Dogodilo se na današnji dan, 25. rujna...

Na današnji dan godine 1493. Kolumbo je isplovio na svoje drugo putovanje prema Americi. Godine 1639. otvorena je prva tiskara u Americi. Junak Američke revolucije Ethan Allen zarobljen je godine 1775. Američki Kongres predložio je Bill of Rights godine 1789. godine, a 15 godina poslije, na isti datum, objavljen je dvanaesti amandman u ustavu SAD-a koji je regulirao sudbenu vlast.

Na današnji dan umro je od sifilisa Frano Supilo u jednoj londonskoj umobolnici. Sifilis, naime, u poodmakloj fazi izaziva duševne poremećaje, od kakvih su patili mnogi poznati ljudi, uključivši Josipa Jelačića. Frano Supilo je za života bio član Jugoslavenskog odbora u Parizu. Od svih članova Odbora bio je najviše svjestan činjenice da srbijanska vlada drugačije od njih razmišlja o ključnim pitanjima oko ujedinjenja Hrvata i Srba u zajedničku državu. Također, bio je jedan od rijetkih članova Odbora koji nije primao novac od srbijanske vlade. Tražio je od nje da provede reforme kako bi se spriječila srbijanska prevlast u novoj državi. Ukoliko se to ne dogodi, smatrao je da bi trebalo raditi na stvaranju zasebne hrvatske države. Zbog nesuradljivosti srbijanske vlade Supilo je na kraju istupio iz Jugoslavenskog odbora. Postoje neke teorije da mu je zaraza sifilisom podmetnuta da ga se ukloni.

Francuski fizičar Andre Marie-Ampere otkrio je zakon (Amperov zakon) o linearnim tokovima električne struje 1820. Zakon kaže da se dva paralelna vodiča privlače kad kroz njih teče istosmjerna struja, a odbijaju kad su struje protivne. Njegovo otkriće omogućilo je razvoj magneta. Godine 1926. dvadeset država potpisalo je međunarodnu konvenciju ropstva.

Trideset godina kasnije počeo je raditi prvi prekoatlantski telefonski kabel. Godine 1947. japanski car Hirohito oslobođen je svake krivnje za rat na Međunarodnom sudu za ratne zločine. Sovjetski sedmogodišnji plan najavljen je 1957. godine, a provodi se od 1959. i 1965.

Na današnji je dan izvršen atentat na Solomona Bandaranaikea, premijera Sri Lanke. Atentat je izvršio Talduwe Somarama, budistički redovnik, potaknut od strane urotnika koji su željeli smrt premijera. Toga dana redovnik je došao u premijerovu privatnu rezidenciju na sastanak. Na ulazu nije provjereno da li nosi oružje, upravo stoga što je bio redovnik. Kad je ušao u premijerovu sobu, ovaj ga je pozdravio tradicionalnim budističkim pozdravom. Redovnik je tada izvadio revolver iz svoje redovničke haljine i pucao u premijera. Smrtno ranjen, premijer Bandaranaike umro je sljedećeg dana u bolnici, unatoč tome što su mu najbolji kirurzi u zemlji pokušavali spasiti život u operaciji koja je trajala šest sati. Redovnik je uhićen i priveden na suđenje. Osuđen je na smrt vješanjem i obješen tri godine kasnije. Dva dana prije vješanja preobratio se na kršćanstvo, da bi mogao dobiti duhovno oproštenje koje budistička religija ne daje. Premijera Solomona Bandaranaikea naslijedila je kasnije na njegovoj poziciji vlastita supruga, Sirimavo Bandaranaike, postavši tako prva ženska premijerka u svjetskoj povijesti. Njihova kći Chandrika Kumaratunga također je kasnije postala premijerka Sri Lanke, a potom i predsjednica, dok je njihov sin postao predsjednik parlamenta.

Na današnji je dan prije 39 godina Norveška po prvi put na referendumu imala priliku odlučiti hoće li pristupiti Europskoj Zajednici. Na referendum se odazvalo 79% glasačkog tijela, i tijesnom većinom (53.5%) odlučilo da ne uđe u EZ. Premijer Trygve Bratteli zbog tog poraza dao je ostavku. Zanimljivo je da je većina građana glavnog grada Osla bila za ulazak u EZ. Sljedeći referendum održan je 1994. godine i opet je ishod bio negativan, i to još tješnjom većinom (52.2%). Glavne teme oko kojih su se sukobljavala mišljenja bile su gubitak suvereniteta do kojeg bi moglo doći i velike razlike u gospodarstvu Norveške i EU (Norveška ima gospodarstvo uvelike zasnovano na nafti). Ponovno je većina građana Osla bila za pristupanje. Prema nedavnim anketama, danas je potpora pristupanju znatno manja nego u doba tih referenduma. Naime, danas je preko 68% Norvežana protiv pristupanja EU.

Iste godine Američki predsjednik Dwight Eisenhower poslao je u Little Rock u Arkansasu 1000 vojnika kako bi omogućili provedbu presude Vrhovnog suda da devet crnih učenika može pohađati jednu dotad "bijelu" školu. Guverner Arkansana angažirao je Nacionalnu gardu kako bi spiječio male crnce da pohađaju školu zajedno s bijelcima. 204. brigada Hrvatske vojske utemeljena je 1991. godine.

Ostali događaji:

1396. – Bitka kod Nikopolja

1493. – Kolumbo isplovio na svoje drugo putovanje

1513. – Prvi Europljani došli do Tihog oceana

1849. – Umro Johann Strauss St.

1906. – Rođenje daljinskog upravljača

Svjetski dan srca (posljednja nedjelja u rujnu)

Na današnji dan 1897. rođen je slavni američki književnik William Faulkner. Autor je velikog broja romana, od kojih su najpoznatiji Sartoris i Krik i bijes. Faulkner je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1949. godine, održavši pritom vjerojatno najpoznatiji i najbolji govor koji je ikada izgovoren tijekom te svečanosti. Skladatelj Dimitrij Šostakovič, ruski skladatelj, rođen je 1906. na današnji dan. Godine 1944. u New Yorku je rođen glumac Michael Douglas. Glumica Mimi Kennedy rođena je 1949. godine. Dansko-američki glumac, fotograf i pjesnik, ujedno i zvijezda kultnih filmova Reservior Dogs i Sin City, Michael Madsen rođen je 25. rujna 1958. godine. Zvijezda američkih sapunica Heather Locklear, rođena je 1961. godine. Godine 1968. rođen je američki glumac i rapper Will Smith, a godine 1969. rođena je engleska glumica Catherine Zeta-Jones.