U četiri federalne institucije manje 30 Hrvata od predviđenih Ustavom

 Još je gore kada se s podacima o zastupljenosti u institucijama manipulira kako bi se jednome narodu dodatno umanjila prava.

Upravo se to događa s Hrvatima u BiH kojima bošnjačka politika uporno podvaljuje lažne, ali pomno naučene lekcije koje se s više ponavljanja nastoje predstaviti kao istina, piše Večernji list BiH.

Naučene lažne lekcije

”Na stotine pozicija Hrvati u BiH imaju više od onoga što im je Ustav BiH dao. Te stvari treba predočiti jasno, ali nisu istaknute. To trebaju znati lideri u Hrvatskoj. Tu su i blokade u FBiH poput blokade formiranja Vlade FBiH, Ustavnog suda FBiH. Ljudi u Hrvatskoj to ne znaju”, ponovio je bošnjački lider Bakir Izetbegović nakon susreta s predsjednikom hrvatske Vlade Andrejem Plenkovićem.

Ranije je naveo da Hrvati imaju 100 posto više nego što im pripada i po Ustavu i prema popisu stanovništva na razini BiH, a u Federaciji, po oba ta kriterija, čak 50 posto više.

Zbog toga je Večernjak na više federalnih i državnih ustanova poslao upite s ažuriranim podacima s kraja prošle godine o broju zaposlenih u institucijama. Za sada su odgovori stigli iz četiri federalne institucije, iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, Ureda za reviziju institucija FBiH, odnosno Sudske policije i Federalnog ministarstva unutarnjih poslova.

Iz tih odgovora jasno je kako, gledajući zajedno, nedostaje najmanje 30 Hrvata u samo te četiri institucije, dok u svima Bošnjaka ima daleko više nego što se nalaže Ustavom. Pa ipak valja reći kako stanje nije svugdje isto.

Kada je u pitanju zapošljavanje u institucijama, obveza svih je poštivati popis pučanstva iz 1991. godine. Na području Federacije BiH Bošnjaci su na popisu 1991. godine činili 52,3% s oko 1,4 milijuna stanovnika, dok su Hrvati s 593.471 činili 21,9 posto udjela stanovništva.

To govori da bi takve postotke ova dva naroda trebala imati u svim institucijama. Prve je podatke Večernjaku dostavila Porezna uprava Federacije BiH.

Na dan 31. 12. 2021. godine ukupan broj zaposlenih u Poreznoj upravi Federacije BiH iznosio je 1268, od čega su prema nacionalnoj pripadnosti 899 Bošnjaci i čine 70,9%, Hrvata je 328 i čine 25,9%. Srba je 27 Srbi i predstavljaju 2,1% zaposlenih, a 14 je ostalih te čine 1,1% zaposlenih.

Jedino u ovoj instituciji Hrvata je iznad onoga broja koji je potreban po popisu 1991. Najlošije je stanje u Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova. Tamo Hrvat ne može biti ravnatelj Specijalne policije, a nedostaje najmanje 20 hrvatskih kadrova.

Od 168 zaposlenika čak 138 su Bošnjaci i čine čak 82 posto, odnosno 30 posto više nego što im pripada po Ustavu i popisu iz 1991. godine. U ovoj instituciji je tek 11 Hrvata i oni čine samo 6,5 posto, odnosno nedostaje ih 300 posto od onoga koliko je predviđeno. Srba je tek nešto manje, ima ih 8 i čine 4,7 posto, dok je ostalih 10 i čine 5,9 posto zaposlenih.

Revizija ispod Ustava

Stanje je loše i u Uredu za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine gdje nedostaje čak 50 posto Hrvata od sada angažiranih. Naime, od ukupno 77, Bošnjaka je 58 i predstavljaju 75 posto, dok je Hrvata tek 13 i oni imaju udio od 16,8 posto zaposlenih. Daleko ispod potrebnog je i broj zaposlenih Srba, odnosno predstavnika ostalih.

Jedino je u slučaju Sudske policije broj Hrvata upravo onakav kako je to predviđeno Ustavom iako se to ne bi moglo reći za zapovjedni lanac. U Sudskoj policiji Federacije BiH je od 529 zaposlenih očekivano najviše Bošnjaka 339 i čine 64 posto.

Istodobno je zaposleno 120 Hrvata i oni predstavljaju 22 posto, dok je Srba 63 te predstavljaju 11,9 posto od zaposlenih. Ostalih je sedam i čine 1,3 posto.