Dogodilo se na današnji dan, 6. kolovoza...

Ameri?ki bombarder B-29 pod imenom Enola Gay 1945. godine izbacio je atomsku bombu nazvanu Little Boy na japanski grad Hirošimu. Nakon kapitulacije Njemačke i Italije, Japan je ostao jedina država osovine koja se nastavila boriti u 2. svjetskom ratu i planirati širiti imperijalna osvajanja, makar je gotovo 60 posto njenih velikih gradova bilo uništeno. U lipnju 1945. američki Interim Committee predložio je upotrijebiti atomsko oružje odmah nakon usavršavanja. SAD je predložio japanskoj vladi kapitulaciju, no ona nije pristala, na što je predsjednik Harry S. Truman naredio bacanje atomske bombe i prepustio generalu Carlu Spaatzu da izabere ciljeve. Iako su neki dunosnici nagovarali Trumana da bombu baci na nenaseljeno područje kako bi Japancima pokazao snagu novog oružja, drugi su tražili da bomba bez upozorenja bude bačena na neki grad. Hiroshima je bio jedan od malobrojnih gradova koji ostali pošteđeni 'konvencionalnog' no bili su predloženi i drugi ciljevi; Kyoto, Yokohama, Niigata, čak i carska palača u Tokyu. Hiroshima, koja je tada brojala 255 tisuća stanovnika, bila je glavni stožer generala Hata Shunrokua koji je bio zadužen za obranu južnog dijela države, no većina stanovništva su bili civili. SAD je 31. srpnja pripremio uransku bombu Little Boy, dugu 3 metra i tešku 4 tone. S malog zapadnopacifičkog otoka Tinian u 2:45 ujutro, u pratnji još dvaju bombadera B-29 koji su bili opremljeni uređajima za bilježenje, fotoaparatima i kamerama, poletio je bombarder nazvan Enola Gay. U svom spremištu nosio je samo Little Boya, a odredište mu je bila Hirošima udaljena šest sati leta. U 7 sati po lokalnom vremenu japanski su radari otkrili tri aviona i oglasili uzbunu, ali ju uskoro i prekinuli jer su zbog visine na kojoj su bili avioni mislili da se radi o izviđačkoj letjelici. Na visini od 9.450 metara Enola Gay je u 8:15 sati izbacio bombu koja je detonirala na visini od 580 metara. U nekoliko sekundi ubijeno je 140.000 ljudi. Temperatura na tlu u blizini središta eksplozije dosezala je do 5.000°C. Snažni udarni val brzine 800 km/h i plamene oluje koje su uslijedile uništili su gotovo sve unutar 13 četvornih kilometara. Eksplozija je uzrokovala i vreli gljivasti oblak prašine i krhotina viši od 15 kilometara. Posada broda ni sama nije znala kolike će biti posljedice eksplozije, a dim u obliku gljive vidio se i pri udaljenosti od 560 km. Prema procjenama Japana iz 1968., 250.000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih su kasnije umirali ili još umiru od posljedica bombardiranja, kao što su rak i leukemija, tako da se sa sigurnošću ne zna koliki je broj života odnio Little Boy.

