Hrvati u franjevačkom martirologiju

Navodi također veće i manje skupine franjevačkih mučenika iz naših krajeva, kojima nisu zabilježena imena, ali jesu godine i detalji mučeništva (prema izvješćima provincija).

U ovom ću tekstu detaljno izložiti sva ta mjesta iz martirologija.

No, prvo nekoliko napomena. Martirologij je liturgijska knjiga, koja sadrži imena i kratke opise života i smrti mučenika. Naime, od najranijih vremena, Katolička Crkva brižljivo skuplja i čuva zapise o mučeništvu svojih vjernika.

Već je četvrti papa sv. Klement (koga je prvi papa sv. Petar osobno zaredio za biskupa) još u 1. stoljeću odredio da se pažljivo zapišu djela mučenika.
Ovako o sv. Klementu govori Liber pontificalis:

"Hic fecit VII regiones, dividit notariis fidelibus ecclesiae, qui gestas martyrum sollicite et curiose, unusquisque per regionem suam, diligenter perquireret."

("On je načinio VII pokrajina, podijelio ih vjernim bilježnicima Crkve, koji su djela mučenika marljivo i brižno, svatko po svojoj pokrajini, pažljivo istražili.")

I kasniji su se pape brinuli o spomenu mučenika. Tako o papi sv. Fabijanu (236.-250.) govori Liber pontificalis:

"Hic regiones dividit diaconibus et fecit VII subdiaconos qui VII notariis inminerent, ut gestas martyrum in integro fideliter colligerent..."

("On je podijelio pokrajine đakonima i učinio VII podđakona koji su nadvisili VII bilježnika, da djela mučenika u cijelosti vjerno skupe...") 

To su bili počeci martirologija. S vremenom su u martirologije uključeni i drugi sveci, koji nisu mučenici, pa su tako martirologiji postali svojevrsni popisi svetaca s kratkim bilješkama o njihovom životu i smrti.

U tradicionalnom obredu, martirologij se čita na kraju prvog časa u časoslovu. Čitanje martirologija je obvezno u koru. U privatnoj recitaciji časoslova nije obvezno, ali se preporučuje.

Pored općenitog Rimskog martirologija, pojedine lokalne crkve i redovničke zajednice imaju i svoje vlastite martirologije. Tako i franjevački red ima svoj martirologij.

Ovdje treba razlikovati dvije stvari. Franjevački liturgijski martirologij, Martyrologium Romano-Seraphicum, sadrži i imena svetaca općega rimskog kalendara i posebne franjevačke svece. Taj je martirologij određen za liturgijsku recitaciju u časoslovu.

Osim toga, postoji i poseban franjevački martirologij za izvanliturgijsku upotrebu, koji sadrži samo imena franjevačkih svetaca, blaženika, slugu Božjih i poznatih mučenika. Ne sadrži imena ostalih nefranjevačkih svetaca, osim ako su bili blisko vezani uz franjevački red.

U ovom tekstu govorimo o ovom drugom, izvanliturgijskom, martirologiju. On nosi naziv Martyrologium Franciscanum. Kao što je spomenuto, ovdje ćemo koristiti izdanje iz 1938. godine. Taj je martirologij bio određen za svakodnevno čitanje "in publica mensa" u franjevačkim samostanima.

U njemu se navode imena brojnih hrvatskih mučenika, ponajviše onih koje su ubili Turci od 15. do 19. stoljeća, ali ima također i onih koje su ubili istočni raskolnici i protestanti. Osim mučenika, navedena su također i trojica franjevaca koji nisu umrli mučeničkom smrću (bl. Jakov Zadranin, bl. Anđeo Zvizdović i sluga Božji fra Šimun Filipović).

Vidjet ćete da su u tekstu martirologija označeni naglasci, jer je on prije svega određen za javno i glasno čitanje. Zar nije za naš narod značajna stvar to da se u svim franjevačkim samostanima na kugli zemaljskoj čitalo o junačkim djelima i mučeničkoj smrti hrvatskih redovnika?

Tim više, potrebno je da se i današnji Hrvati upoznaju sa sadržajem franjevačkog martirologija.

Stoga vas sve pozivam da izdvojite malo vremena i pročitate do kraja retke koji slijede...

Prvi upis u martirologiju koji spominje nekog hrvatskog franjevca dolazi 3. veljače, kad se spominje mučenička smrt fra Lovre Milanovića (1777.-1807.).

"Turici, apud Tresmonicam Bosnae oppidum, Servi Dei Laurentii Milanovic Sacerdotis et Martyris, qui cuidam infirmo Sacramenta ministraturus a mahometano milite in odium fidei occisus est."

("U Turiću, kod naselja Tramošnica u Bosni, sluge Božjega Lovre Milanovića, svećenika i mučenika, koji je pošavši podijeliti sakramente nekom bolesniku, ubijen od muhamedanskog vojnika iz mržnje prema vjeri.")

