Federalni zavod sufinancira zapošljavanje i samozapošljavanje

a kroz koje se namjerava obuhvatiti više od 11.000 osoba u ovoj godini, pokazatelj je odgovorne politike Federalnog zavoda za zapošljavanje koji želi dati svoj doprinos oporavku tržišta rada u Federaciji BiH, stimulirati poslodavce, ali i osobe bez posla te u konačnici omogućiti gospodarsko jačanje.

O realizaciji do sada puštenih mjera, planovima, kao i rezultatima istraživanja tržišta rada, a koje pokazuje jačanje zanimanja poslodavaca za nova zapošljavanja, govori Helena Lončar, ravnateljica Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Federalni zavod za zapošljavanje pustio je u opticaj mjere iz dvaju programa; programa sufinanciranja zapošljavanja i programa sufinanciranja samozapošljavanja - startup, a već prvih dana bilo je vidljivo iznimno zanimanje. Možete li nam objasniti osnovne karakteristike ovih programa?

Objavili smo pozive za dva programa - prvi je onaj koji se odnosi na sufinanciranje zapošljavanja, a drugi za sufinanciranje samozapošljavanja. U okviru programa zapošljavanja postoji cijeli jedan set mjera, počevši od mjera koje se odnose na prvo radno iskustvo, preko mjera za mlade osobe koje već imaju iskustvo, kao i dugoročno nezaposlene osobe, pa do zapošljavanja žena i razvojačenih branitelja, kao i mjera sezonskog rada i pomoći potrebnima. Osim ovih mjera, mi imamo i mjeru koja se zove "Tražim poslodavca", a kroz koju se izravno prijavljuju nezaposlene osobe kako bi dobile vaučere, odnosno pravo na subvenciju, a taj poziv namjeravamo uputiti početkom šestog mjeseca. Kada je riječ o drugom programu, a koji se odnosi na sufinanciranje samozapošljavanje ili startupa, unutar njega također imamo nekoliko kategorija. Primjer je startup za mlade, a tu je i startup za žene u iznosu od 3 milijuna KM, kao i startup za sve na koji se mogu prijaviti za sve kategorije i to u iznosu od pet i pol milijuna KM te startup za razvojačene u iznosu od oko pola milijuna. Dakle, ukupno smo pustili 13 milijuna KM za program startupa kao i 27 milijuna KM za program mjera koje su išle za poslodavce. Dakle, ukupno oko 40 milijuna maraka.

Koliko ste zadovoljni odjekom u poslovnoj zajednici, ali i javnosti?

Kada je riječ o realizaciji, treba reći kako je vladao veliki interes. Evo, mi smo po prvom pozivu za poslodavce kroz koji je pušteno 27 milijuna došli u situaciju u kojoj je rezervirano 26 milijuna KM. A kada je u pitanju program startup, od ukupno 13 milijuna također jedan milijun nije rezerviran. Ovaj će se novac prenamijeniti u druge blagajne gdje postoji interes. Kada gledamo sam interes, njega možemo analizirati kroz broj onih koji su na listi čekanja. Kada je u pitanju startup, imamo 734 prijave na čekanju i oni potražuju oko 7 milijuna. Dakle, da smo imali još sedam milijuna, bili bi rezervirani i taj bi novac zadovoljio interes. Kada je u pitanju program za poslodavce, tu imamo oko 1700 prijava na čekanju i oni potražuju oko 18 milijuna. Evo, to je pokazatelj dviju činjenica; prva je da postoji iznimno veliki interes, što je dobro, jer upućuje da postoji potreba za zapošljavanjem i pokretanjem biznisa. S druge strane, pokazuje se da mi, nažalost, nemamo dovoljno sredstava da damo potporu poslodavcima i nezaposlenim osobama. Nama bi bilo drago da imamo više, ali i ovo je solidan iznos sredstava, to su naše činjenice.

Možete li nam predstaviti buduće aktivnosti koje su planirane u ovoj godini, a kroz koje se također želi pružiti potpora oporavku tržišta rada?

Dakle, raspisat ćemo poziv po mjeri "Tražim poslodavca", a koji je također jedna vrsta mjere kojom se daje potpora, najprije nezaposlenoj osobi da dobije vaučer, a ona nađe poslodavca. Imamo i neke druge programe, poput programa "Obuka i rad" koji donosi Federalni zavod i koji se realizira preko Upravnog odbora. Taj program je naveden na našem portalu, tu su i obrasci za prijavu te moram reći kako je on jednostavan. Dok ima novca, svaki pojedinačni zahtjev se obrađuje na Upravnom odboru. Istodobno, u pripremi je i jedan novi program koji do sada nismo imali na način kako ga sada pripremamo, a odnosi se na sufinanciranje samozapošljavanja i zapošljavanja u području poljoprivrede. Program će biti napravljen za razdoblje od dvije godine, a kroz njega ćemo davati potporu za otvaranje i registraciju poljoprivrednih obrta.

Može li se napraviti procjena koliko bi nezaposlenih osoba, a sukladno svim navedenim programima i mjerama, trebalo biti obuhvaćeno u ovoj godini?

Kada govorimo o obuhvatu, manji dio osoba uđe u program obuke, ali mi i to smatramo obuhvatom jer je jedan cilj osobu zaposliti, a drugi je cilj osobu učiniti konkurentnijom na tržištu rada. Dakle, kada joj omogućimo tu vrstu potpore, ona će naći posao. Evo, konkretno, po programu sufinanciranja zapošljavanja imamo cilj obuhvatiti 9 tisuća osoba, a kroz program startupa dvije i pol tisuće osoba - dakle, zajedno oko 11 i pol tisuća osoba.

Je li rađeno novo istraživanja na tržištu rada u smislu raspoloženja u poslovnoj zajednici kada govorimo o novim zapošljavanjima? Što pokazuju novi rezultati, odnosno možemo li očekivati porast zanimanja za nova zapošljavanja?

Naravno, radili smo istraživanje za 2021./2022., a imamo i istraživanje za 2020./2021. To je jako zanimljivo istraživanje u kojemu se može pročitati mnogo podataka. Radi se o podacima vezanim za stanje na tržištu rada, uz anketiranje poslodavaca, a sve zajedno omogućuje nam uvid u trendove poslovanja i procjene, kao i potrebe za zapošljavanje. Preko anketiranja poslodavaca došli smo do zaključka kako su oni iskazali veći interes za zapošljavanje kroz zadnje istraživanje u odnosu na ono prethodno. Naime, u istraživanju 2020./2021. oko 50 posto anketiranih izjasnilo se da žele zapošljavati, dok je u novom istraživanju taj postotak još i veći.