Dogodilo se na današnji dan,15. studenoga ... [Prve moderne Olimpijske igre]

Manuel Deodoro da Fonseca bio je prvi predsjednik Brazila. Vojnu karijeru započeo je rano, brzo je napredovao i isticao se kao sposoban vojnik. Blizak republikanskim intelektualcima i nezadovoljan državnom politikom, pridružio se republikanskoj frakciji unutar vojske. Postaje vođa i ima važnu ulogu u zbacivanju cara Pedra II. s prijestolja na današnji dan 1889. godine i proglašava Brazil republikom. Fonseca je postao predsjednik privremene vlade, našavši se ubrzo u sukobu s civilnim republikanskim vođama. Pod pritiskom vojske, Kongres ga je izabrao za prvog predsjednika Brazila. Njegov autoritarni način vladavine, neuspješna financijska politika i politički sukobi doveli su do nestabilnosti u zemlji. Fonseca je 3. studenog 1891. proglasio izvanredno stanje. Grupa nezadovoljnika je pronašla potporu među visokorangiranim mornaričkim časnicima koji su zaprijetili građanskim ratom, pa je Fonseca bio prisiljen dati ostavku.

Na današnji je dan nacistički šef SS-a Heinrich Himmler naredio da se s Romima postupa isto kao sa Židovima, tj. da ih se zatvori u koncentracijske logore. To je bilo u skladu s nacističkom politikom po kojoj je trebalo odstraniti pripadnike svih rasa koje su bile “inferiorne”. Isto tako, trebalo je odstraniti “asocijalne” pojedince, poput teških kriminalaca. Po nacistima, Romi su spadali u obje navedene skupine. Premda su neka tadašnja znanstvena istraživanja pokazala da su Romi porijeklom čisti Arijevci, ipak su ih nacisti smatrali “inferiornima” zbog navodnog miješanja s drugim rasama. Smatra se da je za vrijeme Drugog svjetskog rata stradalo između 220,000 i 1,500,000 Roma (procjene nisu precizne kao kod Židova, zbog manje organiziranosti romskih skupina).

Vijetnamski rat je s preko milijun poginulih jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti i zapravo je riječ o dva rata: prvom, koji je Viet min vodio protiv francuskih kolonijalnih vlasti, i drugom za ujedinjenje sjevernog i južnog Vijetnama u kojem su glavnog neprijatelja predstavljale SAD. Godine 1955. počinje pristizanje američkih vojnih savjetnika koji su trebali osposobiti južnovijetnamsku vojsku za borbu protiv komunističke infiltracije sa sjevera, a 10 godina kasnije se više od pola milijuna američkih vojnika borilo u Vijetnamu. Amerikanci su zahvaljujući tehnološkoj premoći kontrolirali nebo i more, no teritorij Vijetnama nisu uspjeli podvrgnuti kontroli. Cijelo vrijeme trajanja rata Vietkong je održao sposobnost da napadne Amerikance. Usprkos "pobjedama u stotinama bitaka", Amerikanci su izgubili rat. Od samih početaka je njihova uloga u ratu kontroverzna, a ni sama američka politika nikada nije imala jasno definiran cilj zašto je zapravo u Vijetnamu. Prosječni američki vojnik u Vijetnamu imao je 19 godina, a u sukobima je poginulo više od 600.000 Vijetnamaca i 52.000 američkih vojnika. Rat je pokrenuo čitav niz reformi ljudskih i građanskih prava te izazvao građanske nemire u SAD. To se vrlo dobro vidjelo i 15. studenog 1969. kada se u Washingtonu okupilo između 250 i 500 tisuća demonstranata u mirnom prosvjedu protiv rata.

Tvrtka Intel je na današnji dan 1971. godine predstavila Intel 4004, prvi jednokomponetni komercijalni mikroprocesor. Dizajn cijelog projekta je započeo u travnju 1970. godine kada je Federico Faggin, talijanski fizičar zaposlen u Intelu kao šef projekta. Faggin je bio prvi dizajner poluvodičkih čipova koji je uspio integrirati cijelu centralnu jedinicu računala u jedan jedini poluvodički krug godine 1970.-1971. i time napravio prvi mikroprocesor na svijetu. U Intelu je stvorio novu metodologiju dizajna polisilicijskog zasuna koja prije nije postojala i doprinio je mnogim temeljnim izumima koji su omogućili stvaranje prvog mikroprocesora u jednom čipu. Masatoshi Shima, logički i softverski dizajner, asistirao je Fagginu i kasnije mu se pridružio u Zilogu, prvoj tvrtki specijaliziranoj isključivo za mikroprocesore.

Na današnji dan lansiran je u svemir sovjetski shuttle Buran. Projekt Buran bio je odgovor na američku izradu Space Shuttlea, te je po dizajnu jako nalikovao na američkog konkurenta. Program je započet 1974. i bio je najskuplji sovjetski svemirski projekt ikada. Zanimljivost ovog shuttlea bila je u tome da je bio potpuno automatiziran tj. nije zahtijevao nikakvu posadu. Lansiranje na današnji dan također je obavljeno bez posade. Shuttle je u orbitu podigla raketa Energia, najsnažnija raketa na tekuće gorivo ikada. U orbiti je Buran napravio dva kruga oko Zemlje i zatim uključio motore za kočenje. Prošao je kroz atmosferu izgubivši samo pet od svojih 38,000 termalnih pločica kojima je bio zaštićen. Potpuna automatizirano je sletio na pistu u Bajkonuru i unatoč jakom vjetru zaustavio se svega tri metra od oznake koja je uzeta za cilj. To je shuttleu bio prvi i posljednji let, jer je sovjetski lider Mihail Gorbačov imao negativno mišljenje o projektu. Uskoro je došlo i do raspada SSSR-a, pa je projekt napušten.

Ostali događaji na današnji dan:

1280 – Umro Albert Veliki

1533 – Francisco Pizzaro došao u glavni grad Inka

1630 – Umro Johannes Kepler

1684 – Luj XIV. otvorio palaču Versailles

1791 – Osnovano prvo katoličko sveučilište u SAD-u

1859 – Prve moderne Olimpijske igre

1969 – Veliki protesti protiv Vijetnamskog rata

1971 – Intel pustio u prodaju prvi jednokomponentni komercijalni mikroprocesor

1988 – Palestina proglašena republikom

1991 – Pokolj u Kostrićima

15. studenog rođen je Erwin Rommel, njemački feldmaršal tijekom Drugog svjetskog rata. Na isti dan 1940. godine rođen je slavni modni kreator Roberto Cavalli, kao i američki jazz gitarist Kevin Eubanks (1957). Na današnji dan rođendan slave i glumice Beverly D'Angelo (1951) i Gemma Atkinson (1984).