Dogodilo se na današnji dan, 10. rujna...

Na današnji dan 1992. poginuli su hrvatski branitelji Boro Brečić i Draženko Pleše. Poginuli su kao pripadnici 1. bojne 116. brigade HV u borbi protiv srpsko - crnogorske vojske na Južnom bojištu. Posmrtno su odlikovani Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Boro Brečić pokopan je na mjesnom groblju u Vidu, a Draženko Pleše na Gradskom groblju sv. Ivana u Metkoviću. Počivali u miru Božjem.

Niko Jerković rođen je 1961. g. u Metkoviću. Kao pripadnik IV. gardijske brigade poginuo je 10. rujna 1992. godine u borbi protiv srpsko - crnogorske vojske na Južnom bojištu.Posmrtno je odlikovan Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Pokopan je na mjesnom groblju Bagalovići, Kula Norinska.

Renato Vladimir rođen je 1969. g. u Kominu. Poginuo je 10. rijna 1991. g. u Pločama kao pripadnik Ministarstva unutarnjih poslova. Posmrtno je odlikovan Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Pokopan je na mjesnom groblju u Kominu.

Austrijska carica i hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, poznatija kao Sissi, bila je supruga cara Franje Josipa i miljenica javnosti. Ubio ju je na današnji dan talijanski anarhist Luigi Lucheni, iz apsurdnog razloga. On je, naime, pod utjecajem anarhističkih ideja, jednostavno želio ubiti nekog poznatog iz visoke klase, kako bi cijeli događaj dospio u novine. Kad je došao u Ženevu meta mu je bio francuski vojvoda od Orleansa, no budući da je ovaj promijenio raspored putovanja, Lucheni nije mogao doprijeti do njega. Tada je Lucheni saznao da je u Ženevi carica Sissi, pa je odlučio ubiti nju umjesto vojvode. Sissi je bila pomalo buntovničke prirode pa je odbijala zaštitu policije i tjelesnih čuvara. Kad se ukrcavala na parobrod na Ženevskom jezeru Lucheni se zaletio u nju i uspio ju je probosti tankom oštricom. Ona nije primijetila da je ubodena zbog vrlo čvrsto stegnutog korzeta, pa je nastavila dalje i ukrcala se na parobrod. Tek je tada osjetila jaku bol u prsima. Naime, tanka oštrica je probola srce i dovela do krvarenja, koje se izvana nije vidjelo zbog zategnutosti korzeta. Ubrzo je umrla, a Lucheni je uhićen. Na fotografijama uhićenja uočljivo je njegovo nasmijano lice. Naime, bio je sretan što je uspio ubiti nekoga iz vladajuće klase.

Simon Bolivar, vojskovođa i državnik, 10. rujna 1823. izabran je za predsjednika Perua. Taj borac za nezavisnost u trogodišnjem ratu za oslobođenje Južne Amerike prešao je Ande, ujedinio Ekvador, Novu Granadu i Venezuelu pod imenom Republika Kolumbija, te oslobodio Peru. Proglašen je osloboditeljem domovine i izabran za prvog predsjednika Kolumbije i prvog predsjednika Gornjeg Perua, nazvanog po njemu Bolivija. Težio je ujedinjenju južnoameričkih zemalja u neovisnu i jaku državu, ali mu se san nije ostvario jer se već 1830. Venezuela proglasila neovisnom republikom, a uskoro su isto učinile Bolivija i Ekvador.

Iako su mnogi prije njega imali ideju o stvaranju stroja za šivanje, američki izumitelj Elias Howe ideju je pretvorio u djelo i na današnji dan 1846. patentirao šivaću mašinu. Uskoro je bio prisiljen braniti se, jer kad se vratio u SAD nakon putovanja u Europu, otkrio je da je Isaac Singer usavršio njegov stroj i prodavao ga kao svoj izum. Howe je pobijedio u raspravi i zaradio prihode od autorskih prava. Osnovao je i kompaniju Howe Machine te za svoju šivaću mašinu osvojio zlatnu medalju na izložbi u Parizu 1867. Umro je kao multimilijunaš a 2004. ušao je u američku kuću slavnih izumitelja.

