ŽZH: Hoće li se na hrvatskom jeziku bošnjački jezik nazivati 'bosanskim jezikom'?

Predviđeno je to amandmanima na ustave ova dva posljednja od ukupno deset županija u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, čije pojedine odredbe su proglašene neustavnim prije 23 godine, piše RSE.

“Ekspertna skupina izradila je amandmane na Ustav Županije Zapadnohercegovačke. Predsjednik Skupštine vodi tu proceduru. Nadam se da će to biti završeno do kraja godine”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade ŽZH.

Blaž Župarić, predsjednik Skupštine Županije Posavske potvrdio je za RSE da će se prijedlog novog županijskog ustava naći na prvoj sljedećoj sjednici Skupštine koja bi se trebala održati u rujnu.

“Htjeli smo to završiti ovog mjeseca, ali je sezona kolektivnih godišnjih odmora i nismo htjeli dovlačiti zastupnike”, kazao je Župarić.

Župani, šahovnice, bošnjački jezik

Ustavni sud Federacije BiH, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, proglasio je 1998. godine neustavnim nekolicinu članova županijskih ustava. Županijama - administrativnim jedinicama koje imaju određenu autonomiju, primjerice u obrazovanju, kulturi, zdravstvu i stambenoj politici te dijelom u politikama javnih službi, socijalne politike i policije - naloženo je da svoje ustave usklade s Ustavom Federacije BiH te Ustavom BiH.

Sedam županija je to učinilo ranije, dok je Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona novi ustav donijela 2. kolovoza 2021. Usvojeno je ukupno šest amandmana koji se odnose na konstitutivnost srpskog naroda, ravnopravnosti u upotrebi jezika i pisma kao i sudjelovanje u procesu donošenja zakonskih odluka i uredbi.

U Županiji Zapadnohercegovačkoj i Županiji Posavkoj konstitutivni narodi koji uživaju sva politička i ljudska prava, uključujući i pravo na jezik i pismo, samo su Hrvati i Bošnjaci, ne i Srbi.  Službeni jezici su hrvatski i bošnjački, a pismo latinica, ne i ćirilica i ne bosanski jezik, kako je to, prema ustavima Federacije BiH i BiH. Službeni nazivi su “Županija Zapadnohercegovačka” i “Županija Posavska” i oni se, iako su proglašeni neustavnim, primjenjuju, što je vidljivo i iz gore navedenih izjava tamošnjih političara, navodi RSE.

Na čelu izvršne vlasti, prema ustavima, nisu premijeri već “župani”. Službeno se kao grb u ŽZH koristi “šahovnica”, a zastava je “crven-bijeli-plavi”. U ŽP-u, na sjeveru BiH, grb je kombinacija šahovnice, dva zlatna ljiljana i rijeke (Save), a zastava je “crven-bijeli-zeleni”. Na internetskim stranicama ili pločama s nazivima institucija primjenjuje se samo hrvatski jezik, grbovi su i dalje tu kao i zastave, recimo na službenim policijskim vozilima ili školskim diplomama, a regularno se u svim službenim dokumentima koristi i naziv “županija”. U praksi je samo “župan” preimenovan u “predsjednika županijske vlade”, ali ustavi nisu mijenjani.

Ćosić: Smeta im “županija”, ne smeta “šehid”?

U ŽZH-u Hrvati su apsolutna većina. Po popisu iz 2013. godine, u Hrvata je u ovoj županiji 93.725 (98,8 posto), Bošnjaka 718 (0,8 posto), Srba 101 (0,1 posto) i 354 ostalih (0,4 posto). Od toga, po 40-ak Srba živi u gradovima Široki Brijeg i Ljubuški, 707 Bošnjaka živi u Ljubuškom, dok u preostale dvije općine, Posušje i Grude, živi po desetak Bošnjaka i Srba.

Skupštinu čine 23 zastupnika, Vladu premijer i osam ministara, a među njima nema nijednog Bošnjaka, Srbina ili Ostalog. Županija je specifična i po tome što jedina u Federaciji BiH ima Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić potvrdio je za RSE da je ekspertna skupina završila prijedlog amandmana na Ustav i da je dalje na Skupštini da zakaže sjednicu na tu temu.

O tome će se, kaže Ćosić, “raspravljati na svim razinama i nadam se novom ustavu do kraja godine”. Sudeći prema njegovim riječima, moguće je da se presude Ustavnog suda Federacije BiH neće do kraja ispoštovati, a posebno dio po kojoj je naziv “županija” neustavan.

“S jedne se strane nama sudski zabranjuje koristiti neka nazivlja, s druge strane nas se prisiljava da moramo koristiti druga. Kao da su sudovi neke lektorske službe. To je potpuno besmisleno. Ako zagovaramo načelo da svaki narod može svoj jezik zvati kako on želi i standardizirati ga, zašto se to niječe Hrvatima? Zašto je sud morao presuđivati o tome kako će se neki termin prevoditi s engleskog jezika? Ništa uvrjedljivo nema u tom terminu (županija). Kome on smeta”, kazao je Ćosić za RSE.

Smatra da je “to jedan od apsurda ove zemlje i na takvim stvarima se urušava sustav, a ne dodatno gradi i jača”.

“Zamislite da sad netko pokrene pitanje otkud u našim zakonima na višim razinama termin 'šehid' (arapska riječ, u islamu se definira kao osoba koju su ubili neprijatelji, nasilnik ili razbojnik; poginuli borci Bošnjaci muslimani tijekom rata u BiH se konsenzusom nazivaju šehidima, op.a.). Na kojem je to jeziku? To sigurno nije bosanski jezik. I niz drugih takvih stvari”, kazao je Ćosić.