Dogodilo se na današnji dan, 28. rujna...

Na današnji je dan 351. godine godina vođena bitka u blizini ušća Drave u Dunav, nedaleko današnjeg Osijeka (antički naziv Mursa). Sukobile su se vojske cara Konstancija II. (sina cara Konstantina) i uzurpatora Magnencija. Prema nekim izvorima, Konstancije se prije početka bitke otišao moliti kraj groba lokalnog kršćanskog mučenika. Tijekom bitke se molio sve do trenutka kad je došao biskup Murse Valens s vijestima o pobjedi. Uspjeh je bio ostvaren, no uz velike gubitke na obje strana. To je vjerojatno bila jedna od najkrvavijih bitaka u rimskoj povijesti. Magnencije je uspio pobjeći prerušen u običnog vojnika. Kasnije će mu Konstancije zadati konačni poraz u južnoj Francuskoj i postati jedini car cijelog Rimskog Carstva.

Iskrcavši se kraj Bulverhythea u Sussexu s oko 8.500 vojnika normanski vojvoda William I. Osvajač 1066. godine započeo je pothvat koji je u povijesti ostao zabilježen kao zadnja uspješna invazija na Britaniju. Uslijedila je bitka kod Hastingsa u kojoj je William pobijedio anglosaksonsku vojsku kralja Harolda Godwinsona koji je tom prilikom poginuo što se uzima za jedan od najvažnijih događaja u britanskoj povijesti. Gušeći pobune domicilnog stanovništva, eliminirajući staru aristokraciju i postavljajući normansko plemstvo na pozicije vlasti, William je u kratkom periodu učvrstio položaj svoje nove krune te time zauvijek promijenio 'staru Englesku'.

Na prvom sastanku Generalne konferencije o težinama i mjerama (Conférence générale des poids et mesures - CGPM), koji je 1889. godine održan u francuskom Sèvresu, definirana je točna duljina 1 metra i težina jednog kilograma. Oba prototipa su izrađena od slitine platine i iridija i pohranjeni u Međunarodni biro za težine i mjere (Bureau international des poids et mesures) u Sèvresu.

Sir Alexander Fleming 1928. godine primijetio je kako mu se u laboratoriju pojavila plijesan koja ubija bakterije. Radilo se o tipu zelene plijesni u kojoj je francuski student medicine Ernest Duchesne još 1896. otkrio penicilin, no poznati antibiotik je u široku uporabu ušao tek nakon što ga je Fleming izolirao iz gljivice Penicillium notatum. Slučajno ili ne, iste godine Velika Britanija je izglasala Dangerous Drugs Act kojim je kriminalizirano posjedovanje kanabisa, a na isti dan 1971. godine izglasan je i Misuse of Drugs Act kojime se zabranila i njegova uporaba u medicinske svrhe.

Nacistička Njemačka i Sovjetski Savez nakon invazije 1939. godine dogovorile su se oko podjele Poljske. Istoga dana Njemačkoj se predala Varšava u kojoj je nakon toga na vlast postavljen Generalgouvernement, isključivo od Nijemaca sastavljena kolonijalna vlada koja je okupiranim poljskim područjima upravljala tijekom II. Svjetskog rata.

Zanimljivo je da su od 1958. pa do današnjeg dana 1961. godine Egipat i Sirija činili jedinstvenu državu koja se zvala Ujedinjena Arapska Republika (UAR). Ona je stvorena zato da komunisti ne bi preuzeli vlast u Siriji. Predsjednik države bio je Gamal Abdel Naser, a kao glavni grad su se rotirali Damask i Kairo. Damask je bio prijestolnica od veljače do svibnja svake godine, a ostatak godine glavni grad je bio Kairo. Ta država bila je još i u konfederaciji sa Sjevernim Jemenom, pod skupnim nazivom Ujedinjene arapske države. Sve je to zajedno bio pokušaj stvaranja pan-arapske državne tvorevine, koja bi ujedinila Arape razjedinjene između mnogo država. Na današnji je dan pokušaj propao, kad je Sirija pomoću puča istupila iz te državne tvorevine i opet postala suverena republika. Pokušaja ujedinjenja arapskih država bilo je još u povijesti. Tako su 1958. Irak i Jordan bili u federaciji, a od 1972. do 1977. Libija, Egipat i Sirija.