U dvorcu Saint-Germain kod Pariza predstavnici Austrije, pobjedničkih sila u Prvom svjetskom ratu i država nasljednica Austro-Ugarske potpisali su mirovni ugovor kojim je na današnji dan 1919. godine formalno prestala postojati Austro-Ugarska Monarhija.

Norveški političar i državnik Vidkun Quisling političku karijeru započeo je kao ministar obrane tridesetih godina 20. stoljeća, a ubrzo je utemeljio političku stranku Narodni savez. Kao politički srodnu stranku, pomagali su je njemački nacisti. Početkom Drugog svjetskog rata Quisling je održao brojne sastanke s Hitlerom kako bi ga uvjerio u nužnost osvajanja Norveške. 1940. je kao ministar uništio komunikacijska sredstva između norveške vojske i tako olakšao Nijemcima proboj bez ikakvog otpora, a već u svibnju Norveška je kapitulirala. Tako se Quisling velikodušno odužio svojim suradnicima nacistima. Trudio se u norveško društvo usaditi nacističke principe, a organizirao je i progone Židova. Po završetku Drugog svjetskog rata uhvaćen je i norveški sud ga je 10. rujna 1945. osudio na smrt strijeljanjem. Quislingovo ime postalo je sinonim za izdaju i suradnju s neprijateljem širom svijeta.

Borba američkih crnaca za ravnopravnost bila je dugotrajna i mukotrpna te je iznjedrila nekoliko poznatih boraca za prava manjina kao što su Rosa Parks ili Martin Luther King. Do prije nekoliko desetljeća Afroamerikanci ni u čemu nisu bili ravnopravni s bijelcima - nisu smjeli sjediti u istom dijelu autobusa, nisu smjeli zalaziti u bilo koji restoran, a nisu smjeli pohađati ni iste škole. 1963. godina bit će zapamćena kao godina u kojoj crnci više nisu mogli šutjeti. Na današnji dan te godine 20 crnih učenika ušli su u državnu školu u Alabami. Iste godine Savezni je sud naredio Sveučilištu u Alabami da po prvi puta u povijesti upiše dva crna studenta.

Na današnji dan pada 35. obljetnica najveće zrakopolovne nesreće u hrvatskoj povijesti i jedne od najtežih nesreća u svijetu. Naime, čak i u svjetskim razmjerima izvanredno je rijedak izravni sudar dvaju aviona u letu, a upravo se to dogodilo na nebu iznad Vrbovca, oko 35 kilometara od Zagreba. Zrakoplov DC-9 u vlasništvu jugoslavenske tvrtke Inex-Adria poletio je u 10.48 iz Splita za Köln/Bonn prevozeći 108 putnika (107 zapadnonjemačkih turista na povratku s ljetovanja i jednog Splićanina) te 5 članova posade. Drugi avion, Hawker Siddeley Trident 3B u vlasništvu British Airwaysa krenuo je nešto ranije s londonskog aerodroma Heathrow prema Turskoj, prevozeći 54 putnika i 9 članova posade.

Ostali događaji:

490. pr. Kr. – Bitka na Maratonskom polju

210. pr. Kr. – Umro prvi kineski car

1306. – Umro Nikola Tolentinski

1382. – Umro kralj Ludovik Anžuvinac

1919. – Mir u Saint-Germainu

1991. – Utemeljen Hrvatski olimpijski odbor

2002. – Švicarska ušla u Ujedinjene Narode

10. rujna rođen je Robert Wise, filmski redatelj zapamćen po filmu Dan kad se Zemlja zaustavila. Na današnji dan rođeni su i kozmonaut Yevgeny Khrunov, gitarist i tekstopisac grupe Aerosmith Joe Perry, te američka glumica Amy Irving. Danas su se rodili i redatelj Guy Ritchie te filmski ljepotani Colin Firth i Ryan Phillippe. U njihovom su društvu i modni kreator Karl Lagerfeld, pisac Razgovora s Bogom Neale Donald Walsch i slijepi gitaristički virtuoz i pjevač Jose Feliciano.