U BiH ni sunce ne grije svakog jednako

- Činjenica je da po važećim zakonima o obnovljivim izvorima energije u oba entiteta došlo do niza zlouporaba, preferiranja pojedinih investitora, nezakonitosti… Razvoj malih HE, solarnih i vjetroelektrana u BiH je provođen na štetu građana jer tim investitorima dajemo izuzetno velike subvencije za proizvodnju koja je sama po sebi tržišno isplativa, a dajemo ih od novca koji građani daju po računima za utrošenu električnu energiju kao naknadu za razvoj obnovljivih izvora. Ta praksa je trebala prestati s 2020-tom godinom, u rujnu 2019 godine su već bili spremni nacrti novih zakona u oba entiteta, ali cijela 2020, pa i 2021. prolazi, a ti novi zakoni nisu usvojeni - kaže Miljević i naglašava da će oni ukinute tarife koje garantuju otkup narednih 12 godina u FBiH i 15 u RS i napominje da je u Republici Srpskoj nacrt zakona u javnoj raspravi, a u FBiH – nije ni na vidiku.

- Očito je da postoji sprega vlasti i investitora i da vlast otežući donošenje zakona pogoduje investitorima jer ako imate dva aktera koji treba da vode računa i o javnom interesu, a ponašaju se kao da su u službi privatnih interea i tako rade godinama – to nije ništa drugo nego udruženi zločinački pothvat - kaže Miljević za interview.ba.

Pojašnjava da novi zakon treba da omogući građanima i gospodarstvu da proizvode vlastitu električnu energije i višak daju u sustav kao kredit za naredni period u kojem možda neće imati struje.

Šutnja ministra

- Nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije u FBiH je napisan uz pomoć GIZ-a i u svibnju 2020. godine je Energetska zajednica dala pozitivno mišljenje i par sugestija - kaže stručnjakinja za zelenu tranziciju i zastupnica u Parlamentu FBiH Sanela Klarić i naglašava on ipak još nije došao pred zastupnike.

- Više puta sam tražila od ministra energetike da on bude pušten u proceduru, ali nisam dobila odgovor - kaže Klarić i naglašava da je to, uz zakone električnoj energiji, o energetskoj efikasnosti i o plinu, samo jedan od zakona iz energetskog sektora koji su napisani uz pomoć donatora poput USAID-a i GIZ-a, a čije se usvajanje neopravdano odgađa.

- Taj zakon je važan jer bi omogućio građanima da sami sebi proizvode struju i da viškove prebace u mrežu, daje mogućnost da se ljudi udružuju u energetske zadruge i da na taj način, posebno lokalne zajednice, budu uključene u investiranje u takve sustave i da to ne bude rezervirano samo za privilegirane investitore koji imaju novac, nego da bude otvoreno za sve građane ili udruge građana, a treba riješiti i transparentnost u dodjeljivanju dozvola i ukine zagarantirane cijene otkupa od postojećih vlasnika solarnih elektrana - pojašnjava Klarić.

Privatni investitori zauzeli najbolje lokacije

Kako je u BiH do sada izgrađeno stotinjak solarnih elektrana i nekoliko vjetroelektrana u privatnom vlasništvu i kako se, prema dostupnim informacijama, u BiH trenutno grade projekti za proizvodnju po jedan gigavat električne energije iz sunca i iz vjetra, Miljević upozorava da sa zakonom treba požuriti jer privatni investitori zauzimaju najbolje lokacije.

- Kako se sada dozvole za gradnju dodjeljuju na osnovu samoinicijativnih ponuda, privatni investitori će zauzeti najbolje lokacije, mjesta gdje sunce najbolje sija i vjetar najbolje puše i kako nisu u obavezi da tu struju predaju u mrežu u BiH – struja može ići u izvoz i oni će njome dekarbonizirati EU ili neke druge zemlje, a nama ostaje prljava energija, Upravo zbog toga za dodjelu dozvola za gradnju pogona mora biti uvedena aukcija u kojoj će prednost imati oni koji ponude najnižu cijenu struje za otkup u BiH - pojašnjava Miljević za interview.ba i naglašava da svako odugovlačenje ide na ruku privatnim investitorima.