Snažnija industrija turizma mogla bi biti katalizator dugoročnog, održivog razvoja FBiH

rezultirati privlačenjem domaćih i stranih ulaganja i jamčiti zaštitu prirode i kulturnih dobara, navodi se u pregledu okružja za razvoj turizma koji je dio strategije razvoja turizma Federacije BiH 2022. do 2027.

Potrebna veća suradnja

Komuniciranje o važnosti turizma, načinu poboljšanja propisa, potrebi poboljšanja usluga, privlačenju investicija, ulaganju u infrastrukturu i osiguravanju dobrobiti zajednica u središtu je planiranja održivog turizma. Politika Vlade FBiH za postizanje društveno-ekonomskog napretka ključna je za određivanje veličine, oblika i prirode ulaganja. Način zaštite posjetitelja, stanovnika, investitora te kulturnih i prirodnih dobara spada u domenu snažnog pravnog i regulatornog okvira. Svi ovi aspekti zajedno predstavljaju međusektorski stup poticajnog okružja za održivi rast. Poticajno poslovno okružje u BiH ograničeno je mnogim čimbenicima koji otežavaju produktivnost i održivost poduzeća koja se bave turizmom. Svjetski ekonomski forum utvrdio je da je BiH najmanje konkurentno putničko i turističko gospodarstvo u regiji Balkana, koja zauzima 105. mjesto u svijetu. Poslovno okružje u BiH najniže je rangirano u regiji (134. mjesto), kao i ukupna infrastruktura (97. mjesto). Osim toga, BiH se nalazi nisko na ljestvici prirodnih resursa. Od 140 ocijenjenih zemalja, nekoliko indikatora je posebno problematično za turizam u BiH, i to: prirodni resursi, međunarodna otvorenost, zračni promet, ljudski resursi i tržište rada, prioritiziranje putovanja i turizma, kulturni resursi i poslovna putovanja, navodi se u dokumentu strategije. Koordinirani pristup poboljšanju Vladina nadzora nad industrijom turizma i omogućavanje povoljnijeg okružja za partnere iz privatnog sektora pokrenuli bi snažnu industriju turizma koja bi mogla biti katalizator dugoročnog, održivog razvoja FBiH. Budući da je turizam povezana djelatnost, potrebna je snažna suradnja svih subjekata u industriji turizma, javnog, privatnog i civilnog sektora. Turizam zahtijeva usku suradnju među različitim razinama vlasti, između javnih i privatnih subjekata i, što je jednako važno, poslovne odnose između ministarstava i snažnu suradnju između njih i privatnog sektora.

Strateško planiranje

Nedostatak otvorenog i učestalog dijaloga između javnog i privatnog sektora, te domino-efekt političkih odluka bez uzimanja u obzir interesa turizma, može dovesti do isprekidanog razvoja i narušiti konkurentnost. Zakonodavstvo koje se odnosi na sektor turizma u FBiH obuhvaća posebne ekološke zahtjeve, međutim, nedostaje horizontalna koordinacija relevantnih subjekata. Rasprave u fokusnim skupinama i rezultati istraživanja jasno su pokazali potrebu za dodatnim naporima svih subjekata u cilju održivog razvoja turizma (učinkovito korištenje vodnih i energetskih resursa, recikliranih proizvoda u smještajnim objektima, uvođenje okolišno prihvatljivih oznaka itd.).

Strategija razvoja turizma FBiH za 2008. - 2018. je izrađena, ali nikada nije usvojena. Jedan takav dokument potreban je za strateško planiranje, izdvajanje javnih sredstava za razvoj turizma, bolje korištenje raspoloživih međunarodnih sredstava i ulaganje u turizam. Iako su neke županije i općine izradile svoje strategije turizma, važno je postići usklađenost na svim razinama FBiH kako bi se postigla bolja konkurentnost i učinkovitost.