Pogledajte odmah prvi upis...


12. veljače, spomen vidinskih mučenika:

"Bidinii, in Bulgaria, passio beatorum Antonii de Saxonia, Gregorii de Tragurio, Nicolai Hungari Sacerdotum, Thomae a Fulgineo et Ladislai de Poscega Laicorum, qui a Graecis schismaticis pro confessione orthodoxae fidei in frusta concisi atque discerpti glorioso martyrio triumpharunt." 

("U Vidinu, u Bugarskoj, mučeništvo blaženih Antuna iz Saske, Grgura iz Trogira, Nikole Mađara svećenika, Tome iz Fulginea i Ladislava iz Požege laika, koji su od grčkih raskolnika rasiječeni i raskomadani zbog ispovijesti prave vjere, pobijedivši slavnim mučeništvom.")

28. veljače, spomen fra Franje Marijanovića, koga je 1748. otrovala jedna muslimanka.

"Bilae, in Bosna, Servi Dei Francisci Marianovic Sacerdotis et Martyris, quem propinato veneno mahometana mulier interemit."

("U Biloj, u Bosni, sluge Božjega Franje Marijanovića, svećenika i mučenika, koga je pruživši otrov ubila žena muhamedanka.")

7. ožujka, spomen fra Alojzija Palića, franjevca iz Janjeva, koga su ubili crnogorski vojnici za vrijeme Prvog balkanskog rata, 1913. godine.

"Janoshi, prope Jakovam, in Albania, Servi Dei Aloysii Palic Sacerdotis et Martyris, qui a schismaticis sclopetorum globulis et mucrone confossus apostolicum munus martyrii corona cumulavit."

("U Janošu, blizu Đakovice, u Albaniji, sluge Božjega Alojzija Palića, svećenika i mučenika, koji je od raskolnika pogođen hicima puške i izboden bodežom, apostolskom daru dodao krunu mučeništva.")

20. ožujka, spomen fra Josipa Valentića, koga su 1788. okrutno ubili Turci.

"Apud lacum Kralie, in Bosna, passio Servi Dei Josephi Valentic Sacerdotis et parochi de Bisce, quem Turcae religioso habitu exutum sclopetique globuli confossum in frusta conciderunt et in eumdem lacum projecerunt."

("Kod jezera Kralie, u Bosni, mučeništvo sluge Božjega Josipa Valentića, svećenika i župnika iz Bišća, koga su Turci, skinuvši mu redovnički habit, pogođenog hicima puške rasjekli na komade i bacili u isto jezero.")

26. ožujka, spomen petero franjevaca koje su u Visokom ubili krivovjerci patareni u 15. stoljeću.

"Visochii, in Bosna, memoria quinque Fratrum Martyrum ab haereticis Patarenis conventum illius loci devastantibus pro fide catholica occisorum."

("U Visokom, u Bosni, spomen petero braće mučenika koje su heretici patareni, pustošeći konvent u tom mjestu, ubili za katoličku vjeru.")

5. travnja, spomen na mučeništvo veće skupine franjevaca iz Bosne i Hercegovine, jer su branili svetost kršćanskog braka.

"In oppido Lyubuski in Herzegovina, passio Servi Dei Michaelis Momcinovic de Kresevo Sacerdotis, qui ob tuendam christiani matrimonii sanctitatem eo impetu a Turcis per scalas praecipitatus fuit, ut paulo post animam exhalarit. Eamdem ob causam gloriose in Bosnia occubuerunt quatuor alii Sacerdotes, nempe Tuzlae Antonius Tomic ac Franciscus Blekic, Duvravae Petrus Babajic ac denique Tolisse Elias Starcevic, qui omnes ab iisdem Turcis crudeliter interempti sunt."

("U naselju Ljubuški u Hercegovini, mučeništvo sluge Božjega Mihaela Momčinovića, svećenika iz Kreševa, koji je zbog obrane svetosti kršćanskog braka, takvim naglošću od Turaka strmoglavljen niz stube, da je malo poslije ispustio dušu. Zbog istog su razloga slavno puginula u Bosni druga četvorica svećenika, naime, u Tuzli Antun Tomić i Franjo Blekić, u Dubravi Petar Babajić i napokon u Tolisi Ilija Starčević, koji su svi od istih Turaka okrutno ubijeni.")

21. travnja, spomen franjevačkih mučenika iz Rame, koji su stradali kad su Turci opustošili tamošnji samostan 1557. godine.

"Ramae, in Bosna, passio Servorum Dei sex Fratrum Lucae de Brotnojo, Leonis de Vrljika, Lucae a Duvno, Marci a Tialjina, Petri a Rama et alterius, cujus nomen ignoratur, qui omnes ab efferatis Turcis conventum invadentibus crudeliter trucidati sunt."

