Dogodilo se na današnji dan, 2. rujna...
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Povijesni kutak
- Ispis
- Pošalji e-mail
Kleopatra zavela Marka Antonija, Filipid otrčao prvi maraton, Ana Frank poslana u Auschwitz.
Legendarna pomorska bitka kod Akcija s još legendarnijim učesnicima, poznatim ljubavnicima Markom Antonijem i Kleopatrom, odigrala se na današnji dan 31. godine prije Krista. Ova bitka označila je kraj rimskih građanskih ratova i početak Rimskog Carstva. Iako podjednaka snagom onoj Oktavijanovoj, vojska Marka Antonija izgubila je moral kad ju je vojskovođa napustio i krenuo za Kleopatrom koja je neočekivano pobjegla iz bitke. Velika pobjeda Oktavijana i ljubavna tragedija Marka Antonija i Kleopatre opjevana je u Vergilijevoj Eneidi i dan danas izvor je inspiracije umjetničkog stvaralaštva.
Legenda o grčkom vojniku Filipidu, koji je trčao od polja Maratona do Atene (oko 34,5 kilometra da bi objavio pobjedu grčke vojske nad Perzijancima) jedna je od rijetkih stvari koje pamtimo sa satova povijesti. Prema toj, povijesno nepotvrđenoj priči, Filipid je neposredno nakon što je stigao u Atenu preminuo od umora. Nema dokaza da se događaj zaista i odigrao. Povjesničar Herodot piše da je vojnik trčao iz Atene do Sparte. Verzija u kojoj je trčao od Maratona javlja se u Plutarhovom djelu iz 1. stoljeća. Bilo kako bilo, legenda živi i dalje.
Diplomacija, politika odnosno ideologija Velikog Štapa utemeljenje je Theodora Roosevelta, nekadašnjeg predsjednika SAD-a. U političkim sferama, a i šire, poznata je njegova izjava „govori polako, ali nosi veliki štap". Upravo na njoj stoji spomenuta politička doktrina, odnosno „pregovaranje" uz prijetnju korištenja vojne sile. Sažetak svojih političkih stavova i metoda strpanih u ovu, mnogo puta citiranu (gotovo klišejiziranu), frazu Roosevelt je izrekao na današnji dan 1901.
Pored legendi, današnji dan poznat je i po potvrđenim činjenicama. Nažalost, nimalo pozitivnim. Naime, 1944., upravo na 2. rujna, Anna Frank (čuvena po svojem posthumno objavljenom „Dnevniku") poslana je u Auschwitz, koncentracijski logor koji je svoju reputaciju izgradio na najbrutalnijim načinima anuliranja ljudskog dostojanstva i života.
Američke televizijske kompanije CBS i NBC utemeljile su tradiciju polusatnog emitiranja večernjih vijesti, odnosno dnevnika, produljivši trajanje programa s 15 na 30 minuta. Osam minuta udarnog termina odlazilo je, pogađate, na reklame. U preostalih 22 minute moralo se „stisnuti" 20-ak najvažnijih događaja i reportaža.
Na današnji dan 1969. na Kalifornijskom sveučilištu Los Angeles (UCLA) dva su računala izmijenila hrpu besmislenih podataka, tek toliko da se potvrdi da je veza između njih moguća. Za mjernim uređajima koji su to potvrdili stajao je Leonard Kleinrock. To je bio početak ARPAneta, računalne mreže koja će hitro prerasti u današnji internet, globalni kanal za razmjenu informacija.
On je napisao neke od najljepših i najpopularnijih pjesama Beatlesa (While My Guitar Gently Weeps, Something, Here Comes the Sun, I Me Mine...). Gitarist znan kao Tihi Beatle zaista je bio tih i dok su postojali i kad su se raspali. Čovjek koji je bio originalni rock star, ali nije previše mario za to. Radi se o Georgeu Harrisonu koji je prije točno 32 godine nakon razvoda od prve žene Patti (kasnije se udala za njegovog prijatelja, „boga" Erica Claptona) na današnji dan oženio je Oliviu Trinidad Arias, ženu s kojom je proveo ostatak života.
Poznati igrač baseballa i osnivač sportske tvrtke koja nosi njegovo prezime, Albert Spaulding rodio se 2. rujna 1850. Rođendan s njim dijeli i Dorothy May Bundy-Cheney, osvajačica preko 140 teniskih naslova u SAD-u i slavni američki tenisač Jimmy Connors. Svoj 65. rođendan danas slavi i Claude Nicollier prvi švicarski astronaut i općenito jedan od prvih europskih svemirskih putnika. Njima se pridružuje i Linda Purl, glumica i pjevačica poznata po ulozi u prvoj sezoni mega-popularnog serijala Matlock. Keanu Reeves, srcolomac, policajac, borac, Matrix, odvjetnik, u stvarnosti glumac ugledao je svjetlo dana 2. rujna 1964. Na današnji su dan rođeni i glumci Mark Harmon i Salma Hayek i redatelj Hal Ashby.