Roman koji je Tolkien pisao cijeli život objavljen i kod nas
- Napisao/la magazin.hrt.hr
- Objavljeno u Kulturni kutak
- Ispis
- Pošalji e-mail
Izdavačka kuća Lumen objavila je ‘Silmarillion’, nezaobilazan roman za sve ljubitelje J. R. R. Tolkiena i fantasyja, mitsku kozmologiju koja daje povijesni kontekst ‘Hobitu’ i ‘Gospodaru prstenova’ i roman koji je Tolkien pisao cijeli život.
Tolkien je počeo pisati ‘Silmarillion’ 1917. godine, a uređivao ga je i dopisivao cijeloga života. Posmrtno je objavljen 1992. godine, pod uredničkom palicom njegova sina Christophera Tolkiena.
Zametak ideje o ‘Silmarillionu’ pisac je dobio na ratištu za Prvoga svjetskog rata. Gledajući kako cijeli jedan naraštaj Engleza nestaje u blatu, odlučio je napisati skup legendi i posvetiti ih svojoj zemlji. Želio je tim legendama podariti uzvišen ton i neuhvatljivu ljepotu. Isprva ih je nazvao ‘Knjiga izgubljenih priča’. Poslije je rukopis preimenovao u ‘Silmarillion’.
To je njegov prvi i posljednji rukopis, a kako je sâm rekao, ideju o 'Silmarillionu' gradio je otkad je znao za sebe.
‘Silmarillion’ daje širu sliku Međuzemlja, u koje su smješteni ‘Hobit’ i ‘Gospodar prstenova’. To je priča o Starim danima, o Prvom dobu, kad je u Međuzemlju živio Morgoth, prvi Gospodar Tame, a vilenjaci visoka roda ratovali protiv njega kako bi vratili silmarile, dragulje koji sadržavaju čisto svjetlo Valinora.
- Ovo je štivo iscrpno, detaljno i drukčije pisano od 'Hobita' i 'Gospodara prstenova'. Ono je vrsta povijesnog zapisa, prožeta ljubavlju, izdajom, prijateljstvom i moći. Daje dubinu romanima koji su mu prethodili te popunjava praznine i nudi povijesni kontekst dotad tek dotaknut Tolkienovim perom, ističu izdavači.
Oslonjen na Bibliju i mitologije mnogih naroda, koje je kao poliglot izvrsno poznavao, Tolkien je u ‘Silmarillionu’ stvorio fascinantnu priču o čovječanstvu koje je izgubilo raj zemaljski.
Urednica izdanja Miroslava Vučić napominje da je za istinsko razumijevanje 'Gospodara prstenova', nužno pročitati 'Silmarillion'.
- Bez iskustva čitanja 'Silmarilliona', Galadriel je samo kraljica koja se boji da će izgubiti kraljevstvo, no ona je puno više od toga, ona je posljednja Noldorka i sudionica Fëanorove pobune, kojoj nije nimalo lako ostaviti sve što je sagradila u Međuzemlju i moliti oprost od Valara. Ako niste pročitali 'Silmarillion', mislite da je Aragorn samo prijestolonasljednik staroga kraljevstva koji ostvaruje svoje pravo i uzima krunu. No... Aragorn je, zapravo, posljednji nasljednik edaina, vilin-drugova koji su se suprotstavili Morgothu, kao i Númenorana, nekad ponosnog naroda koji je digao ustanak protiv Valara i propao, dodaje Vučić.
Slavni engleski književnik, filolog i profesor John Ronald Reuel Tolkien (1892.-1973.) pisao je fantastične priče i romane nadahnute germanskim epovima i nordijskim sagama. U njima je opisivao zamišljeni svijet, Međuzemlje (Middle-earth), naseljen različitim bićima: vilenjacima, patuljcima, hobitima, orcima i dr.
Kao strastveni filolog, za njih je smislio i posebne jezike, većinom po uzoru na finski i velški. Djela su mu prevedena na desetke jezika i objavljena u milijunskim nakladama.
Svjetsku slavu stekao je trodijelnim romanom ‘Gospodar prstenova’ (The Lord of the Rings, 1954.-1955.), koji je ekranizirao redatelj Peter Jackson (2001.-2003.). Iznimno je popularno i njegovo djelo ‘Hobit’ (The Hobbit, 1937.).
Od filoloških studija ističe se ‘Beowulf: čudovišta i kritičari’ (Beowulf: the Monsters and the Critics, 1936.). Svojim je djelom znatno utjecao na žanr fantasyja u književnosti, na filmu te u likovnoj umjetnosti (strip).
‘Silmarillion’ je s engleskog jezika preveo Marko Maras, a dostupan je u knjižarama Školske knjige.
