Internet prodaja u BiH porasla za 300%, država priprema novi zakon

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u posljednja tri mjeseca najčešće je na internetu naručivana odjeća i obuća.

Novine u zakonu
Ispitanici su u posljednja tri mjeseca online najviše kupovali odjeću, obuću ili dodatke (torbe, nakit), i to 52,6 posto. Potom namještaj, opremu za kuću (tepisi ili zavjese) ili proizvode za vrt (alati, biljke) – oko 23,2 posto.

Tu je i kupnja računala, tableta i mobilnih telefona u postotku od 18,2 posto, navedeno je u podacima.

Prema podacima eCommerce asocijacije u BiH, samo tijekom 2021. vrijednost prometa u internetskoj trgovini u BiH porasla je više od 300 posto. Riječ je o podacima koji se tiču legalne prodaje, međutim, postoji i veliki broj onih koji posluju u “sivoj zoni”.

Iako najveći dio poslovanja eCommercea u BiH zauzimaju legitimni online prodavači, koji su registrirani kao pravne osobe, imaju otvoren račun u bankama te omogućuju kartično plaćanje izravno putem webshopa, postoji i tržište koje posluje “ispod radara” te izbjegava sigurne transakcijske i fiskalne tokove. Ne postoje točni podaci o broju tih ilegalnih online trgovina s obzirom na to da se one otvaraju bez registracije bilo koje vrste i uz plaćanje gotovinom te nije moguće pratiti njihove financijske promete ni poslovanje. Često se ilegalna prodaja odvija na društvenim mrežama, gdje se nude razni proizvodi sumnjive kvalitete i nepoznatog podrijetla, navela je nedavno Belma Agić, izvršna direktorica eCommerce asocijacije u BiH.

Kako bi se spriječilo daljnje poslovanje u “sivoj zoni”, Vlada FBiH je na prijedlog Ministarstva trgovine utvrdila i u Parlament uputila nacrt Zakona o unutarnjoj trgovini. Prema riječima ministra trgovine Zlatana Vujanovića, novim zakonom detaljno je uređena prodaja na internetu zbog sve veće zastupljenosti u ukupnom maloprodajnom prometu.

Razvojem prodaje na internetu, ističe ministar, javljaju se i određene devijacije uslijed pravno neuređenog stanja u oblasti elektroničkog poslovanja u FBiH i nepreciznih zakonskih rješenja kojima je u minimalnoj mjeri ova oblast regulirana, pa je bilo nužno predvidjeti adekvatne mehanizme kojima će to ponašanje biti sankcionirano.

Precizirani su i razlozi za donošenje odluka o prestanku rada trgovačke radnje po službenoj dužnosti, preciznije se uređuje način formiranja i isticanja maloprodajne cijene, uređena je obveza vođenja knjige žalbi u trgovinama, precizira se inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi zakona i dopunjavaju se kaznene odredbe. Razvoj donosi i nove oblike trgovine, realno prisutne na tržištu FBiH. Ovim zakonom uvodi se normiranje novih oblika trgovine, prvenstveno elektroničke, odnosno prodaje na internetu i ostalih oblika trgovine na daljinu putem drugih sredstava komunikacije, ističe Vujanović.

Dužnosti trgovaca
Normiranje načina obavljanja trgovine na internetu doprinijet će smanjenju “sive ekonomije” i registraciji novih gospodarskih subjekata u trgovinskoj djelatnosti, dodaje ministar. Prodaja na daljinu posredstvom interneta trenutačno je veliki problem za nadzorna tijela jer se veliki dio “sive ekonomije” obavlja na internetu.

Nacrtom zakona propisano je da trgovac koji obavlja prodaju na daljinu mora u obliku i na način neposredno i stalno dostupan potrošačima i nadležnim inspekcijama pružiti taksativno navedene informacije o trgovcu. Ovim člankom nametnuta je obveza trgovcu koji upravlja elektroničkom platformom da mora na jasan i razumljiv način obavijestiti potrošača je li osoba koja nudi robu ili usluge trgovac ili nije, a na osnovi izjave te osobe, kao i o tome da se na ugovore sklopljene na daljinu između potrošača i osobe koja nije trgovac ne primjenjuju odredbe o pravima potrošača iz Zakona o zaštiti potrošača u BiH.

Novim zakonom se, uz internetsku trgovinu, detaljnije uređuju i odredbe vezane uz način formiranja i isticanja cijena. Propisana je dužnost trgovcu na malo da formira i istakne maloprodajnu cijenu robe koju stavlja u promet u domaćoj valuti u apoenima koji su u optjecaju u BiH, piše Večernji list.

Iznimno, maloprodajnu cijenu robe koja se prodaje u rasutom stanju po jediničnoj mjeri (kilogram, litra, metar…), ovisno o vrsti robe (nafta i naftne prerađevine, voće, povrće…) trgovac nije dužan formirati i istaknuti cijenu u domaćoj valuti u apoenima koji su u optjecaju u BiH.

Novine koje donosi nacrt Zakona o unutarnjoj trgovini su i preciznije objašnjenje pojmova trgovac i trgovinska djelatnost, kao i ostalih subjekata koji pod određenim uvjetima mogu obavljati trgovinsku djelatnost (fizičke osobe, udruge građana, poljoprivrednici…).

Dodatno se uređuju postupanja i obveze trgovaca u obavljanju trgovačke djelatnosti. kao i pitanja od značaja za potrošače (odobravanje popusta, prodaja sa sniženom cijenom…). Uvodi se suvremena nomenklatura i klasifikacija oblika i načina trgovine, novi instituti (posebne tržišne institucije) u cilju razvoja tržišne konkurencije i ravnopravnosti trgovaca.