Dogodilo se na današnji dan, 30. rujna...

Na današnji dan 1452. izdana je Gutenbergova Biblija, jedna od prvih knjiga koje su tiskane u Europi. Johannes Gutenberg bio je njemački tiskar i izumitelj tipografije u Europi. Iako su Kinezi već u 6. stoljeću rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, a pokretna metalna slova korištena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljeća, u Europi su se do sredine 15. stoljeća knjige umnožavale prepisivanjem rukom, što ih je činilo skupima i rijetkima. Gutenbergov izum omogućio je eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi. Gutenbergova Biblija izdana je na 1.282 stranice u 2 stupca po 42 retka i tiskana u 100-200 primjeraka, dijelom na pergamentu, dijelom na papiru.

Na današnji je dan došao na prijestolje najslavniji i najduže vladajući turski sultan, Sulejman I. Veličanstveni. Njegovo ime Sulejman zapravo je arapska varijanta imena Salomon, prema biblijskom kralju Salomonu kojeg muslimani štuju kao proroka (još su neka arapska imena preuzeta iz hebrejskog npr. Ibrahim = Abraham, Musa = Mojsije itd.). Sulejman je vladao Osmanskim Carstvom u doba njegovog najvećeg uspona i teritorijalne ekspanzije. Tada su Turci istodobno bili u Europi na domak Beča, dok su u Aziji opsjedali indijske luke u Gujaratu, a u Africi Tunis i Alžir. Sulejmanov turski nadimak bio je Kanuni, što znači zakonodavac. Sam je sebe smatrao nasljednikom rimskih careva (jer je vladao iz Carigrada). Oženio se djevojkom iz harema Rokselanom, slavenskog porijekla, kćerkom ukrajinskog pravoslavnog svećenika. Ona je u haremdovedena kao zarobljenica, i Suleyman je prekršio dvije stotine godina dugu tradiciju kad se njome zakonski oženio (dotada su bivše zarobljenice mogle biti samo konkubine). Sulejman je umro prilikom opsade Sigeta, nešto prije nego je Nikola Šubić Zrinski sa svojim vojnicima prodro iz grada. Veliki vezir Mehmed-paša Sokolović tajio je pod Sigetom sultanovu smrt kako bi spriječio raspad vlasti. Objavio je vijest o smrti tek 48 dana nakon što je sultan umro. Sulejman je pokopan u džamiji Sulejmaniji, jednoj od najveličanstvenijih u Carigradu.

1630. u Plymouthu je pogubljen prvi čovjek u SAD-u. Radilo se o Johnu Billingtonu, Englezu koji je sa svojom ženom i dvojicom sinova preplovio ocean na poznatom brodu Mayflower. Osuđen je na smrt vješanjem nakon što je ubio čovjeka.

30. rujna 1846. zubar William T.G. Morton prilikom vađenja zuba prvi je put upotrijebio anesteziju u nekoj operaciji. Sam termin skovao je liječnik William Holmes u pismu Mortonu. Predvidio je da će njegov izraz koristiti jezici svih civiliziranih naroda.

Na današnji je dan prije 220 godina premijeru doživjela Mozartova posljednja opera. Mozart će umrijeti svega 2 mjeseca kasnije, i uspjeh te opere bila mu je jedna od posljednjih svijetlih točaka u životu. A uspjeh je doista bio velik. Publika je tražila bis mnogih dijelova, a u kratkom vremenu nakon premijere zabilježena je stota izvedba opere, uz puna gledališta. Na premijeri je Mozart sam dirigirao glazbom, a ulogu Kraljice noći pjevala je sestra Mozartove supruge. Opera je bila na njemačkom jeziku i imala je mnoge elemente preuzete iz slobodnog zidarstva (masonstva). Mozart je bio mason, a isto tako i Emanuel Schikaneder, koji je napisao libreto za tu operu i pjevao ulogu Papagena na prvoj izvedbi. Pretpostavlja se da je uloga Kraljice noći predstavljala konzervativnu vlast, a Sarastro prosvijećenog vladara. Čarobna frula je danas najizvođenija opera na svijetu, ispred Verdijeve Traviate i Bizetove Carmen.

