Projekt digitalne tržnice bi trebao poljoprivrednicima omogućiti bolju zaradu, a kupcima jeftinije cijene

Istaknuo je to Pero Mandić iz Ministarstva gospodarstva ŽZH na današnjoj prezentaciji projekta “Uspostava kratkih lanaca opskrbe hranom i digitalna tržnica”.

Projekt je prezentiran u prostorijama HERAG-a u Ljubuškom.

„Na primjer, jedan poljoprivredni proizvođač proizvodi jedan proizvod po jednoj cijeni. Dok taj proizvod dođe na police prodajnih lanaca ili trgovina, on prođe maloprodaju i veleprodaju, tu već imamo dvije-tri ruke, dakle lanac je duži. Kada danas poljoprivrednik dođe u trgovinu, on vidi da njegov proizvod košta dvije jedinice, a on sam ga je prodao po cijeni od jedne jedinice. Preko nove platforme omogućiti ćemo da poljoprivredni proizvođač stavi cijenu od 1,5 jedinica, a krajnji kupac će po toj cijeni moći kupiti taj proizvod. Preko platforme se samo moraju dogovoriti o dostavi. U svakom slučaju, proizvođač će sada moći prodati svoj proizvod po većoj cijeni, a krajnji kupac će biti zadovoljan jer je dobio proizvod po manjoj cijeni nego što je trenutna na tržištu“, objašnjava Mandić.

On je dodao kako kroz ovaj projekt žele skratiti lanac prodaje koji vodi od poljoprivrednika do krajnjeg kupca.

U razvoju projekta su povezali javni sektor, privatni sektor i sveučilišnu zajednicu.

Nositelj projekta je Agronomski i prehrambeno–tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, a za izradu digitalne platforme zadužena je tvrtka Katarina, odnosno njihov IT Odjel iz Mostara.

„Projekt je vrlo bitan za naše poljoprivredne proizvođače koji žive u ruralnim područjima, a svatko od njih ima problema kako prodati svoje proizvode. Htjeli smo pomoći proizvođačima da na lakši način dođu do kupaca, na način da izbjegnu posredništvo u prodaji, kako bi dobar dio novca koji su utrošili i zaradili“, ističe Ivan Ostojić, dekan Agronomskog i prehrambeno- tehnološkog fakulteta.

Marko Laco, direktor tvrtke IT Odjel d.o.o. Mostar, kaže kako se i sam bavi poljoprivredom te je upoznat s problemima poljoprivrednika.

„Ja znam da poljoprivrednici najmanje zarađuju na svom proizvodu. Bavim se uzgojem aronije. Kada sam počeo, tržišna cijena aronije je bila osam maraka, ali ja nikako nisam mogao prodati aroniju po toj cijeni, morao sam je prodavati za 1,5 eura, iako je ona na policama bila osam maraka po kilogramu“, opisuje Laco, koji kaže kako je dugo razmišljao o tome kako smanjiti jaz između proizvođača i kupaca.

Naglašava kako je njihova ideja već prepoznata u svijetu.

Kada su je promovirali u Njemačkoj prije par godina ova je ideja prepoznata kao jedna od deset najinovativnijih i najboljih start-up agro ideja u Europi.

Od tada su nastavili razvijati svoju ideju, a projekt je sada spreman za implementaciju.

Početi će se s implementacijom u ŽZH-u, a Laco se nada da bi digitalna tržnica mogla zaživjeti na čitavom Balkanu.