Dogodilo se na današnji dan, 7. studenoga... [Oktobarska revolucija]
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Povijesni kutak
- Ispis
- Pošalji e-mail
Brod duhova Mary Celeste isplovio iz New Yorka, Jesús García spasio čitav grad od ekplozije dinamita, ubijeni Butch Cassidy i Sundance Kid, započela Oktobarska revolucija, Theodore Roosevelt osvojio četvrti mandat kao američki predsjednik...
Pojam broda duhova nastao je najviše temeljem priče o Mary Celeste, teretnom brodu koji je na današnji dan 1872. godine isplovio iz New Yorka prema Genovi, da bi nakon nepunih mjesec dana umjesto na cilju pronađen kako potpuno napušten pluta Atlantikom. Brod je bio potpuno netaknut, na njemu je nedostajao samo jedan čamac za spašavanje što sigurno nije bilo dovoljno da svi članovi posade stanu na njega. Teret od 1700 bačava alkohola također je pronađen u originalnom stanju, a do današnjeg dana nije razjašnjeno što se dogodilo s posadom.
Na današnji je dan Jesús García dao svoj život da spasi meksički grad Nacozari od eksplozije vlaka punog dinamita. Tog je dana, naime, taj vlak stao na stanici u rudarskom gradiću Nacozari u sjevernom Meksiku. Jesús García je bio strojar na vlaku i zapazio je da je krov vagona punog dinamita zahvatila vatra, nastala iz iskara koje su se širile iz lokomotive. Pokrenuo je vlak i odvezao ga punom parom iz gradića. Kad je bio udaljen 6 kilometara od Nacozarije vlak je eksplodirao i ubio ga, a gradić je spašen. Jesúsa Garcíu slave po čitavom Meksiku kao heroja. Mnoge se škole, ulice i trgovi zovu po njemu. Gradić Nacozari preimenovan je u Nacozari de García.
Divlji Zapad, ili ono što mi mislimo pod tim imenom, zapravo je kratak vremenski period od polovine 19. do početka 20. stoljeća kad su sve urbane legende stekle svoje ime. Među njima se mogu, kao poznatiji, izdvojiti Butch Cassidy i Sundance Kid, par pljačkaša vlakova i banaka i romantiziranih heroja koji su svoj put s one strane zakona završili na današnji dan u bolivijskom San Vincenteu 1908. godine.
Na današnji je dan započela Oktobarska revolucija u Rusiji. Zove se Oktobarska jer je po julijanskom kalendaru, koji je tada bio u upotrebi u Rusiji, današnji datum bio 25. oktobra. Ona je uslijedila nakon Februarske revolucije u veljači iste godine, koja je bila buržoaskog tipa i koja je na vlast dovela privremenu vladu na čelu s Kerenskim. Oktobarsku su revoluciju proveli boljševici, frakcija komunista, koji su na današnji dan zauzeli Zimski dvorac u Petrogradu, sjedište privremene vlade. Znak za početak revolucije bio je pucanj s krstarice Aurora, usidrene u petrogradskoj luci. Premda je sovjetska historiografija razvila dramatične priče o početku revolucije, velikih borbi zapravo nije bilo. Boljševici nisu naišli na znatan otpor
Sve priče o azijskoj, ptičjoj i svinjskoj gripi padaju u vodu pred događajem koji se zbio daleke 1918. godine, kada je epidemija gripe počela na Zapadnoj Samoi, i u samo nekoliko mjeseci zbrisala 20 posto pučanstva.
Ratna zbivanja obično imaju priličan utjecaj na politiku, pa je tako u SAD jedan predsjednik upravo zbog Drugog svjetskog rata odradio rekordna četiri mandata. Naravno, radi se o Theodoreu Rooseveltu, koji je svoju četvrtu pobjedu na izborima odnio upravo na današnji dan 1944. godine.
Čini nam se da je Internet oko nas oduvijek, i da je potpuno normalno imati sve informacije na dohvat ruke. Jedna od popularnih zabava u backgroundu je slušanje omiljene internet radio stanice.
Ostali događaji:
680 – Carigradski koncil
1665 – Počele izlaziti prve dnevne novine u povijesti
1775 – Prvo masovno oslobađanje robova u Americi
1872 – Pronađen misteriozni brod Mary Celeste
1893 – Žene u Koloradu dobile pravo glasa
1908 – Ubijeni Butch Cassidy i Sundance Kid
1916 – Prva žena izabrana u američki Kongres
1918 – Socijalistička revolucija u Bavarskoj
1921 – Osnovana talijanska Nacionalna fašistička stranka
1933 – Fiorello La Guardia izabran za gradonačelnika New Yorka
1938 – Židovski mladić upucao nacista Ernsta vom Ratha
1980 – Umro Steve McQueen
1983 – Bomba u američkom senatu
Od poznatih osoba na današnji su dan rođeni britanski istraživač James Cook, dvostruka nobelovka Maria Sklodowska - Curie, ruski revolucionar Leon Trocki i književnik Albert Camus.