Čak 82% mladih želi napustiti BiH
- Napisao/la hms.ba
- Objavljeno u Bosna i Hercegovina
- Ispis
- Pošalji e-mail
Čak 82 posto mladih željelo je napustiti Bosnu i Hercegovinu krajem prošle i početkom ove godine, pokazalo je istraživanje koje je provela agencija za ispitivanje javnog mnijenja “Prism Research & Consulting”.
Istraživanje je realizirano na reprezentativnom uzorku od 1.005 ispitanika životne dobi od 18 do 30 godina.
Gorući problemi
Nezaposlenost mladih sigurno je jedan od gorućih ekonomskih i socijalnih problema, a vjerojatno i glavni razlog njihova napuštanja BiH. Glavni cilj mladih u BiH posljednjih godina je pod bilo koju cijenu dočepati se Zapada, a pandemija je situaciju samo pogoršala.
Istraživanje je pokazalo kako je pandemija utjecala na 59 posto mladih, od čega je 36 posto istaknulo da su osjetili posljedice na poslu. Čak 70 posto mladih navelo je da je pandemija negativno utjecala na obrazovanje. A više od polovice mladih ima negativnu percepciju života nakon pandemije i smatra da će biti manje prilika za zapošljavanje.
Razlozi koje navode za odlazak povezani su najviše s poslom te tako 56 posto ispitanika kao razloge za odlazak navodi bolju plaću, više mogućnosti za zapošljavanje, sigurniji posao i mogućnosti za napredovanje u poslu, dok njih 15 posto želi otići u neku drugu zemlju radi kvalitetnijeg života.
Doc. dr. Amer Osmić s Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu je kazao kako se suočavamo s odljevom mozgova te da je bh. populacija, koja je u najvitalnijim godinama, najviše pogođena novonastalom situacijom.
Jedina alternativa
Jedinu alternativu vide u potrazi za sigurnijim okruženjem, najčešće u zemljama zapadne Europe. Percepcija sporog ekonomskog napretka i lošeg društveno-ekonomskog položaja koji se oslikavaju u životu na granici siromaštva i time dodatno utječu na sve segmente individue u društvu utječe na njihove odluke, pojasnio je Osmić.
Dodao je da je ovaj problem demografske naravi i podjednako zahvaća sve članove bh. društva, neovisno o njihovim etničkim, jezičkim ili vjerskim identitetima.
Donositelji odluka, pored nekoliko lokalnih akcijskih planova i programa, nažalost, nisu još sustavno pristupili ovom problemu, naglasio je Osmić.
Kompliciran politički sustav u kojem na lokalnoj razini imamo poziciju, koja je, npr. na županijskom opozicija, pa onda na federalnom pozicija, te na kraju na državnom opet opozicija, prilično pogoduje sve izraženijoj želji mladih da svoj život nastave u nekoj uređenijoj zemlji, smatra Osmić.
