Dogodilo se na današnji dan, 2. listopada

2. listopada 1608. nizozemski znanstvenik Hans Lippershey izumio je prvi teleskop. Njegovo dvoje djece igralo se sa staklenim lećama te su opazili da je slika jasnija kad se leće stave jedna preko druge. To je inspiriralo Lippersheya za usavršavanje naprave slične današnjem teleskopu. Godine 1833. u New Yorku su William Lloyd Garrison i Arthur Tapan na današnji dan osnovali Američko antisegregacijsko društvo. 1870. Kraljevina Italija je nakon uklanjanja francuske zaštite pripojila Rim, koji je postao glavni grad nove ujedinjene Italije.

Francuski maršal Ferdinand Foch bio je jedan od najtalentiranijih vojnih zapovjednika u povijesti. Imao je originalne ideje, pa je tako u jednoj bitki tijekom Prvog svjetskog rata jurio od rova do rova u svom sportskom automobilu i slao pojačanja na potrebna mjesta, pazivši da linija obrane nigdje ne popusti. Na početku Prvog svjetskog rata nije bio na visokom položaju u francuskoj armiji, no tijekom rata se svojim idejama i uspjesima sve više i više uzdizao da bi napokon postao vrhovni saveznički zapovjednik. Bio je vrlo samouvjeren pa je u jednoj bitki telegrafski izjavio: “Jako sam pritisnut na desnom krilu. Centar mi popušta. Nemoguće je manevrirati. Situacija je izvrsna. Napadam.” Na položaju vrhovnog zapovjednika savezničkih trupa primio je predaju Njemačke u svom privatnom željezničkom vagonu. Za mir koji je sklopljen nakon Prvog svjetskog rata rekao je: “To nije mir. To je 20-godišnje primirje.” Bio je u pravu, jer je Drugi svjetski rat počeo 20 godina i 65 dana kasnije. Kad je Hitler osvojio Francusku natjerao je Francuze da potpišu kapitulaciju u tom istom Fochovom vago

U Washingtonu je 2. listopada 1889. održana prva Pan-Američka konferencija, koju je organizirao James G. Blaine kako bi povezao SAD i Latinsku Ameriku u području trgovine. 2. listopada 1942. Enrico Fermi je u Chicagu prvi put demonstrirao samoodrživu nuklearnu lančanu reakciju.

Na današnji dan 1950. godine prvi je put u devet novina izašao kultni strip Peanuts, koji prati dogodovštine Charlieja Browna, njegova psa Snoopyja te Woodstocka, Lucy, Linusa i drugih prijatelja. Posljednje izdanje izašlo je 12. veljače 2000. godine, kada je autor stripa umro. Strip se tiskao u 2.600 novina, bio je popularan u 75 zemalja i preveden je na 21 jezik. Dvaput je ekraniziran na TV-u.

Na današnji je dan prije 70 godina Hitlerova Njemačka započela ofenzivu na glavni grad SSSR-a. Glavna mana te operacije bio je upravo ovaj kasni datum. Naime u Rusiji je već bila odmakla jesen i spremala se zima koja će poremetiti njemačke planove. Zašto je Hitler tako kasno u godini napao Sovjetski Savez? Odgovor leži u činjenici da je bio spriječen prije to učiniti. Želio je napasti SSSR još u proljeće 1941., no razvoj situacije na Balkanu naložio mu je da prvo riješi te probleme. Naime, u Jugoslaviji se u proljeće te godine dogodio državni udar, zbog kojeg je ona prestala biti njemačka saveznica. Hitler nije mogao dopustiti da mu južna granica Njemačke bude ugrožena prije napada na SSSR (nakon aneksije Austrije Njemačka je na jugu graničila s Jugoslavijom). Stoga je morao prvo upokoriti neposlušnu Jugoslaviju. Sličan razvoj situacije bio je i u Grčkoj. Ta dva odlaganja pomaknula su početak napada na SSSR sve do ljeta 1941. godine, a sam napad na Moskvu sve do jeseni. Ofenziva na Moskvu izvršena je s otprilike milijun vojnika, 1700 tenkova i 14000 topova. Zapovjednik obrane Moskve bio je maršal Žukov, najodlikovaniji vojnik u povijesti SSSR-a (jedini četverostruki heroj Sovjetskog Saveza). Početkom prosinca Nijemci su bili tako blizu grada, da su neki njemački zapovjednici mogli vidjeti moskovske zgrade kroz dalekozor. Međutim, temperature su tada padale na minus 20, pa čak, navodno, i do minus 50, što je onemogućilo korištenje vozila i dovelo do smrzavanja velikog broja Nijemaca. U tom trenutku došlo je Sovjetima pojačanje u obliku 18 divizija iz Sibira, koje su bile opremljene za zimsko ratovanje. Nijemci su ubrzo potisnuti, i više nikada nisu uspjeti doći blizu Moskve.