Prometej, poznat i kao WPN-114, bristleconski bor iz Wheeler Peaka u istočnoj Nevadi, za potrebe znanstvenog istraživanja, posjekao je student i zaposlenik U.S. Forest Servicea. 'Problem' koji su poslije otkrili je da su posjekli tada najstarije drvo na svijetu. Prometej je u trenutku sječe imao najmanje 4.862 godine, a vrlo vjerojatno preko 5 tisuća godina, kako su potvrdila znastvena mjerenja. Rastao je na bočnoj moreni nekadašnjeg ledenjaka u nevadskom nacionalnom parku Great Basin, zabačenom području s vrlo malim brojem posjetilaca. No, između 1958. i 1961. grupa ljubitelja prirode došla je u šumarak u kojem je bor rastao i u oduševljenju podjelio imena najvećim stablima, a među njima i Prometeju. Vrsta kojoj je Prometej pripadao - bristleconski borovi, rastu u izoliranim šumarcima na ili neposredno ispod linije drveća. Zbog niskih temperatura, suhog tla, snažnih vjetrova i kratke sezone rasta, stabla rastu prilično sporo. Drvo je prilično gusto i smolasto, otporno na insekte, gljivice i druge moguće parazite. Kako drvo stari, tako veliki dio njegove kore umire; u starim primjercima se često može pronaći samo prilično uzak pojas živog tkiva koje povezuje korijenje s nešto još uvijek živih grana. Prometeova starost je nakon prvih mjerenja procijenjena na 4.844, a zatim na 4.862 godine starosti, ali znanstvenici se slažu da je stariji od toga jer je stablo posječeno visoko (na oko 2.5 metara). Zbog toga se procjenjuje da je drvo u trenutku sječe bilo starije od 5 tisuća godina, 200 do 300 godina više od 'Metuzalema', još jednog bristlekonskog bora koji raste u kalifornijskom White Mountains' Schulman Groveu, no točna lokacija mu nije objavljena kako bi ga se očuvalo. No, niti Metuzalem danas više nije najstarije drvo na svijetu, a s trona ga je skinulo stablo koje obojici američkih 'borića' moe biti u najmanju ruku pradjed. Znastvenici sa sveučilišta Umea prošle su godine na planini Fulu u Švedskoj pronašli jelu staru čak 9.550 godina, a u istoj regiji bili su joj i rođaci, još nekoliko jela starih više od 8 tisuća godina. Ta 'šira drvena obitelj' počela je rasti kratko nakon posljednjeg ledenog doba, a to je znanstvenicima dalo bogat uvid u klimatske promjene koje su se odvijale u povijesti pa je primjerice otkriveno kako su ljeta prije 9.500 godina bila toplija nego sada. Jele su najvjerojatnije opstale zbog nekoliko faktora: op?enito hladna i suha klima, nekoliko požara šuma i relativno malo ljudi, a vlasti kao i u kalifornisjkom slučaju razmatraju da se drvo ogradi kako bi ga zaštitili od lovaca na trofeje.

Škotski mikrobiolog Alexander Fleming, znastvenik koji je otkrio antibiotsku supstancu lisozim i izolirao antibiotik penicilin iz gljivice Penicillium notatum, što je beskonačno promijenilo svijet moderne medicine i antibiotika, a za to je 1945. dobio Nobelovu nagradu i titulu Sir, rođen je 1881. godine u Lochfield kod Darvela.

Američki glumac Robert Mitchum, zapamćen po glavnim ulogama nekoliko vrhunskih djela film noir stila, te kao prethodnik antijunacima koji su obilježili '50-e i '60-e godine 20. stoljeća, glumio je u filmovima poput The Human Comedy, When Strangers Marry, Undercurrent, Crossfire, Pursued, Out of the Past (Build My Gallows High), Blood on the Moon, She Shoulda Said No!, The Big Steal, Angel Face, Macao, River of No Return, The Sundowners, The Grass Is Greener i brojnim drugima, rođen je 1917. godine u Bridgeportu u Connecticutu.

Američki slikar, dizajner i filmski stvaratelj Andy Warhol, pravog imena Andrew Warhola, čiji su umnožavani prikazi predmeta masovne potrošnje izvedeni u sitotisku danas poznati očima širom svijeta (Campbell-juha, Coca Cola, Brillo sapuni), kao i uvećani portreti zvijezda prikazanih u smjelim kromatskim kontrastima (Elvis Presley, Marilyn Monroe, Elizabeth Taylor i drugi), producent prvog albuma kultne grupe Velvet Underground i producent nekoliko avangardnih, tzv. Underground filmova, te općenito vodeća ličnost pop arta '60-ih, rođen je u Pittsburghu 1928. godine.