Županijama potrebna pomoć FBiH kako bi očuvale proračune

ali i za realizaciju određenih kapitalnih projekata, počevši od cestovne infrastrukture, preko energetske učinkovitosti pa do zdravstva, piše Večernji list BiH.

Očekivanja

Istodobno, i županije računaju na prijeko potrebnu pomoć s viših razina, konkretno Federacije, a iznos bi trebao biti istovjetan onom lanjskom, dakle, 200 milijuna maraka grantova. Pomoć je, kao što je poznato, iznimno bitna za očuvanje financijske stabilnosti županija i općina te će dobro doći za realizaciju projekata, ali i saniranje onih obveza koje ove razine vlasti same ne bi mogle realizirati i ispuniti zbog dobro poznatih razloga.

Premijer Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg kazao je u izjavi za Večernji list kako će pomoć Federacije biti nužna za saniranje svih obveza koje su u domeni županija, kazavši kako još uvijek nema odluke koja tretira županije, ali i kako očekuje da bude operativna. U proračunu Federacije bio je isplaniran iznos za županije, a Herceg navodi kako je iznimno bitno da paket pomoći bude realiziran, i to u obujmu kao i prošle godine.

Niz obveza

– To će nam biti nužno jer, kao što znate, obveze županija rastu, a prihodi nam padaju. Obveze su u našem slučaju brojne, počevši od institucija pa do mnogih sektora – naglasio je Herceg. Inače, županije su velikim dijelom izložene krizi koja se reflektira na manjak u proračunima, zbog čega je upitno na koji način riješiti sve obveze.

Kada je riječ o općinama i gradovima, iznos od 30 milijuna maraka bit će podijeljen kroz dvije odluke.

Prva će se realizirati kroz tekuće transfere drugim razinama vlasti, općinama i gradovima u iznosu od 10,000.000 KM, pri čemu će taj novac biti dodijeljen po načelu solidarnosti svim općinama i gradovima u jednakom iznosu od 125.000 KM na ime financijske pomoći proračunu u sanaciji posljedica nastalih uslijed proglašenja pandemije.

Druga odluka, ona financijski vrjednija, odnosi se na dodjelu 20 milijuna maraka, a koji će biti utrošeni na realizaciju kapitalnih projekata, zahtjeva i inicijativa koji dolaze iz općina i gradova, a koji će biti provedeni upravo u jedinicama lokalne samouprave i namijenjeni su za nekoliko područja.

Tu su projekti koji ulaze u kategoriju cestovne infrastrukture te, osim samih prometnica, uključuju mostove, potporne i zaštite zidove, parkirališta, kružne tokove, ali i pješačke staze, kao i sanaciju opasnih lokacija poput klizišta. Drugu skupinu čini komunalna infrastruktura koja se odnosi se vodovode i kanalizaciju, javnu rasvjetu, komunikacijske i energetske mreže, kao i plinske te niskonaponske mreže.

Iduća skupina projekata podrazumijeva objekte obrazovnog, kulturnog i sportskog karaktera, a u projekte koji će se financirati ovim sredstvima ulaze i zdravstveni objekti, kao i društveni domovi, domovi kulture, knjižnice i muzeji.