Zapadna Hercegovina, spoj tradicije i kulture [foto]

Najveći grad zapadne Hercegovine, kao i cijele Hercegovine je Mostar. Ostali gradovi su: Tomislavgrad, Posušje, Grude, Široki Brijeg, Čitluk i Ljubuški.

Zapadna Hercegovina je jedini dio BiH, u kojem su Hrvati velika većina.

Od ostalih naroda najzastupljeniji su Bošnjaci. Zapadna Hercegovina, kao i mnoge druge regije u BiH i Hrvatskoj su suočene sa velikim iseljavanjem naroda. To je prvenstveno bio problem u sedamdesetim i osamdesetim godinama, kada su mnogi "trbuhom za kruhom" otišli u strane zemlje.

No problem je nažalost i danas prisutan. Mnogi ljudi zbog loše ekonomske situacije i dalje napuštaju svoj rodni kraj. Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini predstavljaju dio kulturne baštine hrvatskog naroda u toj zemlji, s neobično širokim rasponom različitih nošnji.

Narodne nošnje i folklor su neodvojivo povezani s načinom života te reflektiraju društvene i kulturne posebnosti pojedinih zemljopisnih područja i podneblja gdje žive Hrvati.

Do kraja XIX. stoljeća narodna nošnja seoskog stanovništva je bila najvećim dijelom domaće proizvodnje. Izrađivale su je žene na selu, a neke dijelove su radile seoske i gradske zanatlije. Materijali za nošnju su izrađivani od vune, lana, konoplje i kože.

U Hercegovini se odvajaju dvije varijante humska (Hum - stari naziv za Hercegovinu) i brdska. Humska nošnja zahvaća uglavnom zapadni i srednji dio Hercegovine, uključujući tu i okolinu Mostara, Konjica, Stoca i Ljubuškog, dok se brdska prostire u istočnim dijelovima.

Posebnosti u tradicijskom odijevanju Hrvata u pojedinim dijleovima Hercegovine nalazimo u okolici Posušja i Gruda, u Gornjoj i Donjoj Bekiji, u okolici Ljubuškog, Čitluka i Mostara nalazimo belevarsku nošnju, kojoj se naziv dovodi u vezu s bijelom bojom. U mjestima oko Čapljine, Stoca i Neuma nema posebnih naziva za nošnju.