("U Rami, u Bosni, mučeništvo slugu Božjih šestero braće: Luke iz Brotnja, Leona iz Vrlike, Luke iz Duvna, Marka iz Tihaljine, Petra iz Rame i drugoga čije je ime nepoznato, koji su svi okrutno zaklani od surovih Turaka dok su navalili na konvent.")

27. travnja, spomen bl. Jakova Zadranina.

"Bitecti, in Apulia, BEATI JACOBI A JADERA vulgo ILLYRICI nuncupati, Laici et Confessoris, virtutum gloria et miraculorum fama illustris, cujus immemorabilem cultum Clemens Papa Undecimus ratum habuit."

("U Bitetu, u Apuliji, blaženoga Jakova iz Zadra, pučki zvanog Ilirik, laika i priznavaoca, istaknutog po slavi kreposti i glasu o čudima, čije je štovanje od pamtivijeka potvrdio Klement papa Jedanaesti.")

9. svibnja, spomen sluge Božjega fra Šimuna Filipovića (1732.-1802.).

"In Recessu Ripaetransonis, in Piceno, Venerabilis Simonis Philippovich Sacerdotis et Confessoris, qui postquam per viginti annos admirabili morum integritate inibi commoratus esset et Deiparae Virginis colloquio pluries fuisset recreatus, plenus meritis in Domino obdormivit."

("U Ripatransoneu, u Picenu, časnoga Šimuna Filipovića, svećenika i priznavaoca, koji je, nakon što je tamo boravio dvadeset godina čudesnom čistoćom vladanja i više puta bio obradovan razgovorom s Djevicom Bogorodicom, pun zasluga usnuo u Gospodinu.")

11. svibnja, spomen četvero franjevaca koje su ubili Turci u Jajcu 1467., te fra Šimuna Vladimirovića koji je ubijen 1700. godine.

"In Bosna passio quatuor Fratrum de Jaice, qui, ut ait Summus Pontifex Paulus Secundus, a Turcis 'capti crudelissimo martyrii supplicio dediti fuerunt'. 
Seraii, item in Bosna, Servi Dei Simonis Vladimirovic Sacerdotis et Martyris, qui ab efferatis Turcis, post multa tormenta, una cum aliis fidelibus in odium fidei occisus est."

("U Bosni mučeništvo četvorice braće iz Jajca, koji su od Turaka, kako kaže vrhovni svećenik Pavao Drugi: 'uhvaćeni i predani najokrutnijem smaknuću mučeništva'.
U Sarajevu, isto u Bosni, sluge Božjega Šimuna Vladmirovića, svećenika i mučenika, koji je od surovih Turaka, nakon brojnih mučenja, zajedno s drugim vjernicima ubijen iz mržnje prema vjeri.")

19. svibnja, spomen dvojice istoimenih franjevaca, koje su 1612. u Tešnju okrutno ubili Turci.

"Tesani, in Bosna passio Servorum Dei, Joannis a Varese et alterius Joannis eius socii Martyrum, qui in odium fidei horribili verberatione a Turcis necati sunt."

("U Tešnju, u Bosni, mučeništvo slugu Božjih, Ivana iz Vareša i drugoga Ivana njegovog druga, mučenika, koji su ubijeni od Turaka strašnim premlaćivanjem iz mržnje prema vjeri.")

21. svibnja, spomen fra Josipa Cigića, koga su ubili Turci 1833. godine.

"Prope oppidum Seona, in Bosna, passio Servi Dei Josephi Cigic Sacerdotis, qui plumbeo sclopeti globulo in gutture confossus, pro fide occubuit."

("U blizini naselja Seone, u Bosni, mučeništvo Sluge Božjega Josipa Cigića, koji je pogođen u grlo olovnom kuglom puške, umro za vjeru.")

29. svibnja, spomen fra Petra Čuića, koji je ubijen 1835. godine.

"Apud oppidum Senkovici, in Bosna, passio Servi Dei Petri Cuic Sacerdotis, qui a nefariis hominibus in odium catholicae religionis una cum socio plumbeis sclopetorum globulis confossus, pro Christo occubuit."

("Kod naselja Senkovići u Bosni, mučeništvo sluge Božjega Petra Čuića svećenika, koji je zajedno s drugom pogođen olovnim pušćanim zrnima od opakih ljudi iz mržnje prema katoličkoj vjeri, umro za Krista.")

2. lipnja, spomen na gvardijana u Donjim Solima koga su ubili Turci 1630. godine.

"In Bosna passio Patris Guardiani Salinae inferioris, qui a Turcis in odium nostrae Religionis interfectus est."

("U Bosni mučeništvo oca gvardijana u Donjim Solima, koji je ubijen od Turaka iz mržnje prema našoj vjeri.")

