Dogodilo se na današnji dan, 14. listopada... [Chuck Yeager probio zvučni zid]

Normani pod vodstvom Williama Osvajača 1066. godine porazili su Anglo-Saksonce pod vodstvom kralja Harolda II. koji je tom prilikom i poginuo. Haroldova vojska od oko 5 tisuća ljudi je pred Williamovu od oko 7 tisuća, stigla samo par dana nakon bitke kod Stamford Bridgea u kojoj su porazili vikinške osvajače, te su iako motivirani bili vrlo iscrpljeni. Sama bitka kod Hastingsa trajala je gotovo cijeli dan, a ishod je do samoga kraja bio neizvjestan. Branitelji su odolijevali konstantnim naletima normanske konjice no na kraju je odlučujuća bila smrt kralja Harolda. Nakon toga Normani su proglasili pobjedu, a William je prije kraja godine zavladao cijelom Engleskom što je iz temelja promijenilo tamošnje društvo i aristokraciju.

Na isti dan, ali 1322. godine i na sjevernim granicama Engleske sa Škotskom, Robert Bruce je u bitci kod Old Bylanda izvojevao pobjedu nad engleskim kraljem Edwardom II. To je bila najveća škotska pobjeda od one kod Bannockburna, no iako bitna jer je nakon nje Engleska prisiljena prihvatiti nezavisnost Škotske, nije bila velika i veličanstvena. Broj sudionika i stradalih nije točno poznat, ali ono što se zna je da su Englezi zašli duboko u Škotsku samo da bi se našli uvučeni u igru 'spaljene zemlje' te su se potpuno iscrpljeni i na rubu gladi krenuli povlačiti. Škoti su iskoristili trenutak i potpuno razbili englesku vojsku koja je, s kraljem na čelu, pobjegla glavom bez obzira.

Cara Franju Josipa I. u Zagrebu je svečano dočekao ban Dragutin Károly Khuen-Héderváry. Kad je kralj silazio s vlaka na Glavnom kolodvoru, ban je navodno dao da se ispod carevih nogu prosipa vreća šljunka dovezenog iz mađarske i onda mu je rekao: “Sada hodate po mađarskoj zemlji”. Prilikom otvaranja nove zgrade HNK priređena je pompa kakvu Zagreb do tada još nije vidio. Svečani zastor za novo kazalište izradio je Vlaho Bukovac. Arhitekti zgrade bili su Ferdinand Fellner i Hermann Helmer. Ti su se bečki arhitekti specijalizirali za projektiranje kazališnih zgrada. Ukupno su ih sagradili 48 po Austro-Ugarskoj i drugim zemljama Europe. Zagrebačko je kazalište sagađeno za samo 16 mjeseci. Intendant HNK u doba preseljenja u novu zgradu bio je slavni Stjepan Miletić.

Feldmaršal Erwin Rommel, poznat i pod nadimkom “Pustinjska lisica”, bio je daleko najpopularniji njemački vojni zapovjednik za vrijeme Drugog svjetskog rata. Najviše se proslavio ofenzivama u pustinjskim područjima Sjeverne Afrike, ali je u kasnijem tijeku rata sudjelovao i na drugim bojištima, primjerice u Istri, gdje je bio zadužen za sprečavanje eventualne savezničke invazije. Rommel se potkraj rata uključio u zavjeru protiv Hitlera. Smatrao je, poput mnogih drugih njemačkih vojnih zapovjednika, da Hitlera treba ukloniti s vlasti, no bio je protiv atentata. Naime, smatrao je da bi ubojstvo Hitlera pokrenulo građanski rat u Njemačkoj. Umjesto toga, mislio je da Hitlera treba smijeniti i suditi mu. Nakon što je pukovnik grof von Stauffenberg izvršio poznati neuspjeli atentat na Hitlera, i nakon što nije uspjelo urotničko preuzimanje vlasti (Operacija Walküre), Hitler je počeo progoniti sve koji su mogli imati ikakve veze s atentatom. Iskrsnulo je i Rommelovo ime. Hitler je znao da bi progon najpopularnijeg vojnog zapovjednika u Reichu srušio njemački moral, pa je pružio Rommelu alternativu. Ostavio mu je dvije mogućnosti: suđenje ili samoubojstvo. U slučaju suđenja Rommelova obitelj i suradnici bi patili, dok su u slučaju samoubojstva Rommelu obećali svečani pokop kao njemačkog heroja i mirovinu za njegovu obitelj. Odlučio se za samoubojstvo, pa su mu dali pilulu s cijanidom. Doista je pokopan kao heroj, a Hitler je proglasio dan žalosti za njim. Istina o njegovoj smrti saznala se tek nakon rata.

Chuck Yeager je 1947. godine u eksperimentalnoj raketnoj letjelici tipa Bell X-1, probio zvučni zid iznad kalifornijske pustinje Mojave i tako postao prvi čovjek koji se u vodoravnom letu kretao brzinom većom od zvuka. No, povijest je zabilježila kako su još dva pilota tvrdila da su to postigla prije Yeagera. Jedan od njih je bio Hans Guido Mutke, član Luftwaffea koji je tvrdio da mu je isto pošlo za rukom u prvom mlaznom lovcu Messerschmittu Me 262 i to još 1945. Drugi je bio Yeagerov sunarodnjak George Welch koji je tvrdio da je zvučni zid probio, doduše ponirući, u lovcu XP-86 Sabre i to dva puta od kojih je jedan bio samo pola sata prije Yeagerovog povijesnog leta.

