Problemi u realizaciji dječjeg doplatka u FBiH

Pravilnik propisuje otvaranje bankovnog računa za svako dijete, što je donijelo mnogo poteškoća za roditelje. Novim pravilnikom problem imaju i roditelji djece s teškoćama u razvoju.

Sedmeročlana obitelj Osmanović iz sarajevskog naselja Stup preživljava prodavajući sekundarne sirovine. Žive u dvadesetak kvadrata, u jako teškim uvjetima. Aplicirali su da ostvare pravo na dječiji doplatak od Županije Sarajevo, uskoro se planiraju i prijaviti i za doplatak koji se izdvaja iz federalnog proračuna.

Tražila sam, čekam dva mjeseca. Bila sam u općini i rekli su mi da još moram čekati. Nisam nikada imala dječji doplatak. Nisu mi dali jer nisam imala prebivalište, sada sam se prijavila i predala sam, izjavila je za BHRT Ilona Osmanović.

Tražili smo, ali ne daju ništa. Radim sa željezom i tako prehranjujem djecu, priča Rambo Osmanović.

Brojna istraživanja ukazuju na težak položaj romske populacije. Prema istraživanja OSCE-a više od 70 posto Roma u tri godine traže minimalno pet zhtjeva za neku vrstu socijalne pomoći, među kojima su i prava iz oblasti dječije zaštite.

Prema novom zakonu o materijalnoj podršci obiteljima s djecom, Vlada Federacije BiH na godišnjoj razini u za dječji doplatak planira izdvojiti 100 milijuna KM. Pravo na dječiji doplatak imaju obitelji s tri člana u ovisnosti od primanja. U Udruzi ”Tri plus” upozoravaju kako novi pravilnik nadležnog federalnog ministarstva propisuje obveznost otvaranja bankovnog računa za svako dijete, rekao je za državnu televiziju Mustafa Vlahovnjak iz Udruge ”Tri plus”.

Kada uzmemo u obzir da obuhvat 85.000 djece, dolazimo do milijunskih iznosa koji je financijsko opterećenje i to je udar na kućni proračuna obitelji koje uživaju ovaj dodatak.

Pravo na dječji doplatak je pravo koje pripada djetetu s imenom i prezimenom. To je osobno pravo koje se ne može prenositi, ne može se naslijeđivati. Praktične implikacije prava koje u ugrađeno u pravo znače da je rješenje koje se donosi na ime djeteta treba glasiti na njega, kazao je Miroslav Jurešić iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku FBiH.

Novim zakonom nisu zadvoljni ni roditelji s poteškoćama u razvoju. Novina u ovom propisu predstavlja to da je uveden prihodovni cenzus prema kojem se doplatak neće moći ostvariti ako bilo koji član obitelji ima primanja viša od 217 KM.

Ovaj zakon je donio cenzus. Ovaj zakon je donio i to da županije mogu donijeti dopune ili izmjene, u prijevodu mogu ukinuti cenzus. Županija Sarajevo je to odmah uradila, ali je problem s drugim županijama, izjavila je za BHRT Ines Kavalec iz Udruge ”Dajte nam šansu”

U BiH visina dječjeg doplatka varira između entiteta, a u Federaciji među županijama i općinama. Diskriminacija u socijalnim davanjima prije dvije godine navedena je i u Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju, koji je uradio Razvojni program Ujedinjenih naroda.