Dogodilo se na današnji dan, 19. rujna...

Novi Zeland je prva od danas postojećih država na svijetu koja je omogućila ženama pravo glasa. Dogodilo se to na današnji dan 1893. godine. Već je prije bilo pokušaja uvođenja ograničenog prava glasa za žene. Tako su u Švedskoj u 18. stoljeću mogle glasovati žene koje su kao obrtnici bile učlanjene u cehove. Korzikanski ustav iz 1755., za koji se borio otac Napoleona Bonapartea, omogućavao je glasovanje neudatim ženama i udovicama. Bilo je još pokušaja tijekom 18. i 19. stoljeća u državama SAD-a, na Tihom Oceanu, u Pariškoj komuni i drugdje, no većinom su propali nakon nekog vremena ili su bili ograničeni na malo lokalno područje. Čak su i neke europske države vrlo kasno uvele pravo glasa za žene. Tako ga je Švicarska uvela tek 1971., a Liechtenstein tek 1984. godine. Na lokalnoj razini najtvrdokorniji je bio švicarski kanton Appenzell Innerrhoden, koji je tek 1991. dao pravo glasa ženama na lokalnim izborima i to pod pritiskom sa savezne razine. Islamske države još su sporije uvodile žensko pravo glasa. Tako su Ujedinjeni Arapski Emirati uveli ograničeno pravo tek 2006., a u Saudijskoj Arabiji žene još uvijek nemaju pravo glasa.

Charles Augustus Lindbergh bio je američki zrakoplovac, istraživač i izumitelj. Slavljen je kao najbolji i najhrabriji letač svojega doba. Znamenit je njegov let preko Atlantika kojeg je izveo sam, preletjevši od New Yorka do Pariza zrakoplovom Duh Saint Louisa 5.809 kilometara. Za taj podvig dodijeljena mu je Medalja časti, najviše vojno odlikovanje Sjedinjenih Država. Lindbergh je svoju slavu iskoristio kako bi unaprijedio civilno zrakoplovstvo.

Lindberghov sin je otet 1932. iz obiteljske kuće u New Jerseyu i kasnije ubijen. Novine su taj događaj nazvale zločinom stoljeća. Bruno Hauptmann, čovjek koji je osuđen za otmicu, kasnije je pogubljen električnom stolicom, a taj događaj potaknuo je donošenje Lindberghovog zakona kojim je otmica proglašena saveznim zločinom. Upravo na današnji dan 1934. Hauptmann je uhićen.

Na današnji je dan, 18. rujna 1946. godine, pod lažnom optužbom uhićen zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Već 30. rujna iste godine izveden je pred već montirani politički sudski proces.

Ovako svjedoči Stepinčev biograf, otac Benigar: "Bila je srijeda 18. rujna 1946. Oko 5.30 ujutro uđu milicionari u nadbiskupski dvor te zaposjednu sve hodnike i stubišta. Potražili su nadbiskupa koji se upravo u svojoj privatnoj kapeli pripravljao za Svetu Misu. Na upit što traže, 'milicionar' mu reče: Imamo nalog da vas odvedemo! Nadbiskup mirno odgovori: Idem s vama. Ako ste žedni moje krvi, eto me".

"Moje hapšenje i zatvor i istražni postupak ima pripremiti očigledno materijal za sud protiv mene. Danas je u cijelom kulturnom svijetu omraženo direktno napadati Crkvu i vjeru. Zato se tamo, gdje se hoće nešto poduzeti protiv predstavnika Crkve mora naći politička podloga, što je protiv mene nađeno u ovoj formi", napisao je nadbiskup Stepinac u izjavi istražnim organima komunističke vlasti. 

Dana 19. listopada 1946. odveden je na izdržavanje kazne u kazneno-popravni dom u Lepoglavi gdje je bio do 5. prosinca 1951.

Nakon 1864 dana provedenih u lepoglavskom zatvoru, 5. prosinca 1951. bio je premješten na izdržavanje preostalog dijela kazne u internaciju u rodni Krašić. U zatočeništvu, 12. siječnja 1953. papa Pio XII.  imenuje ga kardinalom na što su jugoslavenske komunističke vlasti prekinule diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Kardinal nije mogao u Rim ni po kardinalski grimiz, a po smrti Pija XI. ni u konklave, jer nije bio siguran da će se moći vratiti u domovinu, a htio je po svaku cijenu ostati sa svojim narodom, navodi Zagrebačka nadbiskupija.

