Dogodilo se na današnji dan, 6. siječnja...[Napisan Vinodolski zakonik]
- Napisao/la JU "KŠC" Ljubuški
- Objavljeno u Povijesni kutak
- Ispis
- Pošalji e-mail
Napisan Vinodolski zakonik, Morse testirao električni telegrafski aparat, Maria Montessori otvorila prvu Dječju kuću, uvedena Šestosiječanjska diktatura.
Vinodolski zakonik je najstariji cjelovito sačuvani spomenik običajnog prava na hrvatskom jeziku, a u slavenskom svijetu od njega je starija samo Ruska pravda. Izvornik ovog spisa napisan je 6. siječnja 1288. ustavnom glagoljicom. Vinodol se inače do 1225. nalazio u sastavu srednjovjekovne banovine Slavonije, a hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. darovao ga je krčkom knezu Vidu II. Frankapanu. Između novih kmetova i novih feudalnih gospodara dolazilo je do sukoba, pa su se u pismenom obliku utvrdila prava i dužnosti kmetova i gospodara s opširno razrađenim kaznenim pravom i sustavom globa za pojedine prijestupe. Vinodolski zakonik može se usporediti s drugim europskim srednjovjekovnim pravnim dokumentima pisanim na narodnom jeziku.
Samuel Morse bio je američki izumitelj i slikar. Nakon što mu je umrla supruga, a on joj nije stigao na pogreb jer nije na vrijeme saznao, ostavio se slikanja i počeo tražiti sredstvo brze komunikacije na daljinu. Konstruirao je praktično upotrebljiv električni telegrafski aparat koji je uspješno testiran na današnji dan 1838. Na njegov prijedlog izgrađena je i puštena u promet i prva telegrafska linija. Morseov telegraf, prilagođen poljskim uvjetima, ubrzo je kao Morseov kod primijenjen u vojne svrhe, što je uvjetovalo razvitak vojne telegrafije. Morseov kod dugo je bio osnovni jezik telegrafske komunikacije, a još uvijek je standard za ritmični prijenos podataka.
Maria Montessori bila je talijanska liječnica, pedagoginja i feministica, a najpoznatija je po tome što je tvorac Montessori pedagoške metode. Kao prva žena upisala je krajem 19. stoljeća studij medicine na Sveučilištu u Rimu, a 1896. postala prva žena liječnica u Italiji. Još tijekom studija počela ju je zanimati dječja pedagogija i psihologija, a nekoliko godina kasnije postaje docent za pedagogiju, antropologiju i psihologiju. Na današnji dan 1907. otvorila je Dječju kuću u San Lorenzu u kojoj je razvila metodiku rada s djecom s metalnom retardacijom. Montessori je tri puta predlagana za Nobelovu nagradu za mir, a u njezine najvažnije doprinose novoj pedagogiji spadaju poučavanje djece u tri dobne skupine, priznavanje djece kao osobe koje su u stanju donositi vlastite odluke i važnost razvoja "upijajućeg uma".
Pojam Šestosiječanjska diktatura odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević. Raspušten je parlament, zabranjen rad svih političkih stranaka, uvedena je stroga cenzura, a politički protivnici su ne samo zatvarani, već i ubijani. Zavladala je ideologija "integralnog jugoslavenstva" i promijenjeno ime države u Kraljevina Jugoslavija. Zemlja je administrativno podijeljena u devet banovina koje ne slijede povijesne granice, s ciljem da se povijesne pokrajine razbiju. Zabranjeni su svi nacionalni simboli (zastave, grbovi, himne) i rad svih "plemenskih" (nacionalnih) organizacija. 1931. kralj je pod pritiscima odustao od otvorene diktature, ali zapravo se ništa nije promijenilo. Donesen je Oktroirani ustav i provedeni formalni parlamentarni izbori. Godine 1934. kralj Aleksandar ubijen je u Marsejskom atentatu. Parlamentarizam je formalno ponovo uspostavljen, ali Oktroirani ustav je ostao na snazi sve do raspada Jugoslavije 1941. godine.
Majka Terezija bila je časna sestra rođena u albanskoj katoličkoj obitelji. S 18 godina odlučila je posvetiti život Bogu i ušla u red irskih sestara, specijaliziran za misije u Bengalu u Indiji. Na današnji je dan 1929. stigla u Calcuttu kako bi mogla pomoći najbolesnijim i najsiromašnijim ljudima u toj zemlji. Nakon što je podučavala niz godina u jednoj školi u Calcutti, osnovala je družbu Sestara misionarki ljubavi koje djeluju među siromašnima, bolesnima i umirućima. 1979. godine dobila je Nobelovu nagradu za mir, a umrla je 1997. u Calcutti. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom.
Od rođenih na današnji dan treba spomenuti Ivanu Orleansku, francusku heroinu rođenu 1412., kao i hrvatskog prosvjetiteljskog pisca Matiju Antuna Reljkovića, najpoznatijeg po djelu 'Satir iliti divlji čovik', koji je rođen 1732. godine. 1913. rođena je američka glumica Loretta Young, a 1954. britanski redatelj Anthony Minghella. Rowan Atkinson, glumac poznat po ulozi u seriji Mr. Bean, rođen je 1955., a bosanskohercegovački glumac Enis Bešlagić 1975. godine.