Na izborima za predsjednika Hrvatske u BiH je od jutros do 16:30 sati glasalo je 28.327 građana s pravom glasa u našoj zemlji. U odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora kada je na izbore u BiH izašlo 19.389 to je više za skoro 10.000 birača, prenosi Index. hr.
![I dalje velike gužve na biralištima u Mostaru [ FOTO ]](/media/k2/items/cache/b1b88c6d682a9fd1cd93acb28c7a810e_L.jpg)
Hrvatski državljani koji žive u Bosni i Hercegovini od 7 do 19 sati mogu glasovati na ukupno 44 biračka mjesta i to u gradovima sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske u BiH. Najviše biračkih mjesta, njih 19, ima u Mostaru.
Novi val uručenja otkaza radnicima nekadašnje industrijske perjanice, mostarskog „Aluminija“, nakon što je njih 170 od preostala 362 u posljednja dva dana protekle godine proglašeno tehnološkim viškom, uslijedit će 15. siječnja, potvrđeno je jučer iz ovog poduzeća za Avaz.
Neosporna je činjenica da sela odumiru, jer prema posljednjim podacima iz popisa stanovništa 2013. godine, više od 300 sela potpuno je prazno.
Statističari pojašnjavaju da se u posljednjih deset godina skoro 100.000 ljudi iz cijele BiH naselilo u dvadesetak većih gradova. Danas se navodi da je približno 500 sela u BiH sablasno prazno, a skoro 1.500 ih ima nešto manje od deset stanovnika.
Demograf Amer Osmić pojašnjava za Avazda više nema sela kakva mi poznajemo u suvremenom društvu BiH.
– Kad usporedimo ove podatke sa popisom iz 1991. godine, možemo reći da su ta sela bila vrlo razvijena i poljoprivredno i natalitetno. Ukoliko pratimo popise stanovništva, vidjet ćemo da su sela uvijek, u odnosu na grad, imala veću stopu nataliteta. Ljudi su tada razmišljali na duže staze. Nije bilo čudno da se čuje kako je i do šest članova domaćinstva. Sada je selo ostalo po strani, jer jednostavno, nema motiva da ljudi ostanu na selu – istaknuo je Osmić.
Dodaje kako je osnovno rješenje za demografsku kataklizmu sela drugačiji pristup od trenutnog.
– Treba motivirati narod tako da se selo mora popularizirati. Selo, jednostavno, mora da vidi ulogu u društvu, a to će vidjeti ako vidi da se isplati baviti stočarstvom. Trebaju postaviti takve politike da se nagradi rad na selu tako da se osiguraju bilo kakve subvencije. Ne moramo izmišljati vruću vodu – rekao je Osmić.
Sociolog Jusuf Žiga istaknuo je da postoji više razloga zbog kojih je sve više odlazaka.
– Ovakva situacija traje, faktički, od ratnog perioda. Ljudi, ako imaju bilo kakvu šansu da žive negdje gdje će morati računati na izvjesniju situaciju, da se ne plaše da će doći do nekog problema, oni će odabrati tu situaciju. S druge strane, socijalna situacija je loša sama po sebi. Ne može se demografska situacija popraviti za nekoliko godina. Ljudi koji to misle, nemaju pojma o realnoj situaciji – istaknuo je Žiga.
Potezi regionalnih zemalja
U Sloveniji država nudi 45.000 eura čovjeku koji ostaje na zemlji i riješi da se bavi poljoprivredom. U Srbiji, u kojoj je 1.200 sela napušteno, a u 150.000 kuća nitko ne živi, razmišljaju da mlade ljude vrate na selo dodjelom 25-50 hektara državnog zemljišta sa jednim jedinim uvjetom – da se zemlja obrađuje.
Centralna banka BiH objavila je ažurirane podatke o blokiranim računima poslovnih subjekata u BiH, prema kojima je jutros blokirano 95.256 računa poslovnih subjekata, dok 51.943 firme imaju blokiran bar jedan račun.
Bez obzira što je cijepljenje djece zakonska obaveza, veliki broj roditelja u BiH je odbio cijepiti svoje mališane.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pokazatelji bolesti respiratornog sustava i aktivnost gripe su u porastu u većini europskih zemalja pa tako i u našem susjedstvu. U Hrvatskoj je od 29. prosinca do 2. siječnja 2020. godine zabilježeno 878 slučajeva gripe.
Jutros je u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme.
Više od 40 žena iz BiH i dalje se nalazi u izbjegličkim kampovima u Siriji nakon kraha Islamske države u toj zemlji, objavio je neslužbena saznanja Dnevni avaz.
Stručnjaci smatraju da zemlje Balkanskog poluotoka nisu spremne za potrese velikih razmjera, piše list “New York Times” u tekstu pod nazivom “Lekcije iz albanskog potresa: Balkan nije spreman za veliki potres”.
SKB Mostar je korak bliže trajnom rješenju financijskih problema. Naime, ova zdravstvena institucija je prvi put od kako postoji postala stavka u proračunu Federacije BiH.
Najgledaniju televiziju u Bosni i Hercegovini Novu BH više neće moći pratiti gledatelji koji su za kablovske operatore izabrali kompanije M:tel (i poduzeća pod njihovom kontrolom Blicnet d.o.o, Telrad net d.o.o i Elta – kabel d.o.o.o) i Eronet, priopćeno je u srijedu iz Nove.
 |
 |
 |