Zagreb 1880.: Strogo se zabranjuju kletve i psovke u Zagrebu
- Napisao/la Hina
- Objavljeno u Povijesni kutak
- Ispis
- Pošalji e-mail
Nakon potresa u studenom 1880. kada je Zagreb teško oštećen, i tadašnji Katolički list osvrnuo se tekstom na događaje koji su uslijedili.
Katolički List je nakon potresa, u članku od 13. studenoga 1880. napisao je ovako:
"Tužno li je danas hodati ulicama grada Zagreba. Nigdje nema mjesta da se oko naužije ljepote naše prijestolnice. Vanjsko lice kuća je nagrđeno, krovovi porušeni, dimnjaci porušeni, tornjevi po kućama Božjim raspucani i nakrivljeni.
A ljudi? S lica im čitaš duboku bol, koja im ne da govoriti o drugom, nego o nesreći potresa, a taj govor i kod muškaraca počima sa suzama. Ne čuje se vesele glazbe ni pjevanja, niti ori veseli smijeh. Čuju se tek udarci alata raznih majstora na krovovima kuća, a ovi odzvanjaju po cijelom Zagrebu.
U crkvu zove nas samo najmanje zvonce sv. Marije koja je ostala pošteđena, a na pozdrav Gospi zvoni samo jedno zvono sv. Marka. Druga veća zvona zamuknuše jer su u raspucanim tornjevima, pa i katedrala šuti, jer je najviše nastradala. Mrtvace sprovađamo bez zvona do groba. U noći ne svijetli nam plin, jer su raspucane cijevi.
Potresena zemlja već 8 dana ne miruje ni danju ni noću, pa nam ne da ni jednu noć spavati. Na tisuće stanovnika ostavilo je Zagreb i zapeo je mnogi rad u gradu, prekinut je život i promet. Teška nas snašla nesreća te bi danas mogli zabugariti nad Zagrebom tužaljku Jeremije. Tako je to sve žalosno i bolno.
Potres je u Zagrebu najviše naškodio visokim zgradama, a prema tome najviše crkvama. U Zagrebu su 4 crkve zatvorene: Stolna, sv. Katarine, sv. Marka i franjevačka; i ostale će trebati popravka, ali se u njima može obavljati služba Božja".
Piše i sljedeće:
"Da se Boga sklone na smilovanje i da pravdu Božju odvrate od daljnjih udaraca naredio je načelnik grada Zagreba Mrazović ovo: strogo se zabranjuju kletve i psovke u Zagrebu, a tko se ogriješi o tu zabranu, bude kažnjen prema krivnji zatvorom od 6 sati do 14 dana, i ovo: strogo se nalaže da se obdržava svetkovanje nedjelje i blagdana prema propisu".
U samostanskoj crkvi, kako se napominje, bile su nesmetano sv. mise kao iprije i to u 4 i pol, pet i pol i u 9 sati. Ispovijedalo se je svaki dan prema potrebi, jer je narod činio pokoru.
