Dogodilo se na današnji dan, 28. srpnja...

Zločin je počinjen u sklopu sukoba HVO-a i Armije BiH 1993. u srednjoj Bosni. U tijeku tog sukoba bilo je još slučajeva etničkog čišćenja tog područja od Hrvata (pokolj u Maljinama 8. lipnja 1993., pokolj u Gračanici u srpnju 1993. ...) koje su izvršili pripadnici Armije BiH. S druge strane enklave Muslimana u istočnoj Bosni (Žepa, Srebrenica...) su i dalje ostale u neizvjesnom položaju i bile na osuđene na milost i nemilost srpskih ekstremista. Tijela ubijenih Hrvata se nalazilo po raznim mjestima. Primjerice, na predjelu Stipića livada, su nađena nagomilana tijela sedmero Hrvata civila, čija tijela ubojice nisu niti zakopali.

U Zagrebu je 1867. godine svečano otvorena Jugoslavenska, odnosno današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Hrvati su već u 16. stoljeću imali svoje akademije, znanstvene ustanove i društva najuglednijih i najučenijih ljudi, koji su si kao zadaću uzeli da svojim izdanjima, raspravama i povremenim akademičkim sastancima stalno daju nove poticaje znanstvenom istraživanju i njegovanju čiste znanosti, umjetnosti i moralnih vrlina. Utemeljitelj HAZU bio je Josip Juraj Strossmayer. Hrvatska akademija svake godine 29. travnja slavi Dan Akademije u spomen na odluku Hrvatskoga sabora o osnivanju akademije znanosti. Toga se dana istaknutim pojedincima dodjeljuju Nagrade HAZU.

Johann Sebastian Bach (Eisenach, 21. ožujka 1685. - Leipzig, 28. srpnja 1750.), njemački skladatelj i orguljaš baroknog razdoblja. Općenito ga se smatra jednim od najvećih skladatelja svih vremena. Njegova su djela zapažena po intelektualnoj dubini, tehničkoj zahtjevnosti i umjetničkoj ljepoti, te su bila nadahnuće gotovo svim skladateljima europske tradicije, od Mozarta do Schoenberga. Među djela J. S. Bacha spadaju Brandenburški koncerti, Varijacije Goldberg, Engleske suite, Francuske suite, Partite, Dobro ugođen glasovir, Misa u h-molu, Muka po Mateju, Glazbena žrtva, Umjetnost fuge, Sonate i partite za violinu solo, Suite za violončelo, više od 200 kantata i jednak toliki broj djela za orgulje.

Branko Gavella (Zagreb, 28. srpnja 1885. - Zagreb, 8. travnja 1962.), hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog. Filozofiju i germanistiku studirao je u Beču. Pisao je kazališne kritike u dnevniku Agramer Tagblatt, a 1914. prvi put režira u HNK. Potiče osnivanje glumačke škole, ravna dramom HNK i postavlja svoje najbolje predstave, te realizira brojna djela opernog repertoara. Osobito se zalagao za scensko izvođenje hrvatske dramske baštine. Režira u godinama nakon Drugog svjetskog rata u Bratislavi, Ostravi i Ljubljani, a od 1949. ponovo je u svom rodnom gradu, a 1950. preustrojio je zagrebačku Zemaljsku glumačku školu u Akademiju za kazališnu umjetnost (danas ADU). 1953. pokreće utemeljenje Zagrebačkog dramskog kazališta (danas Dramsko kazalište Gavella). Režirao je oko 270 dramskih, opernih i operetnih djela, a napisao je knjige: ˝Hrvatsko glumište˝, ˝Glumac i kazalište˝ i ˝Književnost i kazalište˝). Branko Gavella jedan je od najvećih umjetnika što ih je imala hrvatska pozornica. Stvaralac i teoretičar, organizator i pedagog, redatelj, prevodilac i publicist koji svojim nezaobilaznim djelom postaje pojmom i simbolom cijelog kazališnog razdoblja. Zanimljivo je i da je kao nogometni sudac sudio prvu prvenstvenu utakmicu na području današnje Hrvatske, odigranu između HŠK-a Croatia i Tipografski ŠK-a u rujnu 1912.g.

