Kako su se mijenjala imena gradova u Hercegovini

To se posebno dogodilo u novijoj historiji, a, kako stvari stoje, tako će se nastaviti i ubuduće. Duvanjski je kraj po tome posebna priča za sebe.

Tomislavgrad spada među općine koje su više puta mijenjale svoj naziv. U vrijeme socijalističke Jugoslavije Tomislavgrad se zvao Duvno. No, 1990. godine građani ove općine svome su mjestu vratili ime Tomislavgrad, kako se općina zvala od 1928. do1945. Godine, piše Večernji list.

U srednjem vijeku Tomislavgrad se zvao Županjac, u vrijeme Osmanlija Županj Potok i Sedžidedid, a za vrijeme Austro-Ugarske ponovo Županjac.

Najraširenija je pretpostavka da naziv Duvno potječe odilirske riječi delme, što znači ovca, a ima i mišljenje da se u korijenu del- ili dal- krije indoeuropska osnova za pojam dol, dolinu.

I Široki Brijeg vratio je svoje ime. Radoslav Dodig pisao je kako je naziv Široki Brijeg dobio najprostraniji od triju brjegova koji se uzdižu iznad ovoga grada – bili su to Burića brig, brig Stražnica i Široki brig.

Dolaskom franjevaca na taj brig, na kojem podižu crkvu i samostan 1846. godine, ovo mjesto postaje Široki Brijeg.

No, 1952. godine prošlog stoljeće vlasti Široki Brijeg preimenuju u Lišticu po istoimenoj rijeci, koja je dobila ime po naselju Lise.

Sadašnje urbano područje širokobriješkog kraja zvalo se Lise, a jedno vrijeme dio Širokog Brijega u blizini mlinice s ćemerom (ćemer na turskom znači svod) zvao se Ćemer. Postoji i mišljenje da za taj naziv ne postoje dovoljno relevantni dokazi.

S demokratskim promjenama 1991. godine općina Lištica preimenuje se u Široki Brijeg koji 2014. godine dobiva status grada.

Središnji dio današnje općine Grude nekada se zvao Bostan. Grude su postale općinom 1955. godine od dijelova općina Široki Brijeg, Posušje i Ljubuški, a naziv su dobile po naselju iznad sadašnje grudske crkve.

Neum je do 1978. godine pripadao općini Čapljina, a naziv je dobio po dva kilometra udaljenom selu u unutrašnjosti. Ovo mjesto 533. godine spominje se pod nazivom Neumene.

I općina Čitluk mogla bi uskoro promijeniti ime. Naime, u tijeku je inicijativa da općina Čitluk promijeni naziv u Brotnjo, a Čitlukom bi se trebao zvati samo uži, središnji, urbani dio ove općine. Brotnjo (ili Broćno) dobilo je ime po biljci broć, kojom se u starija vremena bojalo sukno.

Čitluk je dobio naziv po riječi čitluk (čifluk), a označava spahijsko imanje u doba osmanlijske vlasti.

Livno se nekada zvalo Lijevno, a za vrijeme Osmanlija do Berlinskog kongresa 1878. zvalo se Hlivno. Porfirogenet ovo mjesto naziva Hlevena, a naziv vjerojatno potječe od staroslavenskoga xlev’b, u značenju kuće, staje, najvjerojatnije kao posuđenica iz pragermanske rječi hlaiva, a znači jama, rupa.

Radoslav Dodig u svom “Kulturno-povijesnom vodiču kroz Hercegovinu i Bosnu” pisao je kako se Ljubuški prvi put spominje 1435. pod imenom Glibussa.

Postoje dvije narodne predaje o nastanku imena Ljubuški. Prva kaže da je herceg Stjepan Vukčić Kosača sagradio ženi tvrdi grad iznad hladne vode Ljube (danas vjerojatno vrelo Gožulj), a druga pučka predaja spominje Kosačinu ženu Ljubušu ili Libušu, u čiju je čast podignut grad.

Mostar je po jednim autorima dobio ime po mostarima, čuvarima mostova na obalama Neretve, a po drugima po dvjema kulama koje su se u narodu zvale mostare. Radoslav Dodig u svom “Kulturno-povijesnom vodiču kroz Hercegovinu i Bosnu” navodi da postoji mišljenje da se u nazivu Mostar krije slavenska preoblika ilirskog naziva Martar.

Po nekim izvorima, Mostar se u rimsko doba zvao Martar. Mostar se u pisanim dokumentima spominje 1452. godine. Dubrovčani ga u svojim spisima zovu malim naseljem s dvjema kulama oko drvenog mosta, učvršćenog lancima.

Trebinje se prvi put spominje u 10. stoljeću pod nazivom Tribunia, kasnije kao Travunija. Današnji naziv datira od 16. stoljeća.

Postoje različita ideološka, politička, društvena i kulturološka gledanja na nazive gradova, općina i naselja u BiH. Pojedini autoriteti spominji i pojam toponomicid, ali ima i onih koji tvrde kako je u novim nazivljima brojnih gradova i općina ispravljena povijesna nepravda.

Bilo kako bilo, nazivlja gradova i općina u Bosni i Hercegovini zaslužuju ozbiljnu historijsku, političku i kulturološku analizu. Jer ime je znak!