ŽZH iz EU fondova povukla preko 10 milijuna maraka

Po riječima ravnatelj Ureda za europske integracije (EUI) Vlade ZHŽ-a Ivana Jurilja, europski fondovi imaju velik značaj za gospodarski i društveni razvoj, a njihova vrijednost je i u tome što mogu biti pokretači nečega što želite, a niste u kapacitetu samostalno realizirati vlastitim sredstvima.

– Oni nisu važni samo zbog financijske vrijednosti koju imaju, nego i zbog samih procesa kroz koje se projekti planiraju, odobravaju, a i kroz koje se oni provode. Vrlo je važan proces kako dolazimo do projekata s obzirom da on zahtjeva naše prethodno planiranje, prethodnu spremnost i osposobljenost, a isto tako i proces provedbe projekata ima višestruk utjecaj na podizanje svijesti, promjenu percepcije na određene aktivnosti, odnosno teme na koje se ti projekti odnose – kazao je Jurilj u razgovoru za Fenu.

Nedostatak kapaciteta za privlačenje EU sredstava

Po njegovom mišljenju i iskustvu, Bosna i Hercegovina je bila u prilici da dobrim dijelom koristi onoliko sredstava koliko je tog trenutka bilo na raspolaganju.

– S obzirom da je BiH kroz prethodno razdoblje IPA 2007.-2013., pa onda IPA 2014.-2020. bila u različitim fazama dostupnosti tih sredstava, nismo imali status zemlje pristupnice tako da su nam i u prvom krugu bile otvorene samo granične komponente, a u drugom krugu kao država nismo institucionalno ni administrativno bili spremni sudjelovati u određenim komponentama. Da jesmo mogli smo iskoristiti puno više sredstava. Sada se nalazimo u procesu programiranja IPA 2021.-2027. godine i tu je situacija specifična u odnosu na prethodno razdoblje. Sredstva su alocirana na sve zemlje i mi kao država moći ćemo privući onoliko sredstava koliko budemo imali spremnih projekata, što se manifestira kroz pripremu programa koji se predlažu Europskoj uniji i koje EU odobrava – kazao je Jurilj.

Dodao je kako u BiH nedostaje koordinacije na svim razinama da bi se na kvalitetan način prepoznale potrebe koje bi se mogle financirati kroz programe EU-a.

– Nismo dovoljno usklađeni, još uvijek nam na svim razinama fali i znanja za strateško, ali i operativno planiranje, kao i volje za međusobno dobru koordinaciju kako bismo disali na sličan način i imali određeni, jedinstven stav prema EU, pa i na jednostavniji način potrebe ljudi na lokalnoj razini artikulirali kroz ove programe. U javnoj upravi nam nedostaje znanja, kapaciteta, ali i dinamičan pristup pripremi, pisanju i provedbi projekata, a u isto vrijeme i administrativne procedure su nešto što zapravo guši tu proaktivnost državnih službenika da se uhvate u koštac s tako izazovnim stvarima kao što su pisanje, priprema i provedba projekata – naglasio je Jurilj.

Razvoj turizma kroz EU projekte

Što se tiče konkretno Zapadnohercegovačke županije, u prethodnih nekoliko godina povučeno je preko 10 milijuna maraka nepovratnih sredstava iz EU fondova.

– Mi u ZHŽ-u još uvijek pokušavamo naći najbolji model i mehanizam kako se pripremiti za privlačenje sredstava iz programa EU-a. U tom kontekstu uspostavljen je i Ured za EU integracije, imamo razvojnu agenciju, imamo dobru suradnju između županijskih institucija i općina i gradova, što je vrlo važno. Pokušavamo napraviti dobru suradnju s nevladinim sektorom, akademskom zajednicom i privatnim sektorom da stvorimo mehanizam naše interne koordinacije kako bismo na najbolji način identificirali potrebe, artikulirali ih i da smo spremni za pisanje projekata. Dosta proaktivno sudjelujemo u tim procesima i do sad smo povukli preko 10 milijuna maraka u ZHŽ koji su potrošeni u različite projekte kao što su turizam, malo i srednje poduzetništvo, ali i zdravstveni sektor – kazao je Jurilj.

Dobar dio projekata koji se provodi i koji se proveo u prethodnim godinama na području ove županije vezan je za turizam.

– Turizam je najbolji prostor, odnosno najjednostavnije je napraviti tu neku prekograničnu suradnju kada je u pitanju turizam, tako da je ZHŽ u tom kontekstu dobrim dijelom iskoristila programe Europske unije, prije svega programe prekogranične suradnje. Imali smo projekte koji su napravili iskorak u segmentu turizma, konkretan primjer je projekt „Adriatic Canyoning“ koji je financiran iz programa trilateralne prekogranične suradnje Hrvatska-BiH-Crna Gora, gdje su u potpunosti nove lokacije, koje do tada nisu bile dio ponude, stavljene u turističku ponudu, kao što su Peć mlini u Grudama i Borak u Širokom Brijegu – navodi Jurilj.

Također, kroz projekt „Cycling Rural“ ZHŽ je u svoju turističku ponudu uvrstila biciklizam, koji je jedan od najbrže rastućih turističkih proizvoda u Europi.

– Kroz ovaj projekt probali smo, odnosno uspjeli nametnuti biciklizam kao nešto što naša županija može ponuditi kao svoju komparativnu prednost, a to je ujedno i najbrže rastući turistički sadržaj koji se traži u Europi, ali i globalno. U kontekstu Hercegovine kao turističke regije mi smo željeli ZHŽ povezati s ovim središtima, odnosno Dalmacijom, ali i Mostarom, Međugorjem, Neumom, te naravno i zapadnim dijelom Bosne, Livna, Hercegbosanske županije, da ovo što imamo organizirano stavimo u funkciju, a to ne bismo mogli bez projekata financiranih iz Europske unije. Njihova vrijednost je i u tome što mogu biti pokretači nečega što vi želite, ali niste u kapacitetu samostalno realizirati kroz vlastiti proračun. Kroz EU projekte nekako smo cijelu županiju stavili na mapu i razvojem infrastrukture smo spremni za sljedeću turističku sezonu – istaknuo je Jurilj.

Regionalno povezivanje

Posebna vrijednost projekata koji se financiraju iz programa prekogranične suradnje je povezivanje s regijom.

– Kroz te projekte se povezujete, postajete dio šire regije, šireg prostora i nalazite zajednički interes sa svojim prekograničnim partnerima. Tako i u kontekstu ovih projekata, ne samo da smo razvili infrastrukturu potrebnu za cikloturizam, pustolovni turizam, nego smo kroz partnerstvo s partnerima u drugim zemljama već promovirali našu županiju, ali i Hercegovinu kao dio, ne samo lokalne, nego i regionalne prekogranične turističke ponude – kazao je ravnatelj Ureda za Europske integracije Vlade ZHŽ-a.

Trenutno je u tijeku projekt obnove kule hercega Stjepana u Ljubuškom, koji provodi Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije (HERAG) u partnerstvu s Gradom Ljubuškim.

– Naša želja, naša strategija razvoja i naši planovi su nastaviti s ovim trendom u segmentu razvoja turističke infrastrukture, razvoja valorizacije kulturno-povijesne baštine u segmentu turizma, nastaviti s projektima u segmentu poljoprivrede i podizanjem konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, naravno u zdravstvenom i socijalnom sektoru isto tako. Trenutno se nalazimo u fazi završetka programiranja ovih dokumenata jer te procese vodi EU, tako da tražimo partnere i pripremamo se. Jedan od vrlo važnih i značajnih projekata je digitalizacija obrazovanja u ZHŽ-u. Tu smo, kroz jedan projekt u suradnji s UNDP-om, sve srednje strukovne škole uspjeli obuhvatiti ovim procesom i to je nešto što ćemo strateški raditi u budućnosti – kazao je Jurilj.