Dogodilo se na današnji dan, 1. studenoga... [Blagdan Svih svetih]
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Povijesni kutak
- Ispis
- Pošalji e-mail
Blagdan Svih svetih, prvi spomen Austrije u povijesti, useljenje u Bijelu kuću, snažan potres i tsunami razorili Lisabon, Boston otvorio medicinsko učilište za žene, testirana prva hidrogenska bomba, stupio na snagu Ugovor o Europskoj uniji...
Prvoga dana mjeseca studenoga svake godine slavimo blagdan Svih svetih. Tog dana slavimo one svece i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života te su njihove duše ušle u kraljevstvo Božje pošto su nakon smrti njihove krsne haljine ubijeljene u krvi Jaganjčevoj.
Kako ne znamo poimence svih koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila ovaj dan kada se zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate.
Obilježavanje blagdana Svih svetih u kršćanskoj tradiciji seže još od 4. stoljeća.
S današnjim je danom datiran dokument u kojem se po prvi put u povijesti spominje ime Austrije. Pojam u izvorniku glasi Ostarrichi i dolazi od njemačke riječi Osterriche, što je prijevod latinskog pojma Marchia Orientalis (Istočna Marka). Marka je naziv za graničnu pokrajinu Franačkog Carstva. Ime Austrija, dakle, dolazi od naziva za istočnu graničnu pokrajinu Feanačkog Carstva. Zanimljivo je da se pojam Hrvatska pojavljuje znatno ranije od Austrije, još u 9. stoljeću.
Bijela kuća u Washingtonu, D.C. građena je 8 godina. Gradnja je koštala ukupno 232,371 dolar. Na gradnji je bilo zaposleno dosta robova i Europljana koji još nisu imali američko državljanstvo. Glavni arhitekt bio je Irac James Hoban. Isprva se zgrada nije zvala Bijela kuća nego predsjednikova palača (“President’s Palace”) ili predsjednikova kuća (“President’s House”). Legenda kaže da je bijelu boju dobila tek nakon požara 1814. godine, kad je trebalo prekriti tragove dima bijelom bojom. To nije istinita priča, jer je naziv Bijela kuća korišten već 1811., dakle 3 godine prije požara. Prvi stanovnik Bijele kuće bio je predsjednik John Adams, koji se u nju uselio na današnji dan prije 211 godina.
Prije 18. stoljeća, Lisabon je pogodilo nekoliko većih potresa. S procijenjenim stanovništvom od 200 000 do 275 000, Lisabon je 1755. bio jedan od najvećih gradova Europe. Između ostaloga, u potresu su uništene Kraljevska palača Ribeira i bolnica Hospital Real de Todos os Santos. Događaj je šokirao cijelu Europu. Voltaire je ubrzo nakon potresa napisao dugačku poemu, "Poême sur le désastre de Lisbonne", koju spominje u svom romanu Candide iz 1759. Nakon potresa Lisabon je ponovno izgrađen u skladu s prosvijećenim arhitektonskim i urbanističkim zamislima premijera Sebastiãoa Joséa de Carvalhoa e Meloa, 1. markiza od Pombala; te se radi toga donji grad naziva Baixa Pombalina (Pombalinski centar). Umjesto obnove srednjevjekovnog grada, Pombal je odlučio srušiti ostatke nakon potresa i izgraditi središte grada u skladu s modernim urbanističkim pravilima prema kojima su, uz ravnocrtne široke aleje, podignute skladne palače.
U godini burnih previranja u Europi, famoznoj 1848. godini, u Novom svijetu Boston se pokazao kao najnapredniji grad. Naime, upravo na današnji dan te godine službeno je otvoreno prvo medicinsko učilište za žene, koje su mogle steći diplomu medicinske sestre. Boston Female Medical School kasnije se spojila s Boston School of Medicine.
Najveća knjižnica na svijetu, Library of Congress otvorila je svoja vrata čitateljima upravo na današnji dan 1897. godine. Na početku je bila u sobi za čitanje Kongresa SAD, da bi nakon toga dobila i svoju zgradu.
Na današnji dan 1952. godine na atolu Eniwetok testirana je prva hidrogenska bomba, nazvana Ivy Mike i označila početak sumanute utrke u naoružanju.
Ostali događaji:
1179 – Filip II. August krunjen za francuskog kralja
1512 – Slike na stropu Sikstinske kapele otvorene javnosti
1755 – Potres u Lisabonu
1814 – Započeo Bečki kongres
1894 – Nikolaj II. postao ruski car
1911 – Prvo bombardiranje iz aviona
1944 – Sporazum Tito-Šubašić
1946 – Karol Woytyla zaređen za svećenika
1968 – Umro Georgios Papandreou
1992 – Ustrojena gardijska brigada “Vukovi”
1995 – Otvoreni pregovori u Daytonu
Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenoga 1993. godine. Države članice uspostavile su Europsku uniju (EU) te time ujedno označile novu etapu u integriranju naroda Europe u sve čvršću uniju, u kojoj se odluke donose što je bliže moguće građanima. Ovim su Ugovorom postavljeni ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske i sigurnosne politike, zajedničke obrambene politike, a zatim i obrane, uvođenja građanstva Unije, uske suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima. Ugovorom u Europskoj uniji ovaj je europska integracija iz pretežno gospodarske integracije prerasla u političku uniju.
Od poznatih osoba na današnji su dan rođeni crnogorski pisac i vladika Petar II Petrović Njegoš, hrvatski književnik Viktor Car Emin, hrvatski kuglač Nikola Dragaš i frontman Red Hot Chilli Peppersa Anthony Kiedis.