Premda se proslavio snimanjem filmova u SAD-u, Charlie Chaplin je po rođenju Britanac. Tek se u odrasloj dobi preselio u SAD i tamo dobio državljanstvo. Međutim, američke su vlasti u McCarthyjevo doba, u ranim pedesetima, sumnjale da je Chaplin protuamerički raspoložen, a možda i komunist. FBI je imao opsežan dosje o Chaplinu, a i sam šef FBI-a J. Edgar Hoover nastojao je oko toga da ga se istjera iz zemlje. Kad je Chaplin otišao u London na premijeru svog filma, ukinuta mu je dozvola za povratak u SAD. Chaplin se nastanio u gradiću Corsier-sur-Vevey u Švicarskoj, gdje je u isto vrijeme živio i poznati pisac Graham Green, Chaplinov prijatelj. Tek dvadeset godina kasnije (1972.) Chaplin se vratio nakratko u SAD da primi počasnog Oskara. U međuvremenu, posljednje je filmove snimio u Londonu. Umro je u Švicarskoj, te je ondje i pokopan.

U povijesti ratovanja nuklearna oružja korištena su samo dva puta, oba puta tijekom zadnjih dana Drugog svjetskog rata. Pitanje opravdanosti upotrebe ovog oružja koje je rezultiralo trenutnom smrću oko 100 do 200 tisuća pojedinaca (većinom civila), ali i još više naknadno od posljedica radijacije, bilo je i ostaje kontroverzno. Od tada, nuklearna oružja bila su detonirana više od dvije tisuće puta zbog testiranja i demonstracijskih svrha. Jedine poznate zemlje koje su detonirale takvo oružje su SAD, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina, Indija i Pakistan. Na današnji dan 1957. izvedena je prva podzemna nuklearna eksplozija u pustinji pored Las Vegasa.

Simon & Garfunkel definitivno su jedan od najpoznatijih dueta ikad, a svoj su stil izgradili uzevši ono najbolje iz folk tradicije i rock revolucije i pretočili predivne tekstove u nježne melodije skladnih dvoglasja. Njihovi su se glasovi odlično nadopunjavali, a Simonove su pjesme harmonične, pitke i zarazne kao malo čije. Grupu su osnovali 1957. kao tinejdžeri, a nakon godina uspješnog djelovanja nastavljaju solo karijere, u čemu bolje uspijeva Paul Simon. Njihovi hitovi ˝Sound of Silence˝ te ˝Mrs. Robinson˝ koja se pojavljuje i u kultnom ˝Diplomcu˝ s Dustinom Hoffmanom, spadaju među one vječne i neuništive pop melodije koje će se slušati još dugo vremena. Upravo na današnji dan 1981. održali su nezaboravan koncert u Central Parku u New Yorku na kojem se skupilo pola milijuna ljudi.

Prvi dokumentirani slučaj korištenja znakova smajlića dogodio se na današnji dan prije 29 godina, kad je Scott Fahlman, znanstvenik sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu, predložio upotrebu tih znakova za razlikovanje šaljivih i ozbiljnih poruka.

Na današnji dan 1998. godine tragično je kao pirotehničar Mungosa poginuo heroj Domovinskog rata Filip Gaćina. Filipov povik "Obadva, obadva... Oba su pala!" utkan je zlatnim slovima u hrvatsku povijest i u srca svih Hrvata! Počivao u miru Božjem!

Na današnji dan prije 7 godina dovršen je prijelaz vlasti s prethodnog kineskog vođe Jiang Zemina na današnjeg lidera Hu Jintaoa. Na taj je dan Jiang Zemin dao ostavku na posljednju stranačku poziciju, onu predsjedavajućeg Središnje vojne komisije Komunističke partije Kine. Hu Jintao je tako postao peti po redu kineski lider, nakon Mao Zedonga, Hua Guofenga, Deng Xiaopinga i Jiang Zemina. Za razliku od prijašnjih lidera on je prvi koji nema revolucionarno iskustvo, pa predstavlja prijelaz sa tradicionalnih komunističkih vođa prema pragmatičnim tehnokratima. Hu Jintao trenutno drži sve najviše položaje u kineskom komunističkom sustavu: predsjednika države, predsjedavajućeg Centralnog komiteta i predsjedavajućeg Središnje vojne komisije tj. vrhovnog zapovjednika vojske.

Ostali događaji:

1356. – Bitka kod Poitiersa

1777. – Prva bitka kod Saratoge

1870. – Početak opsade Pariza

1870. – Opsada Rima

1873. – Hrvatski sabor izglasovao zakon o ravnopravnosti Židova

1881. – Umro američki predsjednik James A. Garfield

1934. – Bruno Hauptmann uhićen zbog otmice Lindberghovog djeteta

1946. – Winston Churchill zatražio osnivanje Ujedinjenih država Europe

1957. – Prvo podzemno testiranje nuklearne bombe

1985. – Veliki potres u Meksiku

1991. – Otkriven je Ötzi, najstarija prirodno sačuvana mumija u Europi

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan treba spomenuti češkog atletičara Emila Zatopeka (1922.), britanskog glumca Jeremyja Ironsa (1948.), britansku manekenku Twiggy Lawson (1949.) i švedsku seks bombu Victoriju Silvstedt (1974.).