Treću godinu zaredom ŽZH je na drugom mjestu razvijenosti u Federaciji
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Politika i društvo
- Ispis
- Pošalji e-mail
Prema relevantnim mjernim pokazateljima, u usporedbi s drugim županijama u FBiH gospodarski i društveni razvoj Županije Zapadnohercegovačke doživljava i bilježi uspješan trend i stupanj razvitka i napretka.
To se iščitava i zaključuje na temelju indeksa razvijenosti u FBiH, prema kojem se treću godinu zaredom ŽZH nalazi na drugom mjestu s indeksom razvijenosti 1,09. Prednjači Sarajevska županija na prvom mjestu, s indeksom razvijenosti 2,02, a na trećem je Bosansko-podrinjska županija s indeksom razvijenosti 1,05.
Stoji to u dokumentu “Godišnje izvješće o razvoju s izvješćem o provedbi strategije za 2022. godinu”, koji je nedavno usvojila Vlada ŽZH (na 22. sjednici 17. studenoga). U pripremi izvješća korišteni su podaci Federalnog zavoda za statistiku, Federalnog zavoda za programiranje razvoja, županijskih tijela, gradova Širokog Brijega i Ljubuškog, općina Posušje i Grude te poslovne baze Dun&Bradstreet.
Odnos s drugim županijama
Stupanj razvoja i razvojni trendovi u ZHŽ-u u protekle tri godine, za razdoblje od 2020. do 2022. godine, predstavljeni su u tri skupine: gospodarski pokazatelji, društveni pokazatelji i okoliš i infrastruktura. Promatrajući demografske karakteristike i kretanja, bilježi se negativni smjer. U usporedbi s popisom iz 2013. godine, stanovnika u ŽZH je manje je za 2508 osoba, piše Večernji list.
U 2022. godini bilo je manje 314 osoba u odnosu na prethodnu, 2021. godinu. Gospodarski pokazatelji prikazani su kroz poslovanje poduzeća, porezne prihode, uvoz i izvoz, strukturu gospodarstva, poslovnu strukturu, turizam i poljoprivredu. Prema podacima iz poslovne baze Dun&Bradstreet, u ZHŽ-u je za 2022. godinu završne račune predalo 1311 poslovnih subjekta, što je u odnosu na 2021. godinu porast za 100 poslovnih subjekata ili oko 8,25%. Analiza financijskog poslovanja tih subjekata pokazuje da su prihodi u 2022. godini veći za 23,7% u odnosu na prethodnu, 2021. godinu, da je neto dobit veća za 54% i da je veći broj zaposlenih za 4,7%. U 2022. godini ostvarena su 23,2 milijuna KM poreznih prihoda, što predstavlja povećanje poreznih prihoda za 18% u odnosu na 2021. godinu, a 50,53% u odnosu na 2020. godinu.
Izvoz Županije Zapadnohercegovačke u 2022. godini iznosio je 1.265,261.000 KM. To predstavlja porast 40,9% u usporedbi s 2021. godinom i 103,7% u usporedbi s 2020. godinom. U odnosu na ostale županije, na drugom je mjestu, iza BPŽ-a koji je na prvom. Izvoz po glavi stanovnika u ŽZH u 2022. godini iznosio je 13.695 KM, a prosječni po glavi stanovnika u FBiH 5613 KM, iz čega proistječe da je veći od federalnog prosjeka za 8082 KM.
I uvoz je zabilježio porast u 2022. godini, iznosio je 2.493,156.000 KM, veći je za 31,86% u odnosu na 2021. godinu i za 62,9% u odnosu na 2020. godinu. U strukturi gospodarstva dominiraju pravne osobe, kojih u ukupnom broju poslovnih subjekata ima 3577, dok obrta ima 2277. U sastavu pravnih osoba ima 885 poslovnih subjekata.
Ukupno je u županiji aktivno sedam poslovnih zona, po dvije u Širokom Brijegu, Ljubuškom i Posušju i jedna u općini Grude. U njima je zaposleno oko 2400 osoba.
– S ponosom kažem da je naše gospodarstvo jedno od najvitalnijih u BiH. Imamo oko 2,3 milijarde KM industrijske proizvodnje, na što smo posebice ponosni, i oko 1,3 milijardu izvoza, 95% i više na Zapad, gdje morate biti konkurentni. Naše gospodarstvo je tehnološki konkurentno, kvalitetno… S razine FBiH imamo određene vrste olakšica, ovisno o tvrtki – je li velika, srednja, mala, mikro ili obrt. Imamo različita ministarstva koja potiču razvoj, dijelom iz Federacije, dijelom Županije, iznosima koji su relativno mali, ali su ipak poticaji… Apsolutno veliki potencijal imamo u turizmu, poljoprivredi, stočarstvu, proizvodnji hrane i u tom smjeru ćemo se mi i ubuduće usmjeriti na razvoj gospodarskih grana – rekao je Predrag Čović, predsjednik Vlade ŽZH.
Turizam od 2016. godine bilježi stalni rast broja dolazaka i noćenja turista. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2022. godini bila su ukupno 8994 dolaska u ZHŽ-u, što je 57,5% više u odnosu na 2021. godinu i više za 164,4% u odnosu na ukupan broj dolazaka u 2020. godini. U 2022. godini bio je 15.689 noćenja, što je 61,4% više nego 2021. godine, a više za 165,7% u odnosu na 2020. godinu. U ZHŽ-u ima ukupno 53.489 poljoprivrednih površina. Od toga je 25.437 ili 47,56% obradivih površina, a ostatak od 28.053 odnosno 52,45% su pašnjaci. U 2022. godini bilo je ukupno 600 subjekata koji se bave poljoprivredom. Od toga je 106 pravnih osoba, pet više nego prethodne godine, a devet više u odnosu na 2020. godinu. No, smanjuje se broj obrta: u 2022. godini bilo ih je 487, tri manje u usporedbi s godinom prije, i 32 manje u usporedbi s 2020. godinom.
Konstantno povećanje
Društveni pokazatelji prikazani su kroz tržište rada, školstvo, zdravstvo, socijalu i sigurnost. U 2022. godini evidentirano je 20.915 zaposlenih i 10.797 nezaposlenih. Povećao se broj zaposlenih za 514 osobe, odnosno 2,5%, prema stanju u 2021. godini, a smanjio se broj nezaposlenih za 0,5%. Prosječna neto plaća u prošloj godini iznosila je 1002 KM. To je povećanje za 12,33% u odnosu na 2021. godinu i 14,8% u odnosu na 2020. godinu. Prosječna plaća u FBiH u prošloj godini bila je 1114 KM, što znači da je prosječna plaća u ŽZH za oko 11,2% niža nego u FBiH.
– Broj korisnika stalne novčane pomoći u 2022. godini je u padu, ali iznos koji se izdvaja za tu kategoriju je veći. Broj korisnika jednokratne novčane pomoći je veći, a i iznos koji se izdvaja za tu kategoriju veći je za 45.040 KM u odnosu na prethodnu, 2021. godinu. U svim kategorijama korisnika rodiljskih naknada broj korisnika u 2022. godini veći je u odnosu na prethodnu godinu, a istodobno su i povećani iznosi za kategorije ‘’pomoć majci koja nije u radnom odnosu’’ i ‘’jednokratna pomoć za opremu novorođenčeta’’. Ukupan iznos naknada umjesto plaće zaposlenoj majci manji je u odnosu na prethodnu, 2021. godinu – stoji u izvješću u dijelu koji se odnosi na socijalnu zaštitu.