izvoz… Ove godine bilježi se značajniji izvoz mladih krumpira, pa i rajčica, nešto drugo u značajnijoj količini Hercegovina nema za ponuditi.

Kada je novinar kod Marijana Brajkovića, direktora PZ “Matica” iz Višića, oko koje su okupljeni najveći proizvođači rajčica u dolini Neretve, proljetos pitao – povećava li se sadnja rajčica, odgovorio je:

Nema tko, velika većina nas je u pedesetim i šezdesetim godinama, mladi odlaze na sezonu ili u Njemačku, plastenici se ne pokrivaju, oni koji su tu rade koliko mogu i to je to.

Za mišljenje o istoj temi pitao je novinar i Grgu Matića, također iz Višića, koji je na veletržnici praktički od njezina otvaranja:

Ove godine, a i ubuduće, događat će se ovakve stvari. Prvo i osnovno – nema tko proizvoditi. Mladost nam je otišla u svijet, starost je otišla pod zemlju, ovo malo srednje generacije što ima radi koliko može. Proizvodnja je poskupjela 100 – 200 posto. Znači, sama proizvodnja, počevši od sjemena, goriva, gnojiva, zaštite, radne snage i svega, drastično je poskupjela.

Poskupljivat će sve više jer je danas teško naći nekoga da radi za dnevnicu, vrlo teško, ako netko i pristane, onda to treba i platiti. I plaćat će se sve više i tražiti jer nema tko raditi. Politika koja se vodila proteklih godina nije vodila računa ni o ljudima ni o poljoprivredi. Vrijeme se promijenilo, danas neće nitko, što je i u redu raditi ispod cijene, i neka svatko svoj rad i trud i naplati.

Grgo ima i osobno iskustvo. Naime, njegov sin je jedan od rijetkih mladih ljudi koji se bave poljoprivredom.

Da vam iskreno kažem, jest, a volio bih da nije. Jest jedan od rijetkih, proizvodnja je sve skuplja i skuplja, ulozi su veliki – od obrade zemljišta pa do ostaloga. Drastično je sve poskupjelo, ni jedan motor ne radi na vodu, a zahvaljujući prilikama došlo je do rasta cijena. Dolaze sve teža vremena, proizvodit će se sve manje jer nema tko proizvoditi.

Sudeći prema riječima ove dvojice Višićana upućenih u problematiku, vrijeme jeftinog voća i povrća u jeku sezone je prošlost. Došlo se dotle da se, primjerice, Ljubušaci čudom čude cijeni rajčica u trgovinama od 4 KM, krumpira od 2,50 KM…