1927. godine rođen John ASHBERY Digitalizirana građa Google Wiki - Američki pjesnik
1932. godine rođena Natalie BABBITT Digitalizirana građa Google Wiki - Američka književnica i ilustratorica
1750. godine umro Johann Sebastian BACH Digitalizirana građa Google Wiki - Njemački skladatelj i orguljaš baroknog razdoblja
1925. godine rođen Baruch Samuel BLUMBERG Digitalizirana građa Google Wiki - Američki liječnik, Nobelova nagrada za medicinu 1976.g.
1927. godine rođen Dalibor BROZOVIĆ Digitalizirana građa Google Wiki - Jezikoslovac, akademik, profesor
1874. godine rođen Ernst CASSIRER Digitalizirana građa Google Wiki - Njemački neo-kantovski filozof
1956. godine rođena Carol Higgins CLARK Digitalizirana građa Google Wiki - Američka književnica
1938. godine rođen Arsen DEDIĆ Digitalizirana građa Google Wiki - Hrvatski književnik, pjesnik i kantautor
1898. godine umro Leopold DITTEL Digitalizirana građa Google Wiki - Austrijski liječnik, urolog
1887. godine rođen Marcel DUCHAMP Digitalizirana građa Google Wiki - Francuski slikar
1965. godine umro Rampo EDOGAWA Digitalizirana građa Google Wiki - Japanski pisac
1947. godine rođen Josip FAJDIĆ Digitalizirana građa Google Wiki - Liječnik, kirurg
1885. godine rođen Branko GAVELLA Digitalizirana građa Google Wiki - Hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog
1998. godine umro Zbigniew HERBERT Digitalizirana građa Google Wiki - Poljski pjesnik, esejist i dramatičar
1846. godine rođen Dragutin JAGIĆ Digitalizirana građa Google Wiki - Publicist i kulturni djelatnik
1582. godine umro Mario KABOGA Digitalizirana građa Google Wiki - Duborvački pjesnik, pravnik
1849. godine rođen Vjekoslav KLAIĆ Digitalizirana građa Google Wiki - Hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta
1879. godine umro Mavro KOMPERT Digitalizirana građa Google Wiki - Liječnik
1915. godine umro Karl KRAEPELIN Digitalizirana građa Google Wiki - Biolog, profesor
1913. godine rođen Bogdan KRIZMAN Digitalizirana građa Google Wiki - Povjesničar i publicist
1909. godine rođen Malcolm LOWRY Digitalizirana građa Google Wiki - Britanski romanopisac
1920. godine rođen/a Andrew Victor MCLAGHLEN Digitalizirana građa Google Wiki - Redatelj
1949. godine rođen Stjepan MUŽIC Digitalizirana građa Google Wiki - Profesor agronomije
1980. godine rođen Davor PAUKOVIĆ Digitalizirana građa Google Wiki - Profesor povijesti
1931. godine rođen Svetozar PETROVIĆ Digitalizirana građa Google Wiki - Književnik, znanstvenik i teoretičar
1959. godine rođen Siniša POSARIĆ Digitalizirana građa Google Wiki - Pisac, novinar, kazališni redatelj
1869. godine umro Ivan PURKYNE Digitalizirana građa Google Wiki - Liječnik
1869. godine umro Jan PURKYNJE Digitalizirana građa Google Wiki - Češki prirodoslovac, anatom i fiziolog
1916. godine umro Vladislav REISS Digitalizirana građa Google Wiki - Liječnik
1855. godine rođen Stjepan SENC Digitalizirana građa Google Wiki - Hrvatski klasični filolog
1937. godine rođen Francis VEBER Digitalizirana građa Google Wiki - Francuski redatelj, scenarist i producent
1741. godine umro Antonio VIVALDI Digitalizirana građa Google Wiki - Talijanski skladatelj, violinist
1949. godine rođen Randall WALLACE Digitalizirana građa Google Wiki - Američki scenarist, redatelj i producent
1943. godine rođen/a Richard WRIGHT Digitalizirana građa Google Wiki - Britanski klavijaturist i glazbenik
1936. godine umro Oskar WULPIUS Digitalizirana građa Google Wiki - Profesor, ortoped
1954. godine rođen Ivo ŽANIĆ Digitalizirana građa Google Wiki - Publicist i komparati