Godine 1986. dogodio se pokušaj atentata na indijskog premijera Rajiva Gandhija. Bio je indijski premijer od 1984. do 1989. godine. Rajiv Gandhi je stariji sin indijske premijerke Indire Gandhi, koja je sedam godina prije također stradala u atentatu. Gandhi je rođen 1944. u Bombaju, školovan je na sveučilištu Cambridge te je godinama radio kao pilot Indian Airlinesa. Gandhi je u drugoj polovici osamdesetih godina nastojao modernizirati Indiju i učvrstiti sekularnost političkog sustava na kojemu se temeljila indijska demokracija.

2. listopada 1990. Radio Berlin International emitirao je svoju posljednju pjesmu, ''The End'' grupe ''Doors''. Radio Berlin International pokrenut je u svibnju 1959. kao kontra zapadnonjemačkom radiju Deutsche Welle. Program te radijske postaje svodio se uglavnom na socijalističku propagandu. Postaja je zatvorena je neposredno prije ujedinjenja Njemačke.

Na današnji je dan 32-godišnji Charles Carl Roberts IV došao u jednosobnu amišku školu u jednom zaseoku u Pennsylvaniji, uzeo tamošnje amiške djevojčice za taoce i na kraju upucao 10 djevojčica (u dobi od 6 do 10 godina) od čega je 5 umrlo. Ubojica nije bio amiš, nego vozač mljekarskog kamiona iz okolice, oženjen i otac troje djece. Dovozio je mlijeko nekima od obitelji žrtava. Svoju je akciju unaprijed planirao, ostavivši samoubilačka pisma svojoj supruzi i djeci. Prije nego je policija uspjela ući u školu sam se ubio. Amiška zajednica iznenadila je svijet time što je odmah po ubojstvima javno oprostila počinitelju. Dapače, amiši su pohodili suprugu i rođake ubojice i tješili ih, te čak uspostavili dobrotvorni fond za pomoć ubojičinoj obitelji. Trideset amiša bilo je na sprovodu ubojice, a ubojičina supruga je čak bila na sprovodu jedne od žrtava. Ona se javno zahvalila amišima na oproštenju, milosrđu i potpori. Ubojičini motivi ostali su do danas misteriozni.

Ostali događaji:

1187. – Saladinovo zauzeće Jeruzalema

1928. – Osnovan Opus Dei

1942. – Prva samoodržavajuća nuklearna reakcija

1943. – U Bariju osnovana baza NOV

1959. – Početak emitiranja Zone sumraka

Poznate osobe rođene na današnji dan:

1452. – Engleski kralj Richard III.

1538. – sv. Karlo Borromeo (talijanski svetac)

1847. – Paul von Hindenburg (njemački felmaršal i predsjednik)

1851. – Ferdinand Foch (francuski maršal)

1869. – Gandhi (indijski državnik)

1871. – Cordell Hull (američki nobelovac)

1890. – Groucho Marx (američki komičar)

1904. – Graham Greene (britanski književnik)

1905. – Franjo Šeper (hrvatski kardinal)

1945. – Don McLean (američki pjevač)

1948. – Donna Karan (američka modna dizajnerica)

1951. – Sting (američki pjevač)

1968. – Jana Novotná (češka tenisačica)

Nat Turner, predvodnik ustanka robova u Virginiji u SAD-u, rođen je 2. listopada 1800. Na današnji dan 1851. u Francuskoj je rođen Ferdinand Foch, general i maršal iz Prvoga svjetskoga rata. Postao je vrhovni zapovjednik savezničkih snaga i zalagao se za postavljanje teških mirovnih uvjeta Njemačkoj kako bi se ona onesposobila da ponovo predstavlja prijetnju Francuskoj. Nezadovoljan Versajskim sporazumom rekao je: „Ovo nije mir. Ovo je primirje na 20 godina." Indijski vođa nacije koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije, Mahatma Gandhi, rođen je 2. listopada 1869. Studirao je pravo u Londonu. Kada je došao u Durban, Gandhi je otkrio kako ga tamo smatraju pripadnikom niže rase. Istovremeno je bio zapanjen nijekanjem građanskih i političkih sloboda indijskih imigranata u Južnoj Africi. To ga je potaklo da se pridruži borbi za priznavanje osnovnih ljudskih prava za Indijce. Na današnji dan rođena su dva poznata komičara: Julius „Groucho" Marx 1890. i Bud Abbott 1895. godine. Pjevač Don McLean rođen je na današnji dan 1945., a poznata njujorška modna dizajnerica Donna Karan 1951. godine. Istog dana rođen je Gordon Sumner, poznatiji pod umjetničkim imenom Sting.
02.10.2019. 00:02:00