Dogodilo se na današnji dan, 1. listopada...

Na današnji dan 331. pr. Kr. Aleksandar Veliki porazio je perzijsku vojsku u bitci kod Gaugamele. Makedonski generali htjeli su noću zateći Perzijance nespremne, no Aleksandar je ustvrdio da on nije običan general te se neće tako ni ponašati. Darijeva vojska probdjela je cijelu noć u strahu od napada te su ujutro pokleknuli pred odmorenim Aleksandrovim vojnicima. Aleksandar Veliki vladao je 336. pr. Kr. - 323. pr. Kr. Kao zapovjednik udružene vojske Makedonije i Grčke osvojio je veliko Perzijsko Carstvo, Egipat te s vojskom došao do Indije. Nakon njegove smrti u 33. godini veliko carstvo se raspalo u ratovima njegovih vojskovođa koji se zovu dijadosi.

Vitez Gerard de Ridefort, maršal Jeruzalemskog Kraljevstva, ušao je u Templarski red nakon što je prebolio jednu tešku bolest. Postao je veliki meštar Reda u doba jeruzalemskog kralja Baldwina IV. “Gubavca”. Sudjelovao je u obrani Jeruzalemskog Kraljevstva od vojske muslimanskog napadača Saladina. Tako se u jednoj bitki, raspolažući sa svojih stotinu templara i s nešto ivanovaca, suprotstavio muslimanskoj vojsci od preko 5000 ratnika. Gotovo svi kršćani su izginuli, no Gerard je preživio, premda ranjen. U istoj je bitki poginuo i veliki meštar ivanovaca Roger de Moulins. Saladin je zauzeo Jeruzalem i veći dio križarskog teritorija. Gerard mu se sa svojim templarima suprotstavio još jednom kod grada Akre na današnji dan 1189. godine. Zarobljen je i ubijen.

1. listopada 1800. godine Španjolska je sporazumom u San Ildefonsu prepustila Louisianu Napoleonu. Sporazum je čuvan u tajnosti sljedeće dvije godine. U Drugom svjetskom ratu Saveznici su zauzeli Napulj na današnji dan 1943.

Na današnji dan 1863. godine u newyoršku je luku uplovila eskadra ruskih brodova pod zapovjedništvom admirala Lesovskog. Stanovnici New Yorka prijateljski su dočekali ruske brodove priredivši im svečanost. Ta je posjeta, usred američkog građanskog rata, bila dio kompliciranog ruskog diplomatskog manevra koji je trebao obeshrabriti Britance i Francuze od napada na Rusiju. Naime, u Rusiji je u to vrijeme trajao ustanak Poljaka u borbi za samostalnost. Velika Britanija i Francuska namjeravale su pomoći Poljacima. Zanimljivo je da je francuski ministar vanjskih poslova Walewski bio vanbračni sin Napoleona i poljske grofice Walewske. Rusi su poslali svoju mornaricu u američku luku New York, kako bi ona od tamo (s leđa) predstavljala prijetnju engleskoj i francuskoj prekomorskoj trgovini. Ruski potez je odgovarao i Amerikancima, točnije Sjeveru. Naime, u to su doba Britanci i Francuzi podržavali Jug do te mjere da su već namjeravali ući u rat na strani Konfederacije. Rusija je bila jedna od rijetkih država koja je podržala Sjever. Njeni brodovi u sjevernjačkim lukama značili su prijetnju i za Jug i za Britaniju i Francusku i bili su jedan od ključnih čimbenika zbog kojih su Britanci i Francuzi odustali od ulaska u rat na strani Juga. Nekoliko dana nakon uplovljavanja u New York još je jedna ruska eskadra ušla u San Francisco, doplovivši iz Vladivostoka. Ruski su brodovi ostali u New Yorku i San Franciscu gotovo godinu dana, sve dok nije ugušen ustanak Poljaka u Rusiji i dok Sjever nije stekao konačnu prednost pred Jugom.

Godine 1949. Komunistička partija predvođena Mao Zedongom konačno je nakon višegodišnjeg građanskog rata preuzela vlast u Kini i proglasila Narodnu Republiku Kinu. Nova vlast nacionalizirala je industriju i zemlju te započela s nizom višegodišnjih planova za preobrazbu zemlje u veliku industrijsku silu. Nakon smrti Mao Zedonga 1976. godine, Kinezi su počeli modernizirati svoje gospodarstvo uvodeći zapadnjačke ideje i tehnologiju.

1. listopada 1958. NASA je počela s radom. National Aeronautics and Space Administration (NASA) je američka svemirska agencija, osnovana 29. srpnja 1958. godine s ciljem ostvarivanja javnog svemirskog programa Sjedinjenih Američkih Država. Cilj joj je i dugoročni razvoj civilnih i vojnih letjelica.