Osnivač kompanije Boeing rođen je kao Wilhelm Böing od njemačkih roditelja koji su se doselili u SAD. Otac mu je bio bogati poduzetnik koji se bavio rudarstvom, a on sam je započeo s poduzetništvom u drvnoj industriji, kupivši prostrane šume jugozapadno od Seattlea u državi Washington. Prvi put je vidio avion 1909. na jednoj izložbi u Seattleu, nakon čega je postao fasciniran zrakoplovstvom. Godine 1916. pokrenuo je kompaniju za proizvodnju aviona, koja se isprva bavila hidroavionima izrađenima od drveta, s kojim je Boeing imao iskustva. Za vrijeme Prvog svjetskog rata dobio je veliku narudžbu aviona za Američku mornaricu. Kad je rat završio prebacio se na proizvodnju civilnih aviona. Počeo se baviti i avioprijevozništvom, no 1934. godine zakonom je zabranjeno da se ista kompanija bavi proizvodnjom aviona i prijevozom putnika. Stoga je Boeingova kompanija morala biti podijeljena. Dio koji se bavio prijevozništvom postao je poznat kao United Airlines, i danas je jedna od najvećih aviokompanija na svijetu. Kompanija Boeing nastavila je proizvoditi avione, naročito užurbano za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je u ogromnim količinama proizvodila bombardere B-17 “Flying Fortress” i B-29 ” Superfortress”. Proizvodnja civilnih mlažnjaka nastala je nakon rata s modelima 707, 717 i 727, pa sve do 737, 747, 767, 777 i 787 koji se još uvijek proizvode. Boeingova tvornica u Everettu, pokraj Seattlea, danas je najveća zgrada na svijetu po obujmu.

Posjetom bivšeg izraelskog premijera Ariela Sharona jeruzalemskoj 'Svetoj stijeni', muslimanima poznatoj kao Al-Haram As-Sharif na kojoj se nalazi džamija Al-Aqsa, jedno od najsvetijih mjesta Islama, 2000. godine započela je Druga Intifada. Sukobi su brzo eskalirali i proširili se na područje Zapadne obale i Gaze, a u njima je poginulo oko 5.500 Palestinaca i oko tisuću Izraelaca. Kraj Druge Intifade nije jasno definiran, ali smatra se da je njegov početak označila smrt Yassera Arafata u studenom 2004., a kraj sastanak u Sharm el-Sheiku održan u veljači 2005.

Papa Ivan Pavao I., rođen pod imenom Albino Luciani, umro je nakon što je bio papa svega 33 dana. Pretpostavlja se da je umro preko noći od srčanog udara. Bio je jedan od papa s najkraćim pontifikatom u povijesti (najkraći je imao Urban VII. s 13 dana). Ivan Pavao I. bio je prvi papa koji je uzeo dvostruko ime, sačinjeno od imena Ivana XXIII. i Pavla VI., njegovih dvaju neposrednih prethodnika. Nakon njegove smrti sastala se konklava i izabrala Ivana Pavla II., koji je uzeo ime u čast svom prethodniku. Tako je godina 1978. bila godina triju papa.

Ostali događaji:

935. – Ubijen sv. Vjenceslav

1066. – Normanska invazija Engleske

1895. – Umro Louis Pasteur

1928. – Alexander Fleming otkrio penicilin

1970. – Umro Gamal Abdel Naser

1987. – Prva Intifada

1994. – Trajekt potonuo u Baltičkom moru, umrle 852 osobe

2008. – Lansiran prvi privatni svemirski brod Falcon 1

Svjetski dan srca

Među poznatim osobama rođenim na današnji dan najstariji je kineski filozof Konfucije, u domovini poznat kao 'Učitelj Kung' , čiji se rođendan prema tradicionalnom vjerovanju smješta u 551. godinu pr.n.e. Talijanski slikar Michelangelo Merisi da Caravaggio, začetnik baroknog slikarstva, rođen je 1571. u Milanu. Hrvatski književnik, novinar i ekonomist Mate Balota, pravog imena Mijo Mirković, poznat i kao 'glas istarskog naroda', autor brojnih znanstvenih i literarnih radova, rođen je u Raklju 1898. godine. Bivši finski vozač Formule 1 Mika Häkkinen, dvostruki osvajač najprestižnijeg automobilističkog svjetskog prvenstva, rođen je u Vantaai 1968. godine. Američka plesačica i burleskna ljepotica Dita Von Teese, pravog imena Heather Renée Sweet, rođena je u Rochesteru u Michiganu 1972. godine. Hrvatski tenisač Marin Čilić, osvajač juniorskog Roland Garrosa i US Opena, rođen je 1988. u Međugorju. Tri poznate glumice danas dijele rođendan. Francuska glumica Brigitte Bardot, koja se iz svijeta filmskoga glamura povukla na vrhuncu slave te se posvetila zaštiti životinja, rođena je 1934. u Parizu. Na današnji su dan rođene i Naomi Watts (1968.) i Mira Sorvino (1967.).