Samo jedna mala napomena. Ovdje izraz "in odium nostrae religionis" može značiti također i "iz mržnje prema našem redu", a ne samo "iz mržnje prema našoj vjeri". Naime, termin "religio" se u crkvenom-latinskom jeziku koristi i za redovničke zajednice, crkvene redove.




 7. lipnja, spomen fra bl. Anđela Zvizdovića.

"Foinicae, in Bosna, beati Angeli Zvijezdovic a Vrhbosna Sacerdotis et Confessoris, qui, saeviente Turcarum persecutione, ut christianos in catholicae fidei professione contineret, nullis pepercit laboribus ac periculis et tandem meritis onustus in fama sanctitatis decessit."

("U Fojnici, u Bosni, blaženoga Anđela Zvijezdovića iz Vrhbosne, svećenika i priznavaoca, koji se u doba kad su divljali turski progoni, nije štedio nikakvih muka ni opasnosti kako bi zadržao kršćane u ispovijesti katoličke vjere, i napokon pun zasluga i na glasu svetosti preminuo.")

9. lipnja, spomen fra Augustina i fra Nikole iz Olova, te fra Grgura Jakšića koje su ubili Turci 1693. godine.

"In loco Sama, ad Savum flumen, in Bosna, passio Servorum Dei Augustini et Nicolai de Olovo et Gregorii Jaksic Sacerdotum, qui dirissimis tormentis a Turcis in odium fidei occisi sunt."

("U mjestu Šamac na rijeci Savi, u Bosni, mučeništvo slugu Božjih Augustina i Nikole iz Olova i Grgura Jakšića svećenika, koji su najokrutnijim mučenjima ubijeni od Turaka iz mržnje prema vjeri.")

27. lipnja, spomen šarengradskih mučenika, koje su ubili Turci 1688. godine.

"Apud Ilokum, in Slavonia, passio omnium Fratrum conventus de Sarengrado, ex quibus Guardianus vivus decoriatus est. Vicarius palo infixus, reliqui vero in frusta concisi."

("Kod Iloka, u Slavoniji, mučeništvo sve braće iz konventa u Šarengradu, od kojih je gvardijanu živome oderana koža. Vikar je nabijen na kolac, a ostali su raskomadani.")

1. srpnja, spomen na mučeništvo desetero franjevaca u Sarajevu 1524. godine.

"Sarajevi, in Bosna, passio decem Fratrum Martyrum, qui a Turcis in odium fidei sunt necati."

("U Sarajevu, u Bosni, mučeništvo desetero braće mučenika, koji su ubijeni od Turaka iz mržnje prema vjeri.")

2. srpnja, spomen fra Pavla Kolanovića, koga su Turci ubili 1830. godine.

"Apud oppidum Zovik, in Bosna, passio Servi Dei Pauli Kolanovic Sacerdotis et parochi, qui a Turcarum tyranno in odium catholici sacerdotii ferreo baculo gravissime percussus, martyr occubuit." 

("Kod naselja Zovik, u Bosni, mučeništvo sluge Božjega Pavla Kolanovića, svećenika i župnika, koji je od turskog tiranina udaren željeznim štapom iz mržnje prema katoličkom svećenstvu, preminuo kao mučenik.")

10. srpnja, spomen fra Lovre Tuzlaka koga je 1695. ubila, kako kaže martirologij, "muhamedanska bjesnoća".

"Apud urbem Raca, in Bosna, Servi Dei Laurentii Tuzlak Sacerdotis et Martyris, quem mahometica rabies in odium christianae fidei interfecit."

("Kod grada Rake, u Bosni, sluge Božjega Lovre Tuzlaka svećenika i mučenika, koga je ubila muhamedanska bjesnoća iz mržnje prema kršćanskoj vjeri.")

14. kolovoza, spomen biskupa Nikole Ogramića koga su ubili srpski raskolnici u Đakovu 1701. godine.

Nemojte se čuditi što martirologij ovdje kaže da je Đakovo u Bosni, jer se za vrijeme turske vladavine bosanski pašaluk protezao sve do Mađarske (iako se Ogramićevo mučeništvo dogodilo nakon oslobođenja od Turaka). Tamošnji su franjevci pripadali provinciji Bosni Srebrenoj. Uostalom, fra Nikola Ogramić je nosio titulu bosanskog biskupa, a i sama Đakovačka biskupija je sve do 20. stoljeća imala u svom nazivu riječ "bosanska" (Bosansko-srijemska biskupija, Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija).
No, vidjet ćete na drugim mjestima u martirologiju da se jasno kaže da je Đakovo u Slavoniji.

14. kolovoza je i spomen još četvorice franjevaca koji su ubijeni u Bosni i Mađarskoj.