Na današnji su dan objavljene presude nacističkim ratnim zločincima u jednom od najpoznatijih sudskih procesa u povijesti – Nürnberškom procesu. Zanimljivo je da je na tom procesu suđeno samo dvadesetčetvorici najviših nacističkih dužnosnika. Od njih 24 troje je oslobođeno: Hitlerov vicekancelar Franz von Papen, ministar gospodarstva Dr. Hjalmar Schacht i nacistički novinar Hans Fritzsche. Najblažu kaznu (10 godina) dobio je veliki admiral (Grossadmiral) Karl Dönitz. Petnaest godina dobio je ministar vanjskih poslova Konstantin von Neurath, a dvadeset vođa Hitlerjugenda Baldur von Schirach i ministar naoružanja Albert Speer (glavni arhitekt Reicha). Doživotne zatvore dobili su veliki admiral Erich Raeder, zamjenik führera Rudolf Hess i predsjednik Reichsbanke Walther Funk. Ostalih 12 osuđeno je na smrt, među njima Reichsmarschall Hermann Göring, Hitlerov osobni tajnik Martin Bormann, šef diplomacije Joachim von Ribbentrop, feldmaršal Wilhelm Keitel (vrhovni zapovjednik njemačke vojske) i SS-Obergruppenführer Ernst Kaltenbrunner (najviši pripadnik SS-a koji je preživio kraj rata). Jedan od osuđenika se ubio još prije početka suđenja, a jedan nije bio zdravstveno sposoban za suđenje (industrijalac Gustav Krupp).

Na današnji je dan prije 20 godina započelo granatiranje Dubrovnika. Crnogorski pisac Jevrem Brković zabilježio je: “Desilo se ono što nitko normalan nije želio: Crna Gora je od jutros u ratu s Hrvatskom! Jugo armija i crnogorski rezervisti napali suHrvatsku duž čitave granice sa Crnom Gorom”. Zrakoplovi JNA raketirali su TV-odašiljač na Srđu iznad Dubrovnika. Grad je ostao bez vode, struje i telefonskih veza.

Ostali događaji:

331. pr. Kr. – Bitka kod Gaugamele

1553. – Krunidba engleske kraljice Marije

1578. – Umro Don Juan od Austrije

1814. – Početak Bečkog kongresa

1847. – Utemeljena kompanija Siemens

1850. – Ukinute carine između Austrije i Ugarske

1869. – Prve razglednice na svijetu

1891. – Otvoreno Sveučilište Stanford

1918. – T.E. Lawrence osvojio Damask

1936. – Francisco Franco došao na vlast u Španjolskoj

1938. – Njemačka anektirala Sudete

1939. – Zauzeće Varšave

1946. – Osnovana Mensa

1948. – Prekid zabrane međurasnih brakova u Kaliforniji

1949. – Uspostavljena Narodna Republika Kina

1950. – Južnokorejske trupe prešle 38 paralelu

1958. – Osnovana NASA

1971. – Prvi CT mozga

1979. – Panamski kanal vraćen Panami

1982. – Helmuth Kohl postao njemački kancelar

1982. – Sony lansirao prvi CD-player

Međunarodni dan starijih osoba

1. listopada 1207. rođen je engleski kralj Henrik III. Godine 1881. na današnji je dan rođen William Edward Boeing, koji je utemeljio američku zrakoplovnu i vojnu industriju, jednog od svjetskih lidera u proizvodnji putničkih aviona. 1. listopada 1904. u Kijevu je rođen ukrajinski pijanist Vladimir Horowitz. Smatran je jednim od najistaknutijih pijanista svih vremena, a njegova tehnika, korištenje boje tona i uzbudljivost njegova sviranja bili su legendarni. 1911. godine rođen je američki skladatelj Irwin Kostal, dobitnik Oscara za najbolju filmsku glazbu u filmu The sound of music. Autor je mnogih poznatih mjuzikala, uključujući Priču sa zapadne strane. 1920. rođen je Walter Matthau, američki filmski, kazališni i televizijski glumac. Ostvario je niz zapaženih, pretežno komičnih uloga, a za onu u filmu Kolačić sreće dobio je Oscara za najboljeg sporednog glumca. S prijateljem Jackom Lemmonom snimio je deset filmova, od kojih su najpoznatiji Stara gunđala i Stara gunđala 2. 1. listopada 1924. rođen je Jimmy Earl Carter, 39. predsjednik SAD-a. Poznat je po borbi protiv rasne segregacije, brizi za okoliš i prekidu tradicije New Deala. Bio je na funkciji predsjednika od 1977. do 1981. Na današnji dan 1935. godine rođena je Julie Andrews, engleska glumica i pjevačica. Već je bila poznata na Broadwayu kad je 1964. debitirala ulogom u filmu "Mary Poppins", za koju je nagrađena Oscarom, Zlatnim globusom i nagradom BAFTA. Nominaciju za drugog Oscara, kao i nagradu Zlatni globus, dobila je već godinu dana kasnije za nezaboravnu ulogu Marie Von Trapp u filmu "Moje pjesme, moji snovi". Treću nominaciju za Oscara i treći Zlatni globus dobila je za ulogu u filmskom klasiku "Victor/Victoria". Godine 1949. na današnji je dan rođena fotografkinja Annie Lebowitz, a 1950. glumac Randy Quaid.