Dogodilo se na današnji dan, 22. rujna...

Josephu Smithu anđeo Moroni otkrio je zlatne ploče koje sadrže Knjigu mormona, prva vožnja automobilom, Proglašena Francuska Republika, počeo rat između Iraka i Irana.

Na današnji dan 1692.g. posljednja je osoba u Americi obješena zbog optužbe da je vještica.

Po francuskom revolucionarnom kalendaru 22. rujna 1792. uzimao se kao prvi dan prvog mjeseca prve godine po novom brojanju vremena, jer je na taj dan proglašena Francuska Republika. Dogodilo se to odmah sutradan od ukidanja monarhije. Republiku je proglasio žirondinski Konvent, a ona nije imala predsjednika, nego je izvršnu i zakonodavnu vlast vršio sam Konvent kao kolektivno tijelo. Predsjednika Konventa biralo se svaka dva tjedna. Kasnije će biti uvedeni izvršni komiteti Konventa koji će na sebe preuzeti izvršnu vlast. Najpoznatiji je bio Komitet javne sigurnosti, na čelu s Robespierreom, koji će dobiti gotovo diktatorske ovlasti.

Godine 1827. Anđeo Moroni otkrio je Josephu Smithu zlatne ploče koje sadrže Knjigu mormona. Smithov prijevod tih ploča postao je temelj za novu mormonsku religiju.

Prvi Europljani koji su došli na Aljasku bili su Rusi. Krzna morskih vidri ulovljenih na Aljasci procijenjena su kao najbolja na svijetu, pa je to potaklo daljnje naseljavanje Aljaske. Rusi su porobili aljaskansko domaće stanovništvo, Aleute i prisilili ih da im love životinje za krzno. Carica Katarina Velika morala je intervenirati i zapovijediti Rusima da pravedno postupaju s Aleutima. Samo ime Aljaska dolazi od aleutske riječi koja znači kopno. Rusi su se s vremenom toliko proširili u Sjevernoj Americi i na Tihom oceanu da su imali jednu tvrđavu čak i u Kaliforniji, te još dvije tvrđave na Havajima. Sjedinjene Američke Države su 1867. kupile Aljasku od Ruskog Carstva za 7.2 milijuna dolara. Današnji ostaci ruske vlasti na Aljasci su upotreba ćirilice i pravoslavna vjera kod dijela stanovništva te ruska prezimena nekih obitelji.

Još je jedan važan događaj obilježio američku povijest na današnji datum 1863. - republikanski predsjednik i abolicionist Abraham Lincoln emancipira crnce u konfederalnim državama američkog Juga. Pet godina kasnije, istog datuma bilježe se rasni ustanci u New Orleansu.

Godine 1893. u Springfieldu prvi izrađeni automobil doživio je svoju prvu vožnju. Početkom 20.st., točnije 1905.g. dogodila se još jedna pobuna crnaca u Atlanti.

Pretpostavlja se da su njemačke okupacijske snage za vrijeme Drugog svjetskog rata pokraj ukrajinskog grada Vinice ubile do 28 tisuća Židova, dakle gotovo čitavu židovsku populaciju tog grada. Jedan se masakr u Vinici dogodio i prije rata, kad je Staljin dao ubiti gotovo 10 tisuća Ukrajinaca. Njemački su okupatori za vrijeme rata iskopali grobove Staljinovih žrtava da bi pokazali svijetu kakav je bio njegov režim. U tu svrhu pozvali su forenzičke stručnjake iz više država, između ostalog i NDH. Nedaleko od Vinice Hitler je smjestio svoj najistočniji stožer, nazvan Führerov glavni stožer Wehrwolf, od kuda je vodio rat na Istočnom bojištu.

U pobuni je poginulo deset crnaca i dvoje bijelaca. SSSR je detonirao prvu atomsku bombu 1949. Na Broadwayu je 1964.g. izuzetno popularni mjuzikl Guslač na krovu doživio svoju prvu izvedbu.

Na današnji je dan američki političar Henry Kissinger postao američki državni tajnik, zadržavši dotadašnju poziciju predsjednikovog savjetnika za nacionalnu sigurnost. Ni prije ni poslije njega nitko nije istodobno vršio obje te funkcije. Kissinger je rođen u gradu Fürth u Bavarskoj, zbog čega nikad ne bi mogao postati predsjednikam SAD-a. Naime, jedan od uvjeta da bi netko postao američki predsjednik je da bude rođen na teritoriju SAD-a. Kissingerovi roditelji su 1938. pobjegli iz nacističke Njemačke zbog progona Židova i naselili se u New Yorku. Kissinger je završio studij političkih znanosti na Harvardu, doktoriravši na povijesnoj temi. Nakon studija nastavio je predavati na Harvardu kao sveučilišni profesor. Predsjednik Nixon imenovao ga je savjetnikom za nacionalnu sigurnost, a zatim i državnim tajnikom kao što je rečeno. Godine 1973. Kissinger je dobio Nobelovu nagradu za mir zbog uloge u okončavanju Vijetnamskog rata.

1980.g. započinje i rat između Iraka i Irana. Naime, 22.rujna te godine Irak je preuzeo dio Irana i započeo je spor oko granice. Iste godine John Lennon i Yoko Ono potpisali su ugovor s izdavačkom kućom Geffen Records.

Ostali događaji:

1499. – Švicarska postala nezavisna država (Baselski mir)

1761. – Okrunjen kralj George III.

1828. – Umro Shaka Zulu

1862. – Proglašeno oslobođenje robova u SAD-u

1908. – Nezavisnost Bugarske

1939. – Zajednička parada Wehrmachta i Crvene armije nakon okupacije Poljske

1949. – SSSR testirao prvu nuklearnu bombu

1980. – Napad Iraka na Iran

Europski dan bez automobila

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Na današnji dan imaginarne godine 1290. rođen je jedan od glavnih junaka Tolkienove trilogije „Gospodar prstenova" te romana "Hobit" Bilbo Baggins. Također, 22. rujna 1694. rođen je Lord Chesterfield koji je predstavio gregorijanski kalendar. Godine 1791. rođen je Michael Faraday, koji je otkrio princip električnog motora.

Redatelj i glumac Erich von Stroheim rođen je na današnji dan 1885. Pjevač Jack Russell rođen je u New Yorku 1919. Glavna zvijezda filma „Klaonica 5" Eugene Roche rođen je 1928., a pjevačica Joan Jett Phila rođena je na današnji dan 1960.

 
index Instagram400x230 youtube