Dogodilo se na današnji dan, 17. rujna...

Na današnji se dan u Sjedinjenim Američkim Državama slavi Dan ustava, jer je toga dana 1787. godine izrađen američki ustav. U Philadelphiji ga je izradilo tijelo od 55 delegata američkih država. Tih 55 osoba može se smatrati očevima osnivačima SAD-a. Između njih, 49 su bili protestanti, a 3 rimokatolici. Po zanimanju, trinaestorica su bili trgovci, dvojica znanstvenici, a trojica liječnici. Sedmorica su se bavila kupoprodajom zemljišta, a jedanaestorica su bili veliki investitori u vrijednosne papire. Dvanaestorica su posjedovala plantaže s robovima, a još dvojica su robove privatno posjedovala. Američkom je ustavu često prigovarano da štiti robovlasnike. Od potpisivanja pa do danas, ustavu je dodano 37 amandmana. I danas ga neki kritiziraju zbog zastarjelosti. Naime, američki je ustav drugi po starosti u svijetu, nakon onoga San Marina.

Rijeka Antietam lijevi je pritok rijeke Potomac u državi Maryland na kojoj je tijekom američkog građanskog rata 17. rujna 1862. došlo do bitke između postrojbi Unije (sjever) i Kofederacije (jug). Zapovjednik armije Konfederacije general Lee odlučio je prihvatiti bitku na desnoj obali rijeke Anitetama. Zaštitni odredi konfederacijskih postrojbi uspjeli su zadržati napadajne odrede postrojbi Unije pod zapovjedništvom generala McClellana na prijelazima preko Južnih planina do 14. rujna navečer. To je dalo vremena generalu Konfederacije Jacksonu da iz Harper's Ferry sa svojim postrojbama priskoči u pomoć Leeju. General McClellan nije iskoristio pogodnost što su postrojbe Konfederacije bile razvučene na svojim hodnjama do obala Antietama, pa je napao tek 17. rujna, a u tom trenutku postrojbe generala Jacksona već su izbile pred grad Sharpsburg. Postrojbe Unije napadaju sporo, bez žestine i nekoordinirano, pa su svi njihovi napadi odbijeni. General McClellan uopće nije u bitku uključio pričuvu, pa se general Lee sutradan bez problema povukao preko rijeke Potomac u Virginiju. Gubici postrojbi Unije iznosili su 13.000, a postrojbi Konfederacije 8.000 vojnika. Bila je to najkrvavija bitka u Američkom građanskom ratu.

Prvi transkontinentalni let od New Yorka do Long Beacha u Kaliforniji izveo je američki pilot Cal P. Rodgers 17. rujna 1911. U Kaliforniju je stigao 84 dana kasnije, 10. prosinca 1911. U zraku je proveo tri dana, 10 sati i 14 minuta.

Te davne 1953. pilot Scott Crossfield izveo je prvi nadzvučni let sa specijaliziranim zrakoplovom North American X-15. Raketni zrakoplov izrađen je za istraživački program NASA-e, ratnog zrakoplovstva i ratne mornarice SAD-a, kao dio serije eksperimentalnih aviona "X". X-15 tijekom 1960-ih postavio je brojne brzinske i visinske rekorde, između ostalog i dosezanje Kármánove linije (vanjski rub svemira - 100 km visine), te je tijekom svog radnog vijeka prikupio ogromnu količinu podataka o nadzvučnim strujanjima zraka, aerodinamičkom zagrijavanju, kontroli i stabilnosti pri nadzvučnim brzinama, kontroli leta iznad atmosfere, tehnikama pilotaže pri povratku u atmosferu, ljudskim faktorima i instrumentima leta korištenim u dizajnu zrakoplova i svemirskih letjelica. Još uvijek drži svjetski rekord najveće brzine ikada postignute za zrakoplov s ljudskom posadom.

