U Federaciji BiH u srpnju 2025. godine rođeno je 1.371 dijete, a umrlo je 1.718 stanovnika, što znači da prirodni prirast iznosi –347, a vitalni indeks 80.
Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata, na današnjoj telefonskoj sjednici donijela Uredbu o jednokratnoj novčanoj pomoći korisnicima prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zaštite.
U petak, 12. rujna 2025., u Gučoj Gori, općina Travnik, upriličeno je potpisivanje Ugovora o dodjeli sredstava za financiranje programa i projekata od posebnog interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
![Hercegovina bilježi rast turističke sezone, Ljubuški se rekordnim brojkama približio najposjećenijim destinacijama [VIDEO]](/media/k2/items/cache/a5624f6deacefe0a79f3e322003bfe5f_M.jpg)
Još jedna ljetna turistička sezona privodi se kraju, turisti nas polako napuštaju, a rezultati se zbrajaju. Pored popularnih destinacija Mostara, Neuma i Međugorja, koji iz godine u godinu bilježe sve veću posjećenost, ni ostatak Hercegovine ne može se žaliti na rezultate ovogodišnje turističke sezone.
Iz Vlade Federacije Bosne i Hercegovine su priopćili da su na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i razvoja utvrdili konačnu listu korisnika financijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u 2025.
Projekt EWI – Ekonomska inkluzija i pravda za žene zapadnog Balkana, koji implementira CARE Balkans u suradnji sa partnerima: LINK (BiH), ENECA (Srbija), Strategic Development Consulting (Sjeverna Makedonija) i Tehnopolis (Crna Gora), uz financijsku podršku Austrijske razvojne agencije (ADA), ima za cilj osnaživanje i ostvarivanje ekonomskih prava žena u regiji.
Novi Zakono zaštiti osobnih podataka, usklađen s europskom Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), stupio je na snagu, čime Bosna i Hercegovina ispunjava jedan od ključnih uvjeta na putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Prijedlogom zakona se uvode brojne novine s ciljem povećanja sigurnosti u prometu, a prijedlog su u parlamentarnu proceduru uputili zastupnici Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDPBiH) Saša Magazinović i Jasmin Imamović.
Jedna od ključnih novina je zakonsko definiranje pojma “obijesna vožnja”, koja se opisuje kao grubo kršenje prometnih pravila uz ozbiljno ugrožavanje drugih sudionika. Ovaj termin obuhvaća situacije poput višestrukog prolaska kroz crveno svjetlo, prekoračenja brzine za više od 40 km/h u naselju ili 60 km/h van naselja, preticanja preko pune linije te vožnje s više od 1,5 promila alkohola ili pod utjecajem droga.
Zakon o osnovama sigurnosti prometa za ovakve prekršaje predviđen visoke kazne – od 2.000 do 3.000 KM, zabranu upravljanja vozilom na šest mjeseci i kaznene bodovi. Ako “obijesna vožnja” izazove nesreću, kazne se penju i do 5.000 KM, uz devetomjesečnu zabranu vožnje i četiri kaznena boda. U posebnim slučajevima zakon predviđa i trajnu mjeru oduzimanja vozila.
Jedan od predlagača zakona Saša Magazinović za Fenu kaže da svakodnevno čitamo novinske naslove u kojima su izgubljeni životi u prometu i nesrećama, vrlo često je, naglašava, uzrok bahata vožnja.