Američki špijunski zrakoplov U2 1962. godine u letu iznad Kube snimio je fotografije sovjetskih nuklearnih raketa čime je započela 'kubanska raketna kriza'. Radilo se o najozbiljnijoj krizi hladnoratovskog perioda za koju mnogi povjesničari smatraju da je predstavljala sam rub nuklearnog sukoba SAD-a i SSSR-a, ali i prekretnicu Hladnome ratu. Tijekom 38 dana, koliko je kriza trajala, po ljudska civilizacija po prvi put je bila pred realnom mogućnošću potpunog istrebljenja. Nakon inicijalnih napetosti razum je, barem donekle, ipak prevladao i započela je politika detanta, odnosno popuštanja napetosti u svijetu te je pojačana suradnja između velesila.

Tjedan dana nakon atentata u kojem je 1981. godine ubijen predsjednik Anwar Sadat, na mjesto predsjednika Egipta zasjeo je dotadašnji potpredsjednik Hosni Mubarak. Taj bivši časnik egipatskog ratnog zrakoplovstva istu funkciju obnaša i danas što je najduži period predsjednikovanja Egiptom od vremena otomanskog vladara Muhameda Ali Paše. Uz Mubarakovu 'karijeru' zbog toga se vrlo opravdano vežu sumnje u raširenu korupciju i vrlo blatantna namještanja izbornih rezultata. Tu situaciju najbolje opisuje anegdota iz vremena izbora 2005. kada je Mubarak, nakon što mu je od strane novinara postavljeno pitanje 'jeste li se spremni oprostiti s egipatskim narodom?' odgovorio: "Zašto? Zar egipatski narod negdje odlazi?"

Na današnji je dan započela jedna od najopasnijih nuklearnih kriza u povijesti. Naime, toga je dana američki avion za izviđanje tipa U-2 snimio prve fotografije sovjetskih raketnih baza na Kubi. Rakete su bile tipa SS-4 (sovjetska oznaka R-14 “Dvina”), naoružane nuklearnom bojnom glavom jačine od 1 do 2.3 megatona. Imale su domet od preko 2000 km, što je značilo da su lako mogle doseći veliki dio teritorija SAD-a. Maksimalna brzina bila im je preko 9200 km/h, dakle mogle su pogoditi američke ciljeve u vrlo kratkom roku. To je sovjetima davalo izrazitu stratešku prednost, jer su sada mogli uništiti ciljeve u SAD-u brže nego što je Amerika mogla uzvratiti napad. Sljedećeg dana po snimanju CIA je analizirala fotografije i uočila rakete, a narednog dana obaviješten je predsjednik Kennedy.

Ostali događaji:

1066. – Bitka kod Hastingsa

1806. – Bitka kod Jene-Auerstädta

1808. – Francuska anektirala Dubrovnik

1867. – Kraj šogunata u Japanu

1874. – Uvedeno obavezno školovanje u Banskoj Hrvatskoj

1888. – Snimljen najstariji sačuvani film

1943. – Bijeg iz logora Sobibor

1947. – Prvi put u povijesti probijen zvučni zid

1964. – Smijenjen Hruščov, Brežnjev došao na vlast

1964. – Martin Luther King dobio Nobelovu nagradu

1994. – Yasser Arafat dobio Nobelovu nagradu

Na današnji dan 1873. godine rođen je Jules Rimet, predsjednik FIFA-e koji je tu dužnost obnašao čak 33 godine, a bio je i glavni inicijator pokretanja FIFA-inog Svjetskog kupa, poznatijeg jednostavno kao Svjetsko nogometno prvenstvo. Hrvatski glumac, redatelj i prevoditelj Tito Strozzi, zapamćen po briljantnim kreacijama Krležinih i klasičnih junaka za što mu je počast iskazana nagradom HNK koja nosi njegovo ime, rođen je 1892. godine. Američki general, zapovjednik američkih snaga u Europi tijekom II. Svjetskog rata i 33. predsjednik Dwight D. Eisenhower, uspješan državnik zapamćen po očuvanju mira tijekom Hladnog rata, ali i preciznom predviđanju i upozorenju o usponu američkog vojno-industrijskog kompleksa koji će ući duboko u političke sfere moći te svjetske sile, rođen je 1890. godine. Hrvatski pjesnik i književnik Ivo Kozarčanin, zapamćen kao autor zbirki Mati čeka, Tuga ljeta, Tihi putovi i Mrtve oči, te romanima Tuđa žena i Sam čovjek, rođen je 1911. godine. Engleski glumac i bivši vojnik Sir Roger Moore, najpoznatiji po ulogama James Bonda i to u sedam filmova iz serijala o tom poznatom tajnom agentu, rođen je 1927. godine.