U nacističkoj Njemačkoj postojao je plan za invaziju Britanije pod nazivom operacija Morski lav (Seelöwe). Plan je predviđao iskrcavanje na obalu Engleske koja je bila najbliže Francuskoj, sa 260 000 ljudi u tri dana. Bilo je zamišljeno da tako stvorenih jedanaest divizija osvoji Britaniju za mjesec dana. Tada bi došao SS s popisom od 2700 ljudi koje bi trebalo uhapsiti. Trebalo bi eliminirati svaku opoziciju, uključujući čak i mlade izviđače, koji su smatrani produženom rukom obavještajne službe. Međutim, preduvjet za pokretanje operacije Morski lav bila je pobjeda Luftwaffe nad britanskim zračnim snagama. Britanci su imali sreću što su uspjeli sačuvati dovoljan broj aviona iz bitke za Francusku. Naime, zračni maršal Dowding, zapovjednik lovačke komande RAF-a, nije htio poslati u Francusku sve avione koje su Francuzi tražili kao pomoć. To se kasnije pokazalo odlučujućim za ishod cijele bitke za Britaniju jer je RAF imao dosta aviona da se odupre Göringovoj Luftwaffi. Druga važna prednost Britanaca bilo je korištenje radara, koje Nijemci nisu prepoznali kao ključno. Sve u svemu, Njemačka nije uspjela steći premoć u zraku pa je zbog toga Hitler na današnji dan odustao od invazije. Nakon toga, više nikada neće dobiti bolju priliku, jer će sljedeće godine zaratiti istodobno is sa SSSR-om i sa SAD-om.

Serija M.A.S.H. bila je najpopularnija u cijeloj povijesti televizijskih komedija i dobitnica je nebrojenih nagrada. Punih 11 godina, od 1972. do 1983., u svijetu ju je svakog tjedna pratilo 225 milijuna gledatelja. Njenu zadnju epizodu samo je u Americi gledalo 125 milijuna. Prvo je snimljen film, a njegov fenomenalni uspjeh navodi predsjednika kompanije 20th Century Fox, Williama Selfa, na snimanje televizijskog pilot-programa, a onda i na snimanje serije. M.A.S.H. je inače akronim od Mobile Army Surgical Hospital, tj. Pokretna vojna kirurška bolnica. Na današnji dan 1972. bilo je njeno premijerno prikazivanje na televiziji.

Vanessa Williams jedna je od najcjenjenijih izvođačica i zabavljačica današnjice, u karijeri je dobila 16 Grammy nominacija i prodala milijune albuma. Postala je poznata po tome jer je bila prva miss SAD-a afro-američkog porijekla. Za miss je proglašena 1983. godine, upravo na današnji dan, a godinu dana kasnije joj je oduzeta titula zbog toga što se slikala obnažena. Njezine je fotografije 1984. godine objavio magazin Penthouse.

Prva afro-američka Miss Amerike bila je Vanessa Williams, koja je tu titulu dobila na današnji dan prije 28 godina. U međuvremenu je postala i poznata pjevačica i glumica. Prvi film u kojem je glumila bio je Brisač (Eraser) s Arnoldom Schwarzeneggerom. Danas glumi u seriji Kućanice (Desperate Housewives). Nakon nje još je sedam afro-amerikanki dobilo titulu Miss Amerike.

Ostali događaji:

1631. – Bitka kod Breitenfelda

1859. – Joshua Norton se proglasio za cara Sjedinjenih Američkih Država

1908. – Prva žrtva avionske nesreće u povijesti

1916. – Crveni barun Manfred von Richthofen pobijedio u prvom zračnom dvoboju

1939. – Sovjetski Savez se pridružio nacističkoj Njemačkoj u okupaciji Poljske

1944. – Operacija Market Garden

1947. – James Forrestal postao prvi američki ministar obrane

1976. – NASA predstavila Enterprise, prvi Space Shuttle

1978. – Potpisan sporazum u Camp Davidu

1980. – Osnovan sindikat Solidarnost

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan možemo izdvojiti Konstantina Tsiolkovskog, ruskog pionira u istraživanju svemira i raketnog pogona, te legendarnog američkog coutry pjevača Hanka Wililamsa. Od filmskih umjetnika tu su glumci Anne Bancroft i John Ritter te redatelj Baz Luhrmann.