Evo kako sve to glasi u martirologiju:

"In oppido Djakovar, in Bosna, Servi Dei Nicolai Ogramic Bosnensis Episcopi et Martyris, qui cum Vicarii Apostolici munus strenue ea in regione exequeretur, a schismaticis Rascianis ob romanae fidei defensionem jugulatus est.
Circa idem tempus referuntur pariter pro fide passi alii quatuor Fratres Sacerdotes, nempe Matthaeus Pastur Quinque Ecclesiis palo infixus: Lucas Pastor in oppido Banjaluka carceri dirissimo mancipatus: alter Matthaeus in oppido Velika sclopetorum globulis confossus et Franciscus apud oppidum Valika Kaniza crudeliter jugulatus."

("U naselju Đakovo, u Bosni, sluge Božjega Nikole Ogramića bosanskoga biskupa i mučenika, koji je čvrsto obavljajući dužnost apostolskoga vikara u toj pokrajini, zaklan od raških raskolnika zbog obrane rimske vjere.
Oko toga vremena pripovijeda se da su isto za vjeru podnijeli mučeništvo drugih četvero braće svećenika, naime, Matej Pastur koji je u Pečuhu nabijen na kolac, Luka Pastor koji je u naselju Banja Luka bačen u najstrožu tamnicu, drugi Matej koji je u naselju Velika pogođen puščanim zrnima i Franjo koji je u naselju Velika Kaniža okrutno zaklan.")

20. kolovoza, spomen mučeništva fra Ivana Ratunčića koji je ubijen 1810. godine.

"In oppido Sutjeska, in Bosna, passio Servi Dei Joannis Ratuncic Sacerdotis, qui in odium fidei venenato cultro vulneratus pro Christo interiit."

("U naselju Sutjeska, u Bosni, mučeništvo sluge Božjega Ivana Ratunčića svećenika, koji je ranjen otrovanim nožem iz mržnje prema vjeri, umro za Krista.")

25. kolovoza, spomen mučeništva fra Ivana Rožića u Vrgorcu.

"Vergoratii, in Dalmatia, passio Servorum Dei Joannis Rozic ejusque socii, qui ab Herzegovina in Dalmatiam fugientes a Mahometanis in odium fidei necati sunt."

("U Vrgorcu, u Dalmaciji, mučeništvo slugu Božjih Ivana Rožića i njegovog druga, koji su bježeći iz Hercegovine u Dalmaciju ubijeni od muhamedanaca iz mržnje prema vjeri.") 

25. rujna, spomen na mučeništvo dvojice franjevaca u Sinju: fra Stjepana iz Vareša koji je ubijen 1617. i fra Stjepana Vučemilovića koji je ubijen 1715. godine.

"In oppido Sinj, in Dalmatia, passio Servi Dei Stephani a Vares Sacerdotis et Martyris a Turcis in odium christiani nominis feraliter trucidati.
Ibidem Servi Dei Stephani Vucemilovic Sacerdotis et Martyris, ab iisdem Turcis eademque de causa interfecti."

("U naselju Sinj, u Dalmaciji, mučeništvo sluge Božjega Stjepana iz Vareša svećenika i mučenika koji je zvjerski zaklan od Turaka iz mržnje prema kršćanskom imenu.
U istom mjestu, sluge Božjega Stjepana Vučemilovića svećenika i mučenika, koji je od istih Turaka ubijen iz istog razloga.")

3. listopada, spomen mučeništva fra Tome iz Teševa, koji je ubijen 1552. godine.

"Apud Sutjeska, in Bosna, passio Servi Dei Thomae a Tesevo Sacerdotis et Martyris, a Turcis pro fide interempti."

("Kod Sutjeske, u Bosni, mučeništvo sluge Božjega Tome iz Teševa svećenika i mučenika, ubijenog od Turaka za vjeru.")

15. listopada, spomen mučeništva fra Gašpara Knezovića koga su ubili protestanti 1596. godine.

"In oppido Ilok, in Slavonia, Servi Dei Gasparis Knezovic ab Olovo Sacerdotis et Martyris, qui ob defensionem catholicae fidei ab haereticis interemptus est."

("U naselju Ilok, u Slavoniji, sluge Božjega Gašpara Knezovića iz Olova, svećenika i mučenika, koji je zbog obrane katoličke vjere ubijen od heretika.")

17. listopada, spomen na hercegovačke mučenike koji su ubijeni oko 1524. godine.

"In oppido Blato, in Herzegovina, passio beatorum Andreae, Josephi et Michaelis Sacerdotum et Martyrum, qui a Turcis crudelissime caesi, ex alta turri praecipitati sunt."

("U naselju Blato, u Hercegovini, mučeništvo blaženih Andrije, Josipa i Mihaela, svećenika i mučenika, koji su od Turaka najokrutnije stradali, strovaljeni sa visokog tornja.")

