Dogodilo se na današnji dan,18. prosinca... [Ukinuto ropstvo u Americi]

Američkom je Ustavu trebalo prilično vremena da zaživi, jer su ratifikacije u pojedinim državama trajale vrlo dugo, pretežno zbog njegove jednostavnosti i kratkoće, koja je nekim parlamentima smetala. No, na današnji dan 1787. godine ratificiran je u New Jerseyu, kao trećoj državi koja je to učinila.

Sljedeće je stoljeće obilježila borba robova u SAD za slobodu, a finalni udarac robovlasništvu zadala je ratifikacija trinaestog amandmana na Ustav, kojim je na današnji dan 1865. godine ukinuto ropstvo.

Slavni proizvođač automobila rođen je na današnji dan u talijanskom gradu Modeni. Karijeru je započeo kao vozač utrka. Prve uspjehe postigao je za momčad Alfa Romea. Nakon jedne pobjede dobio je amblem konja u propinjanju koji je krasio avion najvećeg talijanskog letačkog asa u Prvom svjetskom ratu Francesca Baracce. Amblem je skinut s Baraccinog aviona koji se misteriozno srušio u ratu. Kasnije će taj amblem postati grb kompanije Ferrari. Enzo je s vremenom od vozača postao vođa tima, osnovavši za Alfu Romeo momčad Scuderia Ferrari (doslovce “konjušnica Ferrari”). Alfu je konačno napustio 1937. godine i osnovao vlastitu tvrtku Auto Avio Costruzioni, koja je za vrijeme Drugog svjetskog rata proizvodila dijelove za Mussolinijevu fašističku vladu, a konstruirala je i prvi Ferrarijev automobil Auto Avio Costruzioni 815 (sačuvan je samo jedan primjerak). Enzovu tvornicu bombardirali su saveznici za vrijeme rata. Sagradio je novu u gradiću Maranellu nedaleko od Modene (tamo je i danas Ferrarijevo sjedište). Da bi se riješio povezanosti s fašističkom prošlosti, Enzo je 1947. utemeljio novu kompaniju pod svojim imenom – Ferrari, koja postoji i danas. Počeli su proizvoditi aute za cestovnu vožnju, i to da bi namaknuli novac za utrke. Prvi Ferrarijev cestovni automobil bio je Ferrari 125 S. Imao je V12 motor koji je i danas značajka najsnažnijih Ferrarijevih automobila. Uslijedile su mnoge pobjede na utrkama i mnogi novi modeli cestovnih automobila. Enzo je umro u dobi od punih 80 godina u Maranellu.

Gotovo stotinu godina kasnije, 1956. godine, mlada organizacija koja je naslijedila neuspješnu Ligu naroda, Ujedinjeni narodi, još uvijek je imala ne pretjerano velik broj članica. No, sredina prosinca dovela je i Japan, jednu od sila Osovine u Drugom svjetskom ratu, pod okrilje svjetske organizacije.

Bilo je dovoljno tek nešto više od desetljeća da se razorna snaga cijepanja atoma ukroti za nešto korisno, pa je na današnji dan 1957. godine otvorena prva nuklearna elektrana u Shippingportu u Pennsylvaniji.

Ostali događaji na današnji dan:

1294 – Umro Kublaj-kan

1358 – Sklopljen Zadarski mir

1546 – Umro Martin Luther

1564 – Umro Michelangelo Buonarotti

1890 – U Voloskom umro Julije Andrassy

1902 – Umro Charles Lewis Tiffany

1911 – Prva zračna pošta

1930 – Otkriven Pluton

1932 – Osnovan Mandžukuo

1943 – Nacisti uhitili pripadnike pokreta Bijela ruža

1954 – Prva scijentološka crkva

1977 – Prvi testni let space shuttlea

1978 – Prvi Ironman triatlon

1979 – Snijeg u Sahari

1983 – Masakr prilikom pljačke u Seattleu

2000 – Stjepan Mesić postao predsjednik Republike Hrvatske

2001 – Otkriven sovjetski špijun u FBI-u

2004 – Eksplozija vlaka u Iranu

Rođeni:

1374 – sv. Jadviga Poljska

1516 – Marija Tudor

1745 – Alessandro Volta

1848 – Louis Comfort Tiffany

1898 – Enzo Ferrari

1915 – Ante Gabrić

1919 – Jack Palance

1932 – Miloš Forman

1933 – Yoko Ono

1950 – Cybill Shepherd

1954 – John Travolta

1964 – Matt Dillon

1965 – Dr. Dre

1967 – Roberto Baggio

1978 – Josip Šimunić