Događanja

Kako izbjeći greške u zalamanju vinove loze?

Kako izbjeći greške u zalamanju vinove loze?

Nepravovremeno obavljena zelena rezidba vinove loze ima niz negativnih učinaka u suvremenoj vinogradarskoj proizvodnji. Suviše ostavljena zelena masa na trsu ne samo da umanjuje rodnost, trošeći hranu i vodu na račun grozdova, nego uveliko doprinosi i pojavi sive truleži i ostalih bolesti vinove loze.
 
Međutim, mnogi vinogradari vjeruju da se propuštene mjere zelene rezidbe mogu ispraviti početkom kolovoza radikalnim zalamanjem koje će uspostaviti ravnotežu između zelene mase i rodnosti trsa. Ali su u zabludi. Ova radna operacija obavljena u ovo vrijeme – izazvat će suprotan efekt.
 
Grozdovi ostaju bez hrane, a zaperci brzo odrvenjavaju
 
Aleksandar Antić, diplomirani inženjer poljoprivrede kaže da umjesto da se optimalnim i umjerenim zalamanjem zelene mase, hraniva preusmjere prema grozdovima i pospješi njihova ishrana, pretjeranim prikraćivanjem (zalamanjem) vršnih dijelova zaperaka, postiže se samo pogoršanje uvjeta ishrane.
 
Niskim zalamanjem odstranjuje se velika površina najaktivnijih i asimilatima najproduktivnijih listova, pa se zbog toga smanjuje i hrana u trsu i grozdovima, Antić.
 
Vidljive su i druge posljedice. Da bi uz previše prikraćene zaperke i bitno smanjenu najproduktivniju lisnu masu ipak ishranio rod, na trsu prikraćeni zaperci brzo zadebljaju, čime se vegatacija produžava do kasne jeseni. Zaperci tako kasne sa sazrijevanjem pa u zimu ulaze neotporni na niske temperature.
 
Na zapercima ostaviti od 14 do 16 listova
 
Dakle, s obzirom na ozbiljne posljedice na prinos i rodnu sposobnost vinograda, važno je da se ove uobičajene i moglo bi se reći – osnovne greške u zalamanju, u budućnosti ne čine. Pravilno obavljeno zalamanje je kada se na zaperku vinskih sorti grožđa ostavi 14, a kod stolnih sorti – 16 listova.
 
Kada se preporučuje defolijacija lišća?
 
Taj broj listova ostavlja se prilikom ranije obavljenog umjerenog zalamanja, ali ako je pri kolovoškom zalamanju narušena ravnoteža između bujnosti i rodnosti trsa, preporučuje se defolijacija, odnosno dodatno skidanje lišća. To podrazumijeva da se pojedinačno uklanjaju najstariji i isluženi listovi na najnižem dijelu trsa.
 
Neprovjetren trs – siva trulež na grozdovima
 
Kada je previše ostavljene zelene mase na trsu, javljaju se razne bolesti, a najčešće siva trulež ili plijesan grožđa. Nju uzrokuje gljivica Botrytis cinarea. Osim što smanjuje urod grožđa, bolest nepovoljno utječe i na proces vinifikacije. Gljivica se naseljava u grozdiće u vrijeme ili poslije cvjetanja, nakon koje slijedi poluparazitska zelena i kisela plijesan, kao i treća parazitska faza u vrijeme dozrijevanja grožđa, piše Agroklub.com.
 
Osim obavezne primjene fungicida (botricida) neophodne su i preventivne mjere poput uklanjanja starog lišća, provjetravanje, manje gnojidbe dušikom… Prskanje botricidima se obavlja tijekom vegetacije – poslije cvjetanja, u vrijeme zatvaranja grozdića, u vrijeme šarka i omekšavanja bobica i pred samu berbu.
  • Objavljeno u Ostalo
Hrvatski nacionalni identitet - Tko su HRVATI ?

Hrvatski nacionalni identitet - Tko su HRVATI ?

" HRVATSKI NAROD je jedinstvena, nedjeljiva narodna zajednica čiji korijeni sežu u daleku prošlost. Hrvatski narod je narod sam za sebe, potpuno različit i poseban od svakog drugog naroda, s vlastitim hrvatskim jezikom, vlastitom hrvatskom kulturom i hrvatskim identitetom.

U petak odavanje počasti Blažu Kraljeviću i poginulim vitezovima [najava]

U petak odavanje počasti Blažu Kraljeviću i poginulim vitezovima [najava]

Povodom obilježavanja 27. obljetnice tragične pogibije generala Blaža kraljevića, zapovjednika HOS-a u Bosni i Hercegovini i osmorice dragovoljaca HOS-a iz njegove pratnje, Udruga dragovoljaca HOS-a i HSP-a BiH upriličit će komemorativni skup pokraj spomenika na mjestu tragedije, u Kruševu, kraj Mostara.

Pretplati se na ovaj RSS feed
 
index Instagram400x230 youtube