18. listopada veoma je plodan spomenom na franjevačke mučenike iz naših krajeva.

"Apud Belopolje, in Herzegovina, passio beati Philippi a Ljubuski Sacerdotis et quinque Fratrum Novitiorum Martyrum, qui cultris et gladiis membratim a Turcis discerpti sunt.
Apud Konjic, oppidum in Bosna, passio beati Gregorii Zaostrog Sacerdotis et Martyris, qui laqueo a Turcis suspensus, gloriose occubuit.
Item in Bosna passio Servi Dei Petri Zlojutric Sacerdotis et Martyris, qui a Turcis in odium catholicae fidei cultris confossus ac dissectus fuit...
In Illyrico passio Servi Dei Nicolai Ugrinovic Episcopi Sernenariensis et Martyris, qui una cum aliis quinque Fratribus a Turcis est interemptus."

("Kod Bijelopolja, u Hercegovini, mučeništvo blaženoga Filipa iz Ljubuškog svećenika i petero braće novaka, koji su noževima i mačevima od Turaka raskomadani ud po ud.
Kod Konjica, naselja u Bosni, mučeništvo blaženoga Grgura iz Zaostroga svećenika i mučenika, koji je obješen od Turaka na konopac, slavno preminuo.
Isto tako u Bosni, mučeništvo sluge Božjega Petra Zlojutrića, svećenika i mučenika, koji je od Turaka izboden i rasiječen noževima i mačevima iz mržnje prema katoličkoj vjeri...
U Iliriku, mučeništvo sluge Božjega Nikole Ugrinovića, biskupa smederevskoga i mučenika, koji je zajedno s drugih petero braće ubijen od Turaka.")

20. listopada, spomen mučeništva fra Šimuna Brajinovića i fra Pavla Letice koji su ubijeni 1683., te fra Luke iz Kreševa koji je ubijen 1686. godine.

"Atresae, in Dalmatia, Servorum Dei Simonis Branovic et Pauli Letica Martyrum, ob fidei praedicationem a Turcis occisorum.
Argentinae, in Bosna, Servi Dei Lucae a Kresevo Sacerdotis et Martyris, a Turcis fidei causa interempti."

("U Atresi, u Dalmaciji, slugu Božjih Šimuna Brajinovića i Pavla Letice mučenika, koji su ubijeni od Turaka zbog propovijedanja vjere.
U Srebrenici, u Bosni, sluge Božjega Luke iz Kreševa svećenika i mučenika, koji je ubijen od Turaka radi vjere.")

21. listopada također je dan kad se spominje mučeništvo više hrvatskih franjevaca. 

"In Bosna Servi Dei Petri a Castelli Dalmatiae Martyris, quem Turcae in odium christianae et franciscanae religionis propinato veneno interemerunt.

In oppido Gradovrh, item in Bosna, passio Servorum Dei Bernardini Doljanin, illius loci conventus Guardiani, et Lucae parochi, quorum primus a Turcis decollatus, alter vero igne crematus fuit.

In arce Venier, in Dalmatia, Servi Dei Michaelis Bruhanac Sacerdotis et Martyris, quem mahometicus furor in odium nostrae fidei jugulavit.

("U Bosni, sluge Božjega Petra iz Kaštela u Dalmaciji, mučenika, koga su Turci ubili pružajući mu otrov iz mržnje prema kršćanskoj vjeri i franjevačkom redu.
U naselju Gradovrh, isto u Bosni, mučeništvo slugu Božjih Bernardina Doljanina, gvardijana konventa u onome mjestu, i župnika Luke, od kojih je prvome od Turaka odsiječena glava, a drugi je spaljen ognjem.
U utvrdi Venier, u Dalmaciji, sluge Božjega Mihaela Bruhanca svećenika i mučenika, koga je muhamedanski bijes zaklao iz mržnje prema našoj vjeri.")

24. listopada, spomen mučeništva fra Mateja iz Bosne.

"In Bosna Servi Dei Matthaei Bosnensis Sacerdotis et Martyris, quem mahometani ex insidiis impetitum immanissime trucidarunt."

("U Bosni, sluge Božjega Mateja Bosanca, svećenika i mučenika, koga su muhamedanci navalivši iz zasjede najokrutnije zaklali.")

25. listopada, spomen na mučeništvo fra Antuna Gelića iz Dalmacije i fra Luke iz Bosne.

"In oppido Zecevo, in Dalmatia, Servi Dei Antonii Gelic Sacerdotis et Martyris a Turcis immaniter jugulati.

Banjalucae, in Bosna, Servi Dei Lucae Bosnensis, illius loci parochi, qui a Turcis ob catholicae fidei confessionem foetidissimo carceri inclusus, fame et siti interiit."

("U naselju Zečevo, u Dalmaciji, sluge Božjega Antuna Gelića svećenika i mučenika, koji je od Turaka surovo zaklan.

U Banjaluci, u Bosni, sluge Božjega Luke Bosanca, župnika onoga mjesta, koji je zbog ispovijesti katoličke vjere zatvoren od Turaka u najgadniju tamnicu, umro od gladi i žeđi.")

11. studenoga, spomen mučeništva fra Grgura Knezkovića koji je ubijen 1728. godine.

"In Slavonia Servi Dei Gregorii Knezkovic Sacerdotis et Martyris, a Turcis pro fide occisi."
("U Slavoniji, sluge Božjega Grgura Knezkovića svećenika i mučenika, ubijenog od Turaka za vjeru.")

14. studenoga, blagdan sv. Nikole Tavelića i braće mučenika.

"Hierosolymis passio BEATI NICOLAI DE TAVILEIS SEBENICENSIS Sacerdotis et Martyris, qui una cum beats Deodato a Ruticinio, Stephano de Cuneo et Petro de Narbona, post multa tolerata tormenta, tandem a Turcis ob fidei christianae praedicationem trucidatus est: cujus cultum Leo Decimus tertius ratum habuit et confirmavit et in ejus honorem Officium et Missam celebrari concessit."

("U Jeruzalemu, mučeništvo blaženoga Nikole Tavelića Šibenčanina, svećenika i mučenika, koji je zajedno s blaženim Deodatom iz Ruticinija, Stjepanom iz Cunea i Petrom iz Narbone, nakon mnogih pretrpljenih muka, od Turaka ubijen zbog propovijedanja kršćanske vjere: čije je štovanje Leon Trinaesti proglasio valjanim i potvrdio, i u njegovu čast odobrio da se slavi Oficij i Misa.")

16. studenoga, spomen mučeništva dvojice braće laika, ubijenih 1524. godine.

"Apud oppidum Duvno, in Bosna, passio beatorum Stephani a Posusje et Aloysii a Vignane Laicorum et Martyrum, qui aetate longaevi ad caudam equi a Turcis alligati, et per terram raptati, gloriose pro Christo triumpharunt."

("Kod naselja Duvno, u Bosni, mučeništvo blaženih Stjepana iz Posušja i Alojzija iz Vinjana, laika i mučenika, koji su u svojoj staroj dobi od Turaka privezani za rep konja i vučeni po zemlji, slavno su trijumfirali za Krista.")

20. studenoga, spomen mučeništva skupine franjevaca ubijenih 1808. godine.

"Borovicae, in Bosna, passio quatuor Fratrum Martyrum, quorum duo a Turcis suspendio necati sunt, duo vero palo confixi.

Apud Visokum, item in Bosna, passio duorum Fratrum Martyrum a Turcis pro fide interfectorum."

("U Borovici, u Bosni, mučeništvo četvero braće mučenika, od kojih su dvojica obješeni od Turaka, a dvojica nabijeni na kolac.

Kod Visokog, isto u Bosni, mučeništvo dvojice braće mučenika, koji su od Turaka ubijeni za vjeru.")

21. studenoga, spomen mučeništva fra Bernardina Galijaša koji je ubijen 1663. godine.

"Ramae, in Bosna, Servi Dei Bernardini Galias, illius loci Guardiani, Sacerdotis et Martyris, a Turcis in odium fidei proditorie interfecti."

("U Rami, u Bosni, sluge Božjega Bernardina Galijaša, gvardijana u tom mjestu, svećenika i mučenika, koji je izdajnički ubijen od Turaka iz mržnje prema vjeri.")

30. studenoga, spomen mučeništva fra Andrije Čavlinovića, koji je ubijen 1771. godine.

"In oppido Vodicevo, in Bosna, Servi Dei Andreae Cavlinovic Martyris, a quodam Turcarum tyranno pro fide catholica interfecti."

("U naselju Vodičevo, u Bosni, sluge Božjega Andrije Čavlinovića mučenika, koji je ubijen za katoličku vjeru od nekog turskog tiranina.") 

5. prosinca, spomen mučeništva skupine bosanskih franjevaca ubijenih 1684. godine.

"Serajevi, in Bosna, passio duorum Patrum Guardianorum, qui, Turcis persequentibus, inter verbera spiritum emiserunt.
Modrici, item in Bosna, passio cujusdam Patris Vicarii, a Turcis necati."

("U Sarajevu, u Bosni, mučeništvo dvojice otaca gvardijana, koji su, dok su ih Turci progonili, usred batina ispustili duh.
U Modriči, isto u Bosni, mučeništvo nekog oca vikara, ubijenog od Turaka.")

7. prosinca, spomen mučeništva bl. Marina iz Kotora, koji je bio misionar u Srbiji i na Krimu.

"Apud Tartaros passio beati Marini a Catharo, qui cum ex delegatione Nicolai Quarti Summi Pontificis Slavis ad fidem convertendis incumberet, per Tartarorum manus martyr occubuit.

("Kod Tatara, mučeništvo blaženoga Marina iz Kotora, koji dok je po poslanstvu vrhovnog svećenika Nikole Četvrtoga radio na obraćenju Slavena, po tatarskoj je ruci umro kao mučenik.")

21. prosinca, spomen mostarskih mučenika iz 1524. godine.

"Apud Mandatrium, in Herzegovina, passio quatuor Fratrum Martyrum, qui a Turcis ob Christi fidem, saxo ad collum alligato, in flumen Neretva demersi sunt."

("Kod Mostara, u Hercegovini, mučeništvo četvero braće mučenika, koji su od Turaka zbog Kristove vjere, privezanog kamena za vrat, bačeni u rijeku Neretvu.")

29. prosinca, spomen dvije skupine mučenika: 12 franjevaca iz Konjica koji su ubijeni 1534., te trojice franjevaca i 50 vjernika ubijenih 1607. godine.

"In urbe Konjic, in Bosna, passio duodecim Fratrum Martyrum a Turcis pro fide occisorum.
Djakovari, in Slavonia, passio trium Fratrum Martyrum, qui a Turcis una cum quinquaginta fidelibus palo infixi mortem acerbissimam pro Christo oppetiere."

("U gradu Konjicu, u Bosni, mučeništvo dvanaestero braće mučenika ubijenih od Turaka za vjeru.
U Đakovu, u Slavoniji, mučeništvo trojice braće mučenika, koji su od Turaka, zajedno s pedesetero vjernika, nabijeni na kolac, podnijeli pregorku smrt.") 

30. prosinca, spomen na gvardijana iz Požege, ubijenog 1600. godine.

"Apud oppidum Pozega, in Slavonia, passio venerandi Patris Guardiani, quem Mahometani, omnibus illius loci conventus Fratribus carcerem detrusis, palo infixum crudeliter interemerunt." 

("Kod naselja Požega, u Slavoniji, mučeništvo časnoga oca gvardijana, koga su muhamedanci, okrutno nabili na kolac, nakon što su bacili u tamnicu svu braću konventa u onom mjestu.")

Istoga dana je spomen visovačkih mučenika, ubijenih 1646. godine.

"Apud Visovacum, in Dalmatia, passio trium Fratrum a Turcis pro fide occisorum."
("Kod Visovca, u Dalmaciji, mučeništvo trojice braće ubijenih od Turaka za vjeru.")

Eto, došli smo do kraja Franjevačkog martirologija.
A sad da kažemo par riječi o razlogu zašto je korisno čitati martirologij.
Čitanje martirologija potiče ljude na žrtvu i trpljenje za vjeru.
Kako to da su prijašnje generacije svećenika i redovnika bile toliko spremne dati život za vjeru? Možda upravo zbog činjenice što su u martirologiju svakodnevno čitali o mučenicima.

U tom smislu govori i bl. Alojzije Stepinac u pismu p. Ivanu Kukuli, 9. rujna 1959.:

"Zar nemam priliku svaki dan čitati u martyrologiju, zbijenu doduše, ali punu sadržaja, povijest tisuća svetih mučnika naše Crkve? Što su naše patnje prema njihovima?
Ta misao me često zahvaća, kada čitam martyrologij. Kod prime u breviru čitamo crvenim slovima ispisanu opasku: 'Deinde in choro legitur Martyrologium, quod laudabiliter fit etiam extra chorum.' Ja bih iza 'laudabiliter' dodao još i 'valde utiliter', baš za ove naše dane, kad se sotona preko svojih crvenih šegrta napinje iz petnih žila, da ulije strah u kosti vjernicima Crkve, u prvom redu dakako svećenicima, prema onoj: 'Percute pastorem et dispergentur oves.' (Mt 26, 31)"

Vidimo da je bl. Alojzije svakodnevno čitao (liturgijski) martirologij kod Prime u časoslovu, i sam kaže da je to čovjeku "valde utiliter" ("vrlo korisno").

Korisno je i zbog činjenice što ljudima stavlja pred oči da ih na ovome svijetu čekaju patnje i teškoće. Potiče vjernike da se ne vežu za ovaj svijet... Da ne traže sreću na ovome svijetu, jer "naša je domovina na nebesima" (Fil 3, 20).

Sve nam to govori koliko je važno da se po samostanima obnovi čitanje martirologija: kako onog liturgijskog (zajedno s cjelokupnim tradicionalnim časoslovom), tako i ovog izvanliturgijskog.

Franjevački martirologij iz 1938. možete preuzeti ovdje: Martyrologium Franciscanum.