Na današnji dan 1882. u Appletoneu u Wisconsinu puštena je u promet prva komercijalna hidroelektrana u svijetu. 1954. puštena je u pogon prva nuklearna podmornica, USS Nautilus. Krštena je i puštena u Temzu još 21. siječnja, ali službeno je u upotrebi od 30. rujna 1954. Nautilus je prvo plovilo koje je došlo do Sjevernog pola.

Na današnji dan 1968. iz tvorničke hale u Everettu izašao je prvi Boeing 747. Boeing 747, često zvan Jumbo Jet, najprepoznatljiviji je zrakoplov današnjice i dugo jedan od najvećih komercijalnih putničkih zrakoplova. Uvođenjem Airbusa A380 u redovni promet 25. listopada 2007. godine Boeing 747 gubi status najvećeg putničkog zrakoplova.

Poznati američki glumac poginuo je u automobilskoj nesreći na današnji dan prije 56 godina. Tog je dana išao cestom Route 466 u Kaliforniji na trkaćko natjecanje u svom sportskom Porscheu 550 Spyder. S njim je u automobilu bio njegov mehaničar. Policija ih je 15 sati i 30 minuta kaznila zbog vožnje brzinom 105 km/h, što je bilo 16 km/h više od dozvoljenog. Nastavili su dalje prema zapadu i kad su došli do gradića Cholame u Kaliforniji dogodila se sudbonosna nesreća. Automobil iz suprotnog smjera, kojim je upravljao 23-godišnji student, napravio je lijevo skretanje na raskršću ne primijetivši Deanov Porsche. Došlo je do frontalnog sudara. Budući da je Porsche bio bez krova Dean je izletio naprijed i udario u prednju rešetku studentovog Forda. Slomio je vrat, čeljust, ruke i noge. Pretpostavlja se da je umro desetak minuta nakon sudara. Kad ga je ambulanta dovezla u bolnicu već je bio mrtav. Deanov mehaničar je preživio, uz slomljenu čeljust i druge ozljede. Vozač iz suprotnog smjera samo je lakše ozlijedio čelo i nos. Nije proglašen krivim za nesreću. Posljednje riječi Jamesa Deana, nakon što ga je suvozač upozorio da uspori zbog auta koji skreće bile su: “Taj mora stati… Vidjet će nas.” Dean se u svojoj kratkoj karijeri proslavio s tri filma: Istočno od raja (East of Eden), Buntovnik bez razloga (Rebel Without a Cause) i Div (Giant). Bio je prvi glumac koji je posthumno nominiran za nagradu Oscar.

Ostali događaji:

420. – Umro sv. Jeronim

1399. – Abdicirao Rikard II.

1452. – Objavljena Gutenbergova Biblija

1572. – Umro sv. Franjo Borgia

1901. – Patentiran usisavač

1935. – Otvorena Hooverova brana

1938. – Potpisan Münchenski sporazum

1949. – Završetak berlinskog zračnog mosta

1954. – Porinut USS Nautilus

1965. – Masakr u Indoneziji

1966. – Nezavisnost Bocvane

1868. – Predstavljen prvi Boeing 747

2009. – Potres u Sumatri

30. rujna 1715. rođen je Étienne Bonnot de Condillac, francuski filozof. Cijenjen je kao psiholog, a utemeljio je Lockeova načela u Francuskoj. Deborah Kerr, škotska glumica, rođena je 1921. Šest je puta bila nominirana za Oscara za najbolju glumicu, ali nijednom ga nije osvojila. Na današnji dan 1945. rođen je Ehud Olmert, bivši izraelski premijer. Godine 1957. rođena je Fran Drescher, američka glumica poznata po naslovnoj ulozi u seriji Dadilja. Na današnji dan 1964. rođena je talijanska glumica Monica Bellucci. Svjetsku slavu stekla je glavnom ulogom u talijanskom filmu Malèna iz 2000. Pojavila se i u drugom i trećem nastavku serijala Matrix, a posebnu je pažnju privukla ulogom Marije Magdalene u Pasiji redatelja Mela Gibsona.