– Dakle, izgubljeni životi i uništene sudbine su postali naša tragična svakodnevnica. Dio uzroka je i to da u Bosni i Hercegovini nema zakonom definirane bahate vožnje i adekvatne kazne. Zato je predložen zakon kao alat policiji da potencijalne ubojice za volanom sklonimo s ceste. Zakon prvi put jasno definira bahatu vožnju i uvodi žestoke kazne koje se kreću od nekoliko tisuća maraka i dugotrajnog oduzimanja vozačke dozvole, a sve do trajnog oduzimanja vozila. Ovaj zakon također sprečava izbjegavanje testiranja na droge, što je postala česta pojava u posljednje vrijeme i omogućava policiji da privede i zadrži vozače pod utjecajem narkotika, uz također rigorozne kazne. Zakon je u suradnji s ljudima koji žive posljedice saobraćajnih nesreća svaki dan, odnosno s tužiteljima, policajcima i sudskim vještacima – ističe Magazinović navodeći kao primjer da je u Hrvatskoj u periodu 2019. do 2024. godine oduzeto tisuću i pol vozila od vlasnika, od čega je 300 oduzeto trajno.
Prijedlogom zakona propisuje se i da policija može zadržati vozača do 12 sati ako se utvrdi da je pod utjecajem alkohola ili opojnih droga. Odbijanje testa na droge sada nosi znatno teže posljedice nego do sada, uključujući visoke novčane kazne i privremeno oduzimanje vozačke dozvole.
– U Sarajevu je policija tijekom prvih šest mjeseci ove godine tražila od 356 vozača da budu podvrgnuti narko testu, jer su policajci vizualno utvrdili da nešto nije u redu. Od 356, 336 je odbilo testiranje, 20 je prihvatilo i bili su pozitivni. To znači da je svih 356 bilo drogirano, što je katastrofalno. Zato jer imamo i kastrofalni zakon koji omogućava da za 100 maraka, koje se odmah uplate, odbijete testiranje. Zakon koji predlažemo predviđa kaznu za odbijanje testiranja od 1000 maraka, uz mogućnost policajcu da osobu privede i zadrži do 12 sati u policijskoj stanici. Jednako kao i za ljude pod utjecajem alkohola – dodatno Magazinović pojašnjava Prijedlog zakona.
Magazinovićevu tvrdnju je potvrdio i ministar unutarnjih poslova Županije Sarajevo Admir Katica, kazavši da su vožnju pod utjecajem droga pokušali riješiti uvođenjem testiranja vozača na droge.
– Tu smo se suočili s problemom da veliki broj kontroliranih vozača odbija testiranje, iako je sankcija za odbijanje 400 KM, dva mjeseca zabrane upravljanja motornim vozilom, uz dva kaznena boda i automatsko isključivanje iz prometa. Ipak, od 356 vozača za koje je postojala sumnja da upravljaju motornim vozilom pod dejstvom opojnih droga, 336 ih je odbilo testiranje. Zato, kroz izmjene zakona, tražimo da kazna za odbijanje testiranja bude 1.000 KM, kao i mjera zadržavanja u prostorijama MUP-a ŽS evidentiranje prekršaja u dosjeu – pojašnjava Katica.
Kazne se, također, prema novom zakonu povećavaju i za česta kršenja poput korištenja mobilnog telefona tijekom vožnje, upotrebe uređaja za ometanje rada radara i nevezivanja sigurnosnog pojasa. Predviđene su kazne od 200 do 400 KM, dok će u slučaju da ovakvi prekršaji izazovu nesreću vozači plaćati i do 2.000 KM, uz zabranu upravljanja vozilom i kaznene bodove.
– U prvih sedam mjeseci ove godine, policija je identificirala i sankcionirala 2.600 vozača koji su koristili mobitel tijekom vožnje, a 1.600 osoba je zatečeno bez korištenja sigurnosnog pojasa. To su i dalje visoki brojevi što znači da trenutne sankcije nisu adekvatne. Izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH predviđene su kazne od 200 do 400 KM za korištenje mobitela u vožnji, nevezivanje pojasa i upotrebu uređaja za ometanje radara. Ako korištenje mobitela uzrokuje nesreću, kazne bi bile do 2.000 KM, uz mogućnost oduzimanja vozačke dozvole od jednog do šest mjeseci i dodjelu dva kaznena boda – pojašnjava ministar unutarnjih poslova ŽS.
U obrazloženju zakona navodi se da su glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama brzina, alkohol, konzumiranje opojnih supstanci i nepoštivanje pravila. Analiza oko 800 nesreća pokazala je da su upravo ovi faktori najčešće presudni. Predlagači zakona ističu da je cilj izmjena i represivno i preventivno djelovanje – kroz pooštravanje kazni, ali i kroz jačanje svijesti i edukaciju svih sudionika u prometu.
Ako ga usvoje oba doma Parlamentarne skupštine BiH, zakon će stupiti na snagu osmog dana od objave u Službenom listu BiH.
Struka također smatra da su predložene izmjene i dopune zakona značajne jer se predlažu novi i strožiji instrumenti sankcioniranja, posebno u dijelu koji se odnosi na “obijesnu vožnju”.
Adnan Omerhodžić sa Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za Fenu kaže da se uvođenjem strožijih sankcija može očekivati da će u značajnoj mjeri imati i preventivni karakter, te kod velikog broja vozača utjecati na promjenu svijesti u smislu veće discipline kod poštivanja prometnih propisa.
– Uvođenje pojma “obijesna vožnja” predstavlja novinu. Prijedlog za definiranje pojma “objesna vožnja”, kao i prijedlog kaznenih odredbi za istu, u pravnom segmentu i praksi predstavlja značajan doprinos na unapređenju sigurnosti saobraćaja. Veoma često na našim prometnicama smo svjedoci takvih načina vožnje i ponašanja u prometu koji se prema predloženim izmjenama i dopunama svrstavaju u “obijesnu vožnju”. Nažalost, do sada elementi “obijesne vožnje” nisu mogli biti adekvatno sankcionirani zbog nedefiniranog pojma u zakonu, kao i nedefiniranih kaznenih odredbi. Navedeni prijedlog izmjena i dopuna, s jasno definiranim pojmom “obijesne vožnje” i definiranim kaznenim odredbama, omogućit će lakši rad policije i sudskih organa kada je riječ o sankcioniranju sudionika u prometu koji praktikuju elemente “obijesne vožnje” – smatra Omerhodžić.
Ministar MUP-a SŽ Admir Katica za Fenu kaže da je sarajevska policija prije nekoliko dana zabilježila primjer “obijesne vožnje”, kada je jedan vozač upravljao vozilom brzinom od 180 km/h.
– Policija je odmah identificirala počinitelja, a Općinski sud Sarajevo ga kaznio maksimalnom kaznom od 1.400 KM koja nije imala efekta jer smo svjedočili još jednom snimku na društvenim mrežama. Dakle, za takve vozače ova sankcija nije odvraćajuća, već upravo suprotno. Oni su spremni nastaviti po starom, pritom ismijavaju sustav. To je frustrirajuće i za policiju koja iste osobe lišava slobode i pnekoliko puta, ali oni opet ponavljaju iste prekršaje. Najčešće upravo takvi vozači, koji su nerijetko i pod utjecajem alkohola i droga, uzrokuju prometne nezgode sa smrtnim ishodom. Za njih je vozilo sredstvo za izvršenje ubojstva. Zato nam treba zakon da ih odvratimo od takvog ponašanja, ako treba i da ih trajno sklonimo iz prometa i oduzmemo im vozilo – ističe Katica.
Policijskim službenicima problem često predstavljaju povratnici u činjenju prometnih prekršaja. Jedna od novina zakona je mogućnost privremenog, pa i trajnog oduzimanja vozila vozačima koji ponavljaju prekršaj “obijesne vožnje”.
FENA
Iz Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za mjesečnu naknadu obiteljima s troje i više djece za prvih osam mjeseci ove godine isplaćeno je ukupno 8.114.000 KM, potvrdili su iz Ministarstva financija Županije Zapadnohercegovačke.
Na području sliva Jadranskog mora usljed najavljenih obilnijih padavina (40-70 litara, lokalno i do 100 litara za 24 sata), postoji mogućnost povećanja vodostaja, te lokanih pojava bujičnih i urbanih poplava.
 |
 |
 |