Dogodilo se na današnji dan, 22. veljače... [Tiskana prva hrvatska knjiga]

Današnji dan značajan je za Hrvatsku jer na njega pada obljetnica tiskanja prve hrvatske knjige – glagoljičkog “Misala po zakonu rimskog dvora”. Dogodilo se to svega nešto više od tri desetljeća nakon Gutenbergovog otkrića tiska. Vrlo je važna činjenica da je naš Misal tiskan na hrvatskom jeziku i glagoljicom, jer je time to postao i prvi misal u svijetu koji nije tiskan na latiničkom pismu latinskim jezikom. Značaj misala nadilazi Hrvatsku time što je to prva knjiga uopće tiskana u slavenskom svijetu. Inače, sve knjige tiskane prije 1501. godine smatraju se izuzetno vrijednima i nazivaju se inkunabule (prvotisci). Od našeg prvog Misala danas je sačuvano samo 11 primjeraka i 6 fragmenata. Najviše primjeraka čuva se u Zagrebu, čak 5. Od toga su 2 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, 2 u Knjižnici HAZU i jedan u Franjevačkom samostanu u Zagrebu. U ostatku Hrvatske postoji još jedan primjerak, u Dominikanskom samostanu na Braču. Ostali su primjerci razasuti po svijetu, od Washingtona i Sankt Peterburga do Beča i Vatikana.

Slavni Talijan po kome je Amerika dobila ime rođen je u Firenzi za vrijeme procvata renesanse. Zaposlio se kod obitelji Medici, najjačih svjetskih bankara tog doba. Oni su ga poslali na posao u Španjolsku upravo u trenutku kad je Kristofor Kolumbo otkrio novi kontinent, za koji je mislio da je Indija. Vespucci se u Španjolskoj bavio trgovinom koja je doživjela uspon nakon Kolumbovih otkrića. Primjerice, opremio je namirnicama bar jedno od sljedećih Kolumbovih putovanja. Na poziv portugalskog kralja Manuela, Vespucci je i sam počeo putovati kao promatrač. Na prvom putovanju njihov je brod otkrio da se obala Južne Amerike proteže mnogo dalje na jug nego što bi se moglo očekivati za Indiju. Njegova su pisma s opisima te činjenice postala poznata u Europi, pa je njemački kartograf Waldseemüler 1507. izradio zemljopisnu kartu na kojoj je novi kontinent nazvao Amerikom po latiniziranom Amerigovom imenu. Bila je to prva karta u povijesti s upisanim nazivom Amerika. Zanimljivo je da je Kristofor Kolumbo umro godina dana prije (1506.), u uvjerenju da je otkrio Indiju. Da je poživio još koju godinu shvatio bi da je riječ o novom kontinentu.

Galilejeva knjiga Dijalog o dvama glavnim sustavima svijeta, u kojoj su uspoređeni kopernikanski i ptolomejski sustav, objavljena je 1632. godine.

1797. godine dogodila se posljednja vojna invazija na Veliku Britaniju. Francuska legija od 1.400 ljudi, većinom mobiliziranih zatvorenika, iskrcala se u Wallesu s ciljem poticanja pobune lokalnog stanovništva tijekom planiranog marša na London. Problem je nastao kada je 'kažnjenička legija' naišla na velike zalihe alkohola nakon čega je uz vrlo slab otpor potpisana predaja britanskoj vosjci.

Sporazumom Adams-Onís Španjolska je SAD-u prodala teritorij današnje savezne države Floride za pet milijuna dolara.

Kraljevina SHS 1924. godine Rimskim je ugovorom Italiji prepustila Rijeku u kojoj su fašisti dvije godine ranije izveli puč i srušili legalno izabranu vladu Slobodne Države Rijeke koja je stvorena i priznata od međunarodnih sila 1920. godine.

Egipat i Sirija 1958. godine osnovali su Ujedinjenu Arapsku Republiku koja je postojala do 1961. godine.

Samuel Byck je 1974. godine pokušao izvršiti atentat na tadašnjeg predsjednika SAD-a Richarda Nixona. Zamisao ovog gnjevnog nezaposlenog prodavača automobilskih guma bila je oteti avion s Međunarodnog aerodroma Baltimore-Washington i njime se zaletjeti u Bijelu kuću .

Hrvatski sabor 1991. godine donio je Rezoluciju o razdruživanju sa SFRJ i Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka Republike Hrvatske.

Znanstvenici su 1997. godine iz škotskog Roslina izvijestili kako je odrasla ovca nazvana Dolly uspješno klonirana.

Ostali događaji na današnji dan:

1632. – Objavljena Galilejeva knjiga o heliocentričnom sustavu

1797. – Umro barun von Münchhausen

1797. – Započela posljednja invazija Britanije

1819. – Španjolska prodala Floridu SAD-u za samo 5 milijuna dolara

1848. – Započela revolucija u Francuskoj

1862. – Jefferson Davis inauguriran za predsjednika Konfereracije

1882. – Srbija postala kraljevina

1909. – Rooseveltova Velika bijela flota oplovila svijet

1924. – Aneksija Rijeke Italiji

1943. – Nacisti smaknuli pripadnike pokreta Bijela ruža

1948. – Komunistička revolucija u Čehoslovačkoj

1957. – Atentat na Ngo Dinh Diema

1967. – Počela Pugwash konferencija u Zagrebu

1987. – Umro Andy Warhol

1991. – Rezolucija Hrvatskog sabora o razdruživanju sa SFRJ

1997. – Klonirana ovca Dolly

2006. – Najveća pljačka u povijesti Velike Britanije

1732. godine rođen je George Washington, zapovjednik pobjedničke Kontinentalne vojske u američkom ratu za nezavisnost, a od 1789. do1797. I prvi predsjednik SAD-a. Njemački filozof Arthur Schopenhauer, proučavatelj ljudske volje i želje, rođen je u Gdanjsku 1788. godine. Frédéric François Chopin, najveći poljski skladatelj, autor remekdjela klasične glazbe perioda romantizma 19. stoljeća, rođen je u selu Żelazowa Wola pokraj Varšave 1810. godine (neki izvori kao datum rođenja navode i 1. ožujka iste godine). Sir Robert Baden-Powell, pisac, izvidnički časnik britanske vojske i tvorac skautizma, odnosno izviđaštva, rođen je 1857. godine u Londonu. Njemački fizičar Heinrich Rudolf Hertz, koji je prvi eksperimentalno dokazao postojanje elektromagnetskih valova i prema kojemu ime nosi jedinica frekvencije, rođen je 1857. godine u Hamburgu. Ranko Marinković, hrvatski književnik i dramski pisac, autor Ruku, Kiklopa i Pustinje, rođen je na Visu 1913. godine. Trenutni njemački predsjednik Horst Köhler rođen je u poljskom Skierbieszówu koji je tada bio okupiran od strane Njemačke. Američki glumac John Ashton, zapamćen po radu na serijama Dallas i M*A*S*H, rođen je 1948. godine u Springfieldu u Massachusettsu. Austrijski vozač automobilskih utrka Niki Lauda rođen je u Beču 1949. godine. Američka glumica Drew Barrymore, koju je među zvijezde lansirala uloga u E.T.-u, rođena je u kalifornijskom Culver Cityju 1975. godine.