Vlada FBiH je na današnjoj sjednici usvojila tri programa utroška s kriterijima raspodjele sredstava koja su ovogodišnjim Proračunom FBiH odobrena Federalnom ministarstvu prostornog uređenja.
Od ukupno izdvojenih sredstva iz proračuna za financiranje političkih stranaka od 2004. do 2016. godine (u iznosu 245.103.963,48 KM) 76,63 posto sredstva je raspoređeno na deset političkih stranaka: SDA, SDP BiH, SNSD, Stranku za BiH, HDZ BiH, SDS, SBB BiH, PDP, Narodnu stranku Radom za boljitak i HDZ 1990.
Zastupnički dom Federalnog parlamenta razmatrao je danas izvještaje o radu i poslovanju RTV FBiH za 2014, 2015, 2016. i 2017. godinu, i ni jedan od njih nije prihvaćen.
Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović posjetio je danas župni ured sv. Jakova apostola – Međugorje, gdje se sastao i razgovarao sa župnikom fra Marinkom Šakotom.
![Predsjednik HDZ BiH kod Svetog Oca pape Franje u Vatikanu [foto]](/media/k2/items/cache/10364e4c6e3a2dc9b431285f5eba5647_M.jpg)
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović danas je nazočio na općoj audijenciji kod Svetog Oca pape Franje u Vatikanu.
Vijeće ministara BiH bi na sjednici zakazanoj za 23. siječnja trebalo razmatrati Izvješće o izvršenju proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH za prvih devet mjeseci 2019. godine.
Predsjedništvo HDZ-a BiH na održanoj proširenoj sjednici danas u Orašju, uz opsežan Dnevni red, raspravljalo je i analiziralo uspostavu Vlasti na razinama BiH, F BiH i Županijama. Sjednici su nazočili i predsjednici Županijskih/Regionalnih odbora i Organizacije za distrikt Brčko HDZ-a BiH.
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o odvjetništvu FBiH kojim se propisuje da tarifu donosi Federalno ministarstvo pravde, uz konzultacije sa Odvjetničkom komorom Federacije BiH, dok za odvjetnike obrane po službenoj dužnosti visinu nagrade za rad utvrđuje ovo federalno ministarstvo.
Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora na danas održanoj sjednici u Orašju, kroz raspravu o Lokalnim izborima došlo je do jedinstvenog Zaključka i Odluke o zajedničkom nastupu stranaka HNS-a na Lokalnim izborima 2020. godine.
39. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke održana je u srijedu, 15. siječnja 2020. godine u Širokom Brijegu pod predsjedavanjem predsjednika Vlade Zdenka Ćosića.
Ma koliko vjerovali birači iz BiH vjerovali da njihov izlazak na izbore čini razliku, i ma koliko u Hrvatskoj mislili da im birači iz BiH prave razliku, analizom predsjedničkih izbora u zadnjih 30 godina zapravo možemo doći do zaključka da glasovi iz BiH nijednom nisu presudili.
Piše: Kristina Perić/Hercegovina info
Prvih godina Hrvati u inozemstvu uvjerljivo su birali Tuđmana, no on je uvjerljivo biran i u Hrvatskoj, pa su mu naši glasovi zasigurno laskali, no nisu predstavljali ništa, jer bi dobio i bez BiH. Na trećim izborima Hercegovina tradicionalno glasuje protiv „crvenih“, daje glasove Budiši, a bira izabran Mesić. Pet godina iza toga bira Kosor, a ponovno biva izabran Mesić. Na izborima 2009. Hrvati u BiH pokazuju da im nisu toliko ni mrski članovi SDP-a, ako su naše gore list, pa daju tisuće glasova Bandiću. Dobiva preko 100 tisuća glasova u inozemstvu, no unatoč tome gubi, a biva izabran Josipović. Na šestim izborima skoro smo prevagnuli. U Hrvatskoj su podrugljivo objavljivali satelitske snimke birača u Mostaru, no Kolinda Grabar Kitarović Josipovića je potukla i na domaćem terenu. Tijesno, ali potukla s 2000 glasova prednosti. 2020. Hercegovina bira Kolindu Grabar Kitarović. U Mostaru opet kolaps. Naguravanja i psovke na biračkim mjestima, topli čaj kao zamjena za lošu organiziranost i čekanje. Zaključak. Da se i nije glasovalo uopće Kitarović bi izgubila. Zaključak. Nema nas. Deset godina ranije Bandić je dobio 100 tisuća glasova. Gdje su birači. Zaključak. BiH je četiri puta birala gubitnika na izborima za predsjednika RH, tri puta glasovi su se pridodali osobi koja bi ionako bila pobjednik.
Prvi izbori. 1992.
Franjo Tuđman dobio je 53365 inozemnih glasova, no u Hrvatskoj mu se nitko nije ni primaknuo. Pomeo je već u prvom krugu sa 1.5 milijuna glasova.
Zaključak: Tuđman bi dobio i bez BiH
Drugi izbori. 1997.
Opet Tuđman uvjerljivo dobiva – 1,3 milijuna glasova. U BiH za njega glasovalo 45981 osoba.
Zaključak: Tuđman bi dobio i bez BiH
Treći izbori. 2000.
Dražen Budiša dobio je 76 posto glasova u inozemstvu, za njega je glasovalo gotovo 54 tisuće ljudi, za Mesića je glasovalo 22 posto birača u inozemstvu, odnosno 15,7 tisuća. Pobijedio je Mesić
Zaključak: U BiH birali Budišu, pobijedio Mesić
Četvrti izbori. 2005.
83397 glasova u inozemstvu dobila je Jadranka Kosor, 17, 6 tisuća Stjepan Mesić. Pobijedio je Mesić.
Zaključak: U BiH birali Kosor, pobijedio Mesić
Peti izbori. 2009.
Ivo Josipović izabran je za predsjednika Republike Hrvatske s 1,3 milijuna glasova. Bandić je imao 883 tisuće glasova, od čega rekordan broj glasova iz inozemstva – 104 200.
Šesti izbori. 2014.
Predsjednica Republike postala je Kolinda Grabar Kitarović s 1114945 glasova. Josipović je dobio 1082 436 glasova. Inozemstvo je dalo 33737 glasova Kitarović, a 3291 glasova Josipoviću. Kada se Kitarović i Josipoviću oduzmu glasovi dijaspore, ona ga je ipak potukla s 2000 glasova u Hrvatskoj. Nikada bliža nije bila dijaspora da prevagne u Hrvatskoj, no ni tada se to nije dogodilo
ZAKLJUČAK: Kitarović bi dobila i bez BiH
Sedmi izbori. 2019.-2020.
Kolinda Grabar Kitarović dobila je 32467 glasova u BiH, Zoran Milanović 2701. Pobijedio je Zoran Milanović.
ZAKLJUČAK: BiH opet birala gubitnika.
Politolog Marin Čuljak izjavio je za Fenu kako je rezultat drugog kruga izbora za predsjednika Republike Hrvatske očekivan, ali blago iznenađenje je, smatra, razlika kojom je SDP-ov Zoran Milanović pobijedio HDZ-ovu kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